Nepoznati počinioci razvalili su vrata crkve u Gornjoj Gušterici i odneli priloge vernika, što je među preostalim Srbima na Kosmetu izazvalo novu zabrinutost zbog bezbednosti njihovih mesta molitve.
Noćna tišina u Gornjoj Gušterici u centralnom delu Kosova i Metohije prekinuta je nasilnim ulaskom u hram koji za tamošnje Srbe predstavlja mnogo više od mesta bogosluženja. Crkva Svete velikomučenice Nedelje, podignuta i čuvana trudom malobrojnih vernika, ponovo je postala meta nepoznatih počinilaca koji su razvalili vrata i odneli novac od priloga.
Prema rečima jereja Vladana Vukomanovića, paroha donjegušteričkog, dve maskirane osobe upale su u crkvu oko dva sata posle ponoći u subotu. Najpre su obili ulazna vrata, a zatim nasilno otvorili ormar u kome se prodaju sveće i čuvaju dobrovoljni prilozi vernika. Posle toga su pretraživali i druge delove crkve, sve do oltara i ormara u kojem se čuvaju odežde.
kim.gov.rs
Osim pto su oneli novac prikupljen od priloga vernika, razbojnici su oskrnavili i bogoslužbene predmete
Šta su zatekli u hramu posle noćne provale
„Načinjena je manja materijalna šteta na vratima crkve i odneto oko 70 evra. Nakrivili su kameru kako ne bi snimila ulaz. Na snimku koji smo skinuli vide se dvojica ljudi sa fantomkama na glavi“, rekao je jerej Vladan Vukomanović za RTS.
Iako je materijalna šteta mala, sam čin provale među vernicima je izazvao uznemirenje i gorčinu. U mestima južno od Prištine crkve su često jedina mesta okupljanja, pa svaki napad na hram ostavlja snažan utisak nesigurnosti.
Tanjug video printscreen
Sveštenik Vladan Vukomanović
Drugo obijanje hramova u samo dva dana
Ovo je drugo obijanje srpskih pravoslavnih hramova u opštini Gračanica u samo dva dana. Nepoznati počinioci prethodno su provalili u crkvu Svetog Dimitrija u susednom Dobrotinu i odneli kutiju sa novcem od priloga vernika. Provala je izvršena u vreme kada u selu nije bilo električne energije, pa bezbednosne kamere nisu zabeležile počinioce.
Slični incidenti nisu novost za ovo područje. Vandali su pre tri godine provalili i u crkveni dom u Dobrotinu, odakle su odneli tri hiljade dinara. I tada je pričinjena mala materijalna šteta, ali je među vernicima ostao osećaj da ni svetinje nisu pošteđene skrnavljenja.
Slučaj obijanja crkve Svete velikomučenice Nedelje prijavljen je takozvanoj kosovskoj policiji, koja je obavila uviđaj. Za vernike koji svakodnevno dolaze da zapale sveću i pomole se, ostaje nada da će hramovi biti sačuvani makar onoliko koliko su ih vekovima čuvali oni koji su ih gradili i branili molitvom.
U povratničkom selu kod Istoka, pod svetlom agregata i pred obnovljenim oltarom, više od sto vernika okupilo se na slavi crkve – među porušenim kućama, sećanjima na progon i nadom da će se život ipak vratiti.
Izgradnja monaškog konaka iskorišćena je za optužbe protiv Srpske pravoslavne crkve i opštine Gračanica, uz narativ o "zaštiti kulturnog nasleđa" koji dolazi iz sredine u kojoj su crkve paljene.
U selu Ljubižda, nakon gotovo tri decenije tišine, raseljeni meštani su se ponovo sabrali oko svog hrama, pretvarajući bogosluženje u snažnu poruku opstanka Srba na Kosovu i Metohiji.
U svetinji u Ilajnu, gde su ga dočekali monasi i brojni vernici, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Božjem promislu, duhovnim korenima Srba u Australiji i svetinjama koje čuvaju veru daleko od otadžbine.
Praznik je počeo liturgijom u manastiru i besedom sveštenika Jovana Cvetkovića o veri i istrajnosti svetih Joakima i Ane, a potom je ulicama grada prošla svečana litija.
Na manastirskim njivama održano je tradicionalno okupljanje tokom kojeg su, uz blagoslov mitropolita raško-prizrenskog Teodosija, uređivane njive i pripremana zemlja za nove plodove.
U svetinji u Ilajnu, gde su ga dočekali monasi i brojni vernici, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Božjem promislu, duhovnim korenima Srba u Australiji i svetinjama koje čuvaju veru daleko od otadžbine.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelista Jovana Bogoslova po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova Alfejevog. Katolička crkva obeležava Svetog Jovana Henrija Njumana i Svetog Dionisija sa drugovima, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Ruski svetitelj objašnjavao je kako neprestana potraga za razonodom može da prikrije unutrašnju prazninu i potisne brigu o bližnjima, molitvu i duhovni život.