U tišini kelija i hladu maslinjaka nastaje blagi napitak koji čuva duh molitve, a uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja možete ga pripremiti i vi — u svom domu, s verom i mirom u srcu.
U tihom ritmu svetogorskih manastira, gde svaki dan protiče u molitvi, radu i smirenju, nastaju darovi prožeti duhovnim mirom i rukama koje ne traže dobit, već blagoslov. Ekonomije manastira na Atosu već vekovima stvaraju monaške proizvode čiji mirisi i ukusi svedoče o jednostavnosti, čistoći i posvećenosti: vosak za sveće, med iz pčelinjaka tišine, vino koje se služi na trpezi ljubavi, slatka i džemovi od voća koje je Gospod dao, sirevi, čajevi — i, istina ređe, ali jednako dragoceno — liker od mandarine.
Ovaj blagi napitak, nastao u tišini kelija i hladu maslinjaka, ponekad se može pronaći u manastirskim prodavnicama, ali zahvaljujući sačuvanom receptu, svako ko želi da u svom domu oseti deo tog mirisa i ukusa može ga i sam pripremiti, s verom, strpljenjem i mirom u srcu.
Sastojci:
15 mandarina
1 litar lozovače, konjaka ili votke
750 g šećera
1 štapić cimeta
15 karanfilića
Schutterstock/t.sableaux
Liker od mandarine
Priprema:
Operemo mandarine, pa ih izbušimo viljuškom ili čačkalicom 5–6 puta. Zatim ih ili stavimo u teglu zajedno sa karanfilićima, ili u svaku mandarinu zabodemo po jedan karanfilić, pa ih poređamo u teglu i preko njih sipamo rakiju (npr. lozovaču, konjak ili votku) i dodamo jedan manji štapić cimeta.
Teglu zatvorimo, blago protresemo i ostavimo na sobnoj temperaturi, na tamnom mestu, da odstoji 30–40 dana. Povremeno, na svaka 3–4 dana, protresamo teglu. Nakon 30 dana otvorimo, probamo, i ako nam se ukus dopada, procedimo kroz cediljku da odvojimo tečnost od mandarina. (Ako želimo intenzivniji miris i ukus, možemo ostaviti još nekoliko dana.)
Mandarine zatim iscedimo iznad cediljke, pritisnuvši ih rukom kako bismo iscedili sav sok. Potom procedimo piće kroz veliku cediljku obloženu trostruko presavijenom gazom ili tankim platnom. Taj postupak ponovimo još dva puta.
Dobijeni liker sipamo u staklenu teglu, dodamo šećer i promućkamo da se sjedini. Ostavimo da odstoji nedelju dana, pri čemu prva dva dana svakodnevno mućkamo da bi se šećer potpuno rastopio. Nakon toga sipamo liker u flašu.
Ako želimo blaži liker, šećer prokuvamo sa tri šolje vode da dobijemo lagan sirup. Kad se sirup ohladi, umešamo ga u procedeni liker. Piće će biti spremno za konzumaciju za dva dana. Po potrebi ponovo procedimo. Ako nam se čini da je liker previše sladak ili previše blag, možemo ga popraviti dodavanjem još 50–100 ml alkohola koji smo koristili pri pripremi.
U danima posta, ali i kada post nije obavezan, halva od tahinija i meda pruža zdravu i bogatu alternativu industrijskim slatkišima – bez aditiva, bez veštačkih aroma, sa dubokom duhovnom porukom u svakom zalogaju.
U senkama manastirskih zidova, gde su vreme i tišina drugačiji, nastao je recept za pitu koji prenosi više od ukusa – u svakom koraku pripreme oseća se blagoslov, poslušanje i duhovna dubina koja ga čini neponovljivim.
Iz senki manastirskih vrtova dolazi recept prožet blagodaću: spoj jogurta, fete i lekovitog bilja koji se služi tiho, ali pamti zauvek – kao molitva u kašici.
Na mestu gde je hrana tiha molitva i dar Božiji, nastao je recept za obrok-salatu od pasulja crnog oka, komorača i avokada - laganu, posnu i prožetu smirenjem koje oplemenjuje svakodnevnu trpezu.
Stihovi 34:37-38 podsećaju muslimane da je pravi put do Božije milosti kroz iskrenu veru i dobra dela, dok oni koji poriču Njegovu poruku suočavaju se s ozbiljnim posledicama.
Jedan od najvećih svetitelja pravoslavlja podseća da vera nije samo molitva – ona zahteva svakodnevni trud i aktivno delovanje, jer bez njega ni najiskrenija molitva ne donosi plod. U nastavku pročitajte oblomak iz Svetog pisma za 17. sredu po Duhovima.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Otkrivamo kako monasi u srpskoj carskoj lavri pripremaju svoje čuvene posne rezance, zašto se u ovom jelu hleb nikada ne baca i kako ga možete obogatiti mirisom tartufa ili vrganja.
Iako je ovaj ponedeljak u Petrovskom postu dan na vodi, zbog Ivanjdana je dozvoljena riba, a ovo jelo od morskih plodova i ribe učiniće vaš praznični sto posebnim i mirisnim kao u manastirima Svete gore.
Otkrijte kako monasi pripremaju sardine plaki – jednostavno jelo iz rerne sa paradajz sosom, koje daje snagu za dug dan molitve i rada, a donosi mir svakome ko ga jede sa zahvalnošću.
Zaboravljeno brašno sa potočnih vodenica, koje su naši stari zvali prekrupa, ponovo se vraća na trpeze – evo kako da pripremite supu po receptu starom više vekova.
Sporo krčkano od pšenice i mesa, ovo jelo donosilo je miris praznika u domove pravoslavnih, katoličkih i muslimanskih porodica i ostalo simbol okupljanja za istom trpezom.
Jednostavan i autentičan, pripreman uoči praznika svih vera i porodičnih okupljanja, ovaj starinski kolač i danas vraća mirise detinjstva i toplinu doma.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
Mitropoliti Nikanor i Lukijan služili su liturgiju pred prisustvom princa Nikolaja, dok patrijarh Porfirije poručuje da Bazjaš svedoči o vekovnoj veri i svetosavskim korenima Srba u Rumuniji.
Novi igumen manastira Svete Katarine na Sinaju, arhimandrit Simeon, javno se izvinjava vernicima i obećava jedinstvo, duhovnu obnovu i vernost vekovnoj pravoslavnoj tradiciji.
Današnja beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog objašnjava dubinu Hristovih reči i vodi čitaoca do srca božanske tajne koja nadilazi ljudsko poimanje.