U tišini kelija i hladu maslinjaka nastaje blagi napitak koji čuva duh molitve, a uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja možete ga pripremiti i vi — u svom domu, s verom i mirom u srcu.
U tihom ritmu svetogorskih manastira, gde svaki dan protiče u molitvi, radu i smirenju, nastaju darovi prožeti duhovnim mirom i rukama koje ne traže dobit, već blagoslov. Ekonomije manastira na Atosu već vekovima stvaraju monaške proizvode čiji mirisi i ukusi svedoče o jednostavnosti, čistoći i posvećenosti: vosak za sveće, med iz pčelinjaka tišine, vino koje se služi na trpezi ljubavi, slatka i džemovi od voća koje je Gospod dao, sirevi, čajevi — i, istina ređe, ali jednako dragoceno — liker od mandarine.
Ovaj blagi napitak, nastao u tišini kelija i hladu maslinjaka, ponekad se može pronaći u manastirskim prodavnicama, ali zahvaljujući sačuvanom receptu, svako ko želi da u svom domu oseti deo tog mirisa i ukusa može ga i sam pripremiti, s verom, strpljenjem i mirom u srcu.
Sastojci:
15 mandarina
1 litar lozovače, konjaka ili votke
750 g šećera
1 štapić cimeta
15 karanfilića
Schutterstock/t.sableaux
Liker od mandarine
Priprema:
Operemo mandarine, pa ih izbušimo viljuškom ili čačkalicom 5–6 puta. Zatim ih ili stavimo u teglu zajedno sa karanfilićima, ili u svaku mandarinu zabodemo po jedan karanfilić, pa ih poređamo u teglu i preko njih sipamo rakiju (npr. lozovaču, konjak ili votku) i dodamo jedan manji štapić cimeta.
Teglu zatvorimo, blago protresemo i ostavimo na sobnoj temperaturi, na tamnom mestu, da odstoji 30–40 dana. Povremeno, na svaka 3–4 dana, protresamo teglu. Nakon 30 dana otvorimo, probamo, i ako nam se ukus dopada, procedimo kroz cediljku da odvojimo tečnost od mandarina. (Ako želimo intenzivniji miris i ukus, možemo ostaviti još nekoliko dana.)
Mandarine zatim iscedimo iznad cediljke, pritisnuvši ih rukom kako bismo iscedili sav sok. Potom procedimo piće kroz veliku cediljku obloženu trostruko presavijenom gazom ili tankim platnom. Taj postupak ponovimo još dva puta.
Dobijeni liker sipamo u staklenu teglu, dodamo šećer i promućkamo da se sjedini. Ostavimo da odstoji nedelju dana, pri čemu prva dva dana svakodnevno mućkamo da bi se šećer potpuno rastopio. Nakon toga sipamo liker u flašu.
Ako želimo blaži liker, šećer prokuvamo sa tri šolje vode da dobijemo lagan sirup. Kad se sirup ohladi, umešamo ga u procedeni liker. Piće će biti spremno za konzumaciju za dva dana. Po potrebi ponovo procedimo. Ako nam se čini da je liker previše sladak ili previše blag, možemo ga popraviti dodavanjem još 50–100 ml alkohola koji smo koristili pri pripremi.
U danima posta, ali i kada post nije obavezan, halva od tahinija i meda pruža zdravu i bogatu alternativu industrijskim slatkišima – bez aditiva, bez veštačkih aroma, sa dubokom duhovnom porukom u svakom zalogaju.
U senkama manastirskih zidova, gde su vreme i tišina drugačiji, nastao je recept za pitu koji prenosi više od ukusa – u svakom koraku pripreme oseća se blagoslov, poslušanje i duhovna dubina koja ga čini neponovljivim.
Iz senki manastirskih vrtova dolazi recept prožet blagodaću: spoj jogurta, fete i lekovitog bilja koji se služi tiho, ali pamti zauvek – kao molitva u kašici.
Na mestu gde je hrana tiha molitva i dar Božiji, nastao je recept za obrok-salatu od pasulja crnog oka, komorača i avokada - laganu, posnu i prožetu smirenjem koje oplemenjuje svakodnevnu trpezu.
Od 7. maja, 135 kardinala biće potpuno izolovano dok ne izaberu novog poglavara Rimokatoličke crkve. Svaki zalogaj je pod nadzorom, a svaka čaša – prozirna. Bez šifri u pitama i bez poruka u hrani.
Ziloti se, kako naglašavaju, bore za čistotu pravoslavne vere. Sve pravoslavne pomesne crkve, osim njihovih koje nazivaju „istinskim pravoslavnim crkvama“, po njihovom mišljenju su početkom 20. veka poklekle pred iskušenjima.
Hram Svete Trojice na Rumiji uoči jubileja zasijao u punom sjaju, nastavljajući i dalje da okuplja vernike, uprkos pokušajima da bude izbrisana iz narodne svesti. Paroh barski, otac Jovan Plamenac, svedoči o liturgiji, grafitima mržnje i bebi hodočasniku koja je donela novu nadu.
U atmosferi bratske ljubavi i duhovne sabornosti, prvi ljudi Srpske i Grčke pravoslavne crkve razgovarali su o zajedničkoj misiji, izazovima savremenog društva i neprolaznoj snazi jedinstva u Hristu.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Spoj duhovnosti i kulinarstva dolazi iz srca pravoslavne tradicije, sa Svete gore, gde se pravi hleb koji donosi prirodnu slatkoću, bogatstvo ukusa i nežnu teksturu, a savršen je za post i sve koji uživaju u zdravim, domaćim specijalitetima.
Koljivo nije samo deo običaja, već dubok simbol vaskrsenja i večnog života. Ovo je autentičan način pripreme koji monasi sa Atosa koriste kroz generacije – primeren za prve Zadušnice u 2025. godini.
Ovaj manastirski recept, koji monasi na Svetoj gori ne menjaju vekovima, donosi jedinstven spoj ukusa i mirisa. Savršena poslastica bez mleka i jaja, idealna za dane posta, ali i za sve koji uživaju u zdravim, starinskim receptima.
Ove poslastice izdvajaju se po intenzivnim ukusima i jedinstvenim tradicijama koje ih prate. Od kolača sa medom i orasima do čokoladnog rolata, svaki recept nosi autentični pečat Atosa, gde se smirenost i duhovnost ogledaju i u svakodnevnoj ishrani monaha.
Dok danas jurimo za egzotičnim receptima i brzom hranom, jedno skromno, a čudesno jelo od piletine i belog luka podseća nas kako su naše bake kuvale – tiho, s ljubavlju i bez žurbe. Otkrivamo recept za ćerviš, zaboravljeni klasik domaće kuhinje koji greje i telo i srce.
Na mestu gde je hrana tiha molitva i dar Božiji, nastao je recept za obrok-salatu od pasulja crnog oka, komorača i avokada - laganu, posnu i prožetu smirenjem koje oplemenjuje svakodnevnu trpezu.
Kad se testo mesi srcem, a zlatna korica šapuće uspomene – otkrivamo vam starinski način pripreme najmekših pereca što mirišu na dom, sigurnost i ljubav.
U vremenu kada su nežne ruke baka bile najbolji začin svakog jela, nastala je bela čorba - jednostavno toplo jelo koje i danas, u jednom zalogaju, budi mirise detinjstva, sigurnost doma i nezaboravne porodične trenutke.
U tišini kelija i hladu maslinjaka nastaje blagi napitak koji čuva duh molitve, a uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja možete ga pripremiti i vi — u svom domu, s verom i mirom u srcu.
Judaizam, kao vera čvrsto utemeljena u Božijem otkrivenju i istorijskom iskustvu, nosi univerzalnu poruku o veri, pravdi, znanju i odgovornosti. Njegove vrednosti i duhovna dubina i danas nadahnjuju milione vernika i poštovalaca širom sveta.
Dok danas jurimo za egzotičnim receptima i brzom hranom, jedno skromno, a čudesno jelo od piletine i belog luka podseća nas kako su naše bake kuvale – tiho, s ljubavlju i bez žurbe. Otkrivamo recept za ćerviš, zaboravljeni klasik domaće kuhinje koji greje i telo i srce.
Mnoga deca u Beogradu, Nišu ili Novom Sadu nisu čula za Deževu i Miščiće. Vode ih na ekskurzije u Grčku i Tursku, a zaobilaze postojbinu Stefana Nemanje i Svetog Save, kazuje penzionisani profesor Mirko Popovac, koji svakodnevno prolazi pored ostataka Saborne crkve Nemanjića.
U tišini kelija i hladu maslinjaka nastaje blagi napitak koji čuva duh molitve, a uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja možete ga pripremiti i vi — u svom domu, s verom i mirom u srcu.
U zapisima iz 1901. i 1902. godine, ovaj ruski svetitelj predvideo je vreme kada će se svetinje gaziti, greh uzdizati, a istina izvrnuti u laž — i ostavio poruku koja i danas može da spase dušu i narod.
Odluka da se 12. maj proslavlja kao dan Svetog Vasilija Ostroškog proglašena je neustavnom, iako je ovaj svetitelj vekovima duhovni stub Nikšića i simbol vere za milione pravoslavnih vernika širom regiona.