U tišini kelija i hladu maslinjaka nastaje blagi napitak koji čuva duh molitve, a uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja možete ga pripremiti i vi — u svom domu, s verom i mirom u srcu.
U tihom ritmu svetogorskih manastira, gde svaki dan protiče u molitvi, radu i smirenju, nastaju darovi prožeti duhovnim mirom i rukama koje ne traže dobit, već blagoslov. Ekonomije manastira na Atosu već vekovima stvaraju monaške proizvode čiji mirisi i ukusi svedoče o jednostavnosti, čistoći i posvećenosti: vosak za sveće, med iz pčelinjaka tišine, vino koje se služi na trpezi ljubavi, slatka i džemovi od voća koje je Gospod dao, sirevi, čajevi — i, istina ređe, ali jednako dragoceno — liker od mandarine.
Ovaj blagi napitak, nastao u tišini kelija i hladu maslinjaka, ponekad se može pronaći u manastirskim prodavnicama, ali zahvaljujući sačuvanom receptu, svako ko želi da u svom domu oseti deo tog mirisa i ukusa može ga i sam pripremiti, s verom, strpljenjem i mirom u srcu.
Sastojci:
15 mandarina
1 litar lozovače, konjaka ili votke
750 g šećera
1 štapić cimeta
15 karanfilića
Schutterstock/t.sableaux
Liker od mandarine
Priprema:
Operemo mandarine, pa ih izbušimo viljuškom ili čačkalicom 5–6 puta. Zatim ih ili stavimo u teglu zajedno sa karanfilićima, ili u svaku mandarinu zabodemo po jedan karanfilić, pa ih poređamo u teglu i preko njih sipamo rakiju (npr. lozovaču, konjak ili votku) i dodamo jedan manji štapić cimeta.
Teglu zatvorimo, blago protresemo i ostavimo na sobnoj temperaturi, na tamnom mestu, da odstoji 30–40 dana. Povremeno, na svaka 3–4 dana, protresamo teglu. Nakon 30 dana otvorimo, probamo, i ako nam se ukus dopada, procedimo kroz cediljku da odvojimo tečnost od mandarina. (Ako želimo intenzivniji miris i ukus, možemo ostaviti još nekoliko dana.)
Mandarine zatim iscedimo iznad cediljke, pritisnuvši ih rukom kako bismo iscedili sav sok. Potom procedimo piće kroz veliku cediljku obloženu trostruko presavijenom gazom ili tankim platnom. Taj postupak ponovimo još dva puta.
Dobijeni liker sipamo u staklenu teglu, dodamo šećer i promućkamo da se sjedini. Ostavimo da odstoji nedelju dana, pri čemu prva dva dana svakodnevno mućkamo da bi se šećer potpuno rastopio. Nakon toga sipamo liker u flašu.
Ako želimo blaži liker, šećer prokuvamo sa tri šolje vode da dobijemo lagan sirup. Kad se sirup ohladi, umešamo ga u procedeni liker. Piće će biti spremno za konzumaciju za dva dana. Po potrebi ponovo procedimo. Ako nam se čini da je liker previše sladak ili previše blag, možemo ga popraviti dodavanjem još 50–100 ml alkohola koji smo koristili pri pripremi.
U danima posta, ali i kada post nije obavezan, halva od tahinija i meda pruža zdravu i bogatu alternativu industrijskim slatkišima – bez aditiva, bez veštačkih aroma, sa dubokom duhovnom porukom u svakom zalogaju.
U senkama manastirskih zidova, gde su vreme i tišina drugačiji, nastao je recept za pitu koji prenosi više od ukusa – u svakom koraku pripreme oseća se blagoslov, poslušanje i duhovna dubina koja ga čini neponovljivim.
Iz senki manastirskih vrtova dolazi recept prožet blagodaću: spoj jogurta, fete i lekovitog bilja koji se služi tiho, ali pamti zauvek – kao molitva u kašici.
Na mestu gde je hrana tiha molitva i dar Božiji, nastao je recept za obrok-salatu od pasulja crnog oka, komorača i avokada - laganu, posnu i prožetu smirenjem koje oplemenjuje svakodnevnu trpezu.
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Otkrivamo kako monasi u srpskoj carskoj lavri pripremaju svoje čuvene posne rezance, zašto se u ovom jelu hleb nikada ne baca i kako ga možete obogatiti mirisom tartufa ili vrganja.
Iako je ovaj ponedeljak u Petrovskom postu dan na vodi, zbog Ivanjdana je dozvoljena riba, a ovo jelo od morskih plodova i ribe učiniće vaš praznični sto posebnim i mirisnim kao u manastirima Svete gore.
Otkrijte kako monasi pripremaju sardine plaki – jednostavno jelo iz rerne sa paradajz sosom, koje daje snagu za dug dan molitve i rada, a donosi mir svakome ko ga jede sa zahvalnošću.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.