U tišini kelija i hladu maslinjaka nastaje blagi napitak koji čuva duh molitve, a uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja možete ga pripremiti i vi — u svom domu, s verom i mirom u srcu.
U tihom ritmu svetogorskih manastira, gde svaki dan protiče u molitvi, radu i smirenju, nastaju darovi prožeti duhovnim mirom i rukama koje ne traže dobit, već blagoslov. Ekonomije manastira na Atosu već vekovima stvaraju monaške proizvode čiji mirisi i ukusi svedoče o jednostavnosti, čistoći i posvećenosti: vosak za sveće, med iz pčelinjaka tišine, vino koje se služi na trpezi ljubavi, slatka i džemovi od voća koje je Gospod dao, sirevi, čajevi — i, istina ređe, ali jednako dragoceno — liker od mandarine.
Ovaj blagi napitak, nastao u tišini kelija i hladu maslinjaka, ponekad se može pronaći u manastirskim prodavnicama, ali zahvaljujući sačuvanom receptu, svako ko želi da u svom domu oseti deo tog mirisa i ukusa može ga i sam pripremiti, s verom, strpljenjem i mirom u srcu.
Sastojci:
15 mandarina
1 litar lozovače, konjaka ili votke
750 g šećera
1 štapić cimeta
15 karanfilića
Schutterstock/t.sableaux
Liker od mandarine
Priprema:
Operemo mandarine, pa ih izbušimo viljuškom ili čačkalicom 5–6 puta. Zatim ih ili stavimo u teglu zajedno sa karanfilićima, ili u svaku mandarinu zabodemo po jedan karanfilić, pa ih poređamo u teglu i preko njih sipamo rakiju (npr. lozovaču, konjak ili votku) i dodamo jedan manji štapić cimeta.
Teglu zatvorimo, blago protresemo i ostavimo na sobnoj temperaturi, na tamnom mestu, da odstoji 30–40 dana. Povremeno, na svaka 3–4 dana, protresamo teglu. Nakon 30 dana otvorimo, probamo, i ako nam se ukus dopada, procedimo kroz cediljku da odvojimo tečnost od mandarina. (Ako želimo intenzivniji miris i ukus, možemo ostaviti još nekoliko dana.)
Mandarine zatim iscedimo iznad cediljke, pritisnuvši ih rukom kako bismo iscedili sav sok. Potom procedimo piće kroz veliku cediljku obloženu trostruko presavijenom gazom ili tankim platnom. Taj postupak ponovimo još dva puta.
Dobijeni liker sipamo u staklenu teglu, dodamo šećer i promućkamo da se sjedini. Ostavimo da odstoji nedelju dana, pri čemu prva dva dana svakodnevno mućkamo da bi se šećer potpuno rastopio. Nakon toga sipamo liker u flašu.
Ako želimo blaži liker, šećer prokuvamo sa tri šolje vode da dobijemo lagan sirup. Kad se sirup ohladi, umešamo ga u procedeni liker. Piće će biti spremno za konzumaciju za dva dana. Po potrebi ponovo procedimo. Ako nam se čini da je liker previše sladak ili previše blag, možemo ga popraviti dodavanjem još 50–100 ml alkohola koji smo koristili pri pripremi.
U danima posta, ali i kada post nije obavezan, halva od tahinija i meda pruža zdravu i bogatu alternativu industrijskim slatkišima – bez aditiva, bez veštačkih aroma, sa dubokom duhovnom porukom u svakom zalogaju.
U senkama manastirskih zidova, gde su vreme i tišina drugačiji, nastao je recept za pitu koji prenosi više od ukusa – u svakom koraku pripreme oseća se blagoslov, poslušanje i duhovna dubina koja ga čini neponovljivim.
Iz senki manastirskih vrtova dolazi recept prožet blagodaću: spoj jogurta, fete i lekovitog bilja koji se služi tiho, ali pamti zauvek – kao molitva u kašici.
Na mestu gde je hrana tiha molitva i dar Božiji, nastao je recept za obrok-salatu od pasulja crnog oka, komorača i avokada - laganu, posnu i prožetu smirenjem koje oplemenjuje svakodnevnu trpezu.
Pratite kalendar dana na vodi, ulju i ribi, otkrijte praktične recepte za doručak, ručak i večeru i produbite svoje duhovno iskustvo tokom ovog svetog perioda.
Pravoslavna crkva oduvek je nudila drugačiji pogled na čoveka – ne samo kao telesno i psihološko biće, već kao biće koje svoje ispunjenje pronalazi u zajednici sa Bogom.
U Lekelu kod Tepelena, na jugu Albanije, vatrena stihija pretvorila je u pepeo pravoslavni hram iz 1800, dok su eksplozije bombi unele dodatnu paniku među meštane koji su bežali iz svojih domova.
Opštežiće se svakako vezuje za drevno monaško predanje, a idioritmijski poredak je karakterističan za prelomne istorijske trenutke, doba pozne Vizantije i period turske vlasti.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Otkrivamo kako monasi u srpskoj carskoj lavri pripremaju svoje čuvene posne rezance, zašto se u ovom jelu hleb nikada ne baca i kako ga možete obogatiti mirisom tartufa ili vrganja.
Iako je ovaj ponedeljak u Petrovskom postu dan na vodi, zbog Ivanjdana je dozvoljena riba, a ovo jelo od morskih plodova i ribe učiniće vaš praznični sto posebnim i mirisnim kao u manastirima Svete gore.
Otkrijte kako monasi pripremaju sardine plaki – jednostavno jelo iz rerne sa paradajz sosom, koje daje snagu za dug dan molitve i rada, a donosi mir svakome ko ga jede sa zahvalnošću.
Nekada spas u siromašnim vremenima, danas neodoljivi zalogaj koji osvaja mirisom i ukusom – pogledajte korak po korak kako da ga spremite da svi traže još.
Nekada skromno jelo sa prazničnog stola, danas se poslužuje kao egzotičan specijalitet – donosimo originalni recept iz Hercegovine koji možete pripremiti kod kuće.
U Lekelu kod Tepelena, na jugu Albanije, vatrena stihija pretvorila je u pepeo pravoslavni hram iz 1800, dok su eksplozije bombi unele dodatnu paniku među meštane koji su bežali iz svojih domova.
Opštežiće se svakako vezuje za drevno monaško predanje, a idioritmijski poredak je karakterističan za prelomne istorijske trenutke, doba pozne Vizantije i period turske vlasti.
Taj 3. maj 2023. promenio je sve - u životima porodica nastradalih, u obrazovnom sistemu, ali i u društvenoj svesti o bezbednosti, roditeljstvu i mentalnom zdravlju mladih.
U besedi za 9. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da nas očekuje trenutak koji će zauvek razdvojiti pravedne od nepravednih, radost od žalosti, svetlost od tame — i da nas taj čas može zateći nespremne.