Iz senki manastirskih vrtova dolazi recept prožet blagodaću: spoj jogurta, fete i lekovitog bilja koji se služi tiho, ali pamti zauvek – kao molitva u kašici.
Na Svetoj gori, gde tišina šapuće molitve, a bilje raste u senci manastirskih zidova, vekovima se čuva jednostavnost ukusa prožeta duhovnom dubinom. Ovaj svetogorski umak od fete i začinskog bilja nije tek jelo—on je odraz monaške skromnosti i prirodne mudrosti. Spoj skromnog jogurta i usitnjene fete sa lekovitim zelenilom iz Božje bašte podseća da se i u najjednostavnijem može otkriti blagodat. Peršun čisti krv, nana osvežava duh, mirođija smiruje, a mladi luk razgoni teskobu tela—u svemu tome otkrivamo ne samo ukus, već i tiho isceljenje koje dolazi iz prirode, kakvu je Gospod stvorio.
Shutterstock/Anastasia Izofatova
Svetogorski umak od feta sira i začinskog bilja
Priprema:
Stavite sve sastojke, osim začinskog bilja, u blender i dobro izmiksajte dok ne dobijete ujednačenu smesu.
Potom, dodajte začinsko bilje i kratko još izmiksajte.
Ohladite sos u frižideru kako bi bio osvežavajući kada ga poslužite. Pokrijte sos i čuvaj ga u frižideru najviše 2 dana.
Ovaj manastirski umak najbolje pristaje uz hrskave štapiće od šargarepe i krastavca, kao i uz jednostavne krekere i grisine, koje možete ponuditi kao lagani obroka ili kao blagoslovenu užinu u krugu porodice. Izuzetno se lepo slaže i uz pečene tikvice, blitvu ili kuvani krompir, a može biti i nežan pratilac uz integralni hleb ili laganu ribu. Gde god da ga poslužite, unosiće dah isihazma i svežinu prirodne mudrosti.
Ovaj manastirski recept, koji monasi na Svetoj gori ne menjaju vekovima, donosi jedinstven spoj ukusa i mirisa. Savršena poslastica bez mleka i jaja, idealna za dane posta, ali i za sve koji uživaju u zdravim, starinskim receptima.
Koljivo nije samo deo običaja, već dubok simbol vaskrsenja i večnog života. Ovo je autentičan način pripreme koji monasi sa Atosa koriste kroz generacije – primeren za prve Zadušnice u 2025. godini.
U danima posta, ali i kada post nije obavezan, halva od tahinija i meda pruža zdravu i bogatu alternativu industrijskim slatkišima – bez aditiva, bez veštačkih aroma, sa dubokom duhovnom porukom u svakom zalogaju.
U senkama manastirskih zidova, gde su vreme i tišina drugačiji, nastao je recept za pitu koji prenosi više od ukusa – u svakom koraku pripreme oseća se blagoslov, poslušanje i duhovna dubina koja ga čini neponovljivim.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Otkrivamo kako monasi u srpskoj carskoj lavri pripremaju svoje čuvene posne rezance, zašto se u ovom jelu hleb nikada ne baca i kako ga možete obogatiti mirisom tartufa ili vrganja.
Iako je ovaj ponedeljak u Petrovskom postu dan na vodi, zbog Ivanjdana je dozvoljena riba, a ovo jelo od morskih plodova i ribe učiniće vaš praznični sto posebnim i mirisnim kao u manastirima Svete gore.
Otkrijte kako monasi pripremaju sardine plaki – jednostavno jelo iz rerne sa paradajz sosom, koje daje snagu za dug dan molitve i rada, a donosi mir svakome ko ga jede sa zahvalnošću.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.