Bez Boga nema istinske pomoći, ističe arhimandrit Stefan.
U trenucima kada čoveka snađu nevolje, Crkva jasno uči da je prvi i najvažniji korak obraćanje Bogu. Ipak, praksa pokazuje drugačiju sliku - ljudi u problemima najčešće posežu za svime osim za molitvom.
Traže pomoć prijatelja ili se oslanjaju isključivo na sopstvene snage i rešenja, dok ono što Crkva vekovima svedoči - da bez Boga nema istinske pomoći - ostaje po strani.
Crkveno iskustvo pokazuje da se čovek u nevolji često ponaša kao da je sam na svetu. Umesto da zastane i prizove ime Božije, on ubrzava korak, viče, gomila brige i strahove.
Molitva, koja je u pravoslavnom predanju temelj svakog izlaska iz krize, postaje poslednja opcija ili se potpuno izostavlja.
Upravo o toj unutrašnjoj protivrečnosti savremenog čoveka govorio je arhimandrit Stefan, iguman manastira Velika Remeta u jednoj od emisija na TV "Hram".
On je ujedno i dao rešenje šta raditi kad u životu krene naopako.
- Ako se kaže nešto smrkne, onda palite kandila i "Bože pomozi". To je najkraća i svemoguća molitva. Danas imamo problem da čovek ni to malo ne može da izgovori. Negde žuri, a ne žuri nigde, to je treptaj u hodu, ali samo nemoj to govoriti... Sve drugo može, i da zapali cigaru, i da opsuje, i da galami, samo ne može da kaže "Bože pomozi"! Šta mu je, e sad vi zaključite sami.
On je imao i jaku poruku za sve ljude.
youtube/Dok anđeli spavaju
Arhimandrit Stefan
- Da se pre svega drže posta, molitve i Svetog pisma. Kada se to u čoveka useli, ta snaga i sila, onda je on pobeditelj. On je nadvladao i greh, i Satanu, i smrt. Sa Gospodom Isusom Hristom da vodimo računa o onoj jekteniji o kojoj govori sveštenik u crkvi. Ostalo vreme provedite u miru i pokajanju - istakao je arhimandrit Stefan.
Kroz tumačenje jevanđelske priče o cariniku i fariseju, sveštenik Sabornog hrama u Baru pozvao je verni narod da se pripremi za uzdržanje u srcu, a ne samo u spoljašnjim oblicima.
Šta stoji iza sedmice u kojoj se ukidaju uobičajeni dani posta i kako ovaj liturgijski „predah“ zapravo priprema čoveka za najzahtevniji duhovni period u godini.
Crkva uči da se sa strastima ne treba miriti, već ih lečiti pokajanjem, molitvom i duhovnim podvigom, jer strasti pomračuju um, slabe volju i razaraju unutrašnji mir.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Navikli smo da veru pretvaramo u spisak zahteva i obećanja, ali Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u jednoj kratkoj misli ruši tu logiku i vraća nas na pitanje koje ne može da se zaobiđe: šta zapravo znači stati pred Boga bez trgovine i bez računa?
Lična molitva u domu sve češće se proglašava dovoljnim odgovorom, ali tumačenje sveštenika Alekseja Maljukova pokazuje zašto takav stav menja smisao Crkve i slabi samu veru.
Kroz tumačenje jevanđelske priče o cariniku i fariseju, sveštenik Sabornog hrama u Baru pozvao je verni narod da se pripremi za uzdržanje u srcu, a ne samo u spoljašnjim oblicima.
Šta stoji iza sedmice u kojoj se ukidaju uobičajeni dani posta i kako ovaj liturgijski „predah“ zapravo priprema čoveka za najzahtevniji duhovni period u godini.
Crkva uči da se sa strastima ne treba miriti, već ih lečiti pokajanjem, molitvom i duhovnim podvigom, jer strasti pomračuju um, slabe volju i razaraju unutrašnji mir.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Sve više mladih u Sjedinjenim Državama okreće se drevnom crkvenom predanju, tražeći jasnoću učenja, duhovnu stabilnost i zajednicu koja nudi smisao umesto isprazne forme.
Starinska poslastica sa jabukama, zapisana rukom žena koje su znale kako se ista radost priprema i u mrsu i u danima uzdržanja, bez žurbe i bez suvišnih ukrasa.