Bez Boga nema istinske pomoći, ističe arhimandrit Stefan.
U trenucima kada čoveka snađu nevolje, Crkva jasno uči da je prvi i najvažniji korak obraćanje Bogu. Ipak, praksa pokazuje drugačiju sliku - ljudi u problemima najčešće posežu za svime osim za molitvom.
Traže pomoć prijatelja ili se oslanjaju isključivo na sopstvene snage i rešenja, dok ono što Crkva vekovima svedoči - da bez Boga nema istinske pomoći - ostaje po strani.
Crkveno iskustvo pokazuje da se čovek u nevolji često ponaša kao da je sam na svetu. Umesto da zastane i prizove ime Božije, on ubrzava korak, viče, gomila brige i strahove.
Molitva, koja je u pravoslavnom predanju temelj svakog izlaska iz krize, postaje poslednja opcija ili se potpuno izostavlja.
Upravo o toj unutrašnjoj protivrečnosti savremenog čoveka govorio je arhimandrit Stefan, iguman manastira Velika Remeta u jednoj od emisija na TV "Hram".
On je ujedno i dao rešenje šta raditi kad u životu krene naopako.
- Ako se kaže nešto smrkne, onda palite kandila i "Bože pomozi". To je najkraća i svemoguća molitva. Danas imamo problem da čovek ni to malo ne može da izgovori. Negde žuri, a ne žuri nigde, to je treptaj u hodu, ali samo nemoj to govoriti... Sve drugo može, i da zapali cigaru, i da opsuje, i da galami, samo ne može da kaže "Bože pomozi"! Šta mu je, e sad vi zaključite sami.
On je imao i jaku poruku za sve ljude.
youtube/Dok anđeli spavaju
Arhimandrit Stefan
- Da se pre svega drže posta, molitve i Svetog pisma. Kada se to u čoveka useli, ta snaga i sila, onda je on pobeditelj. On je nadvladao i greh, i Satanu, i smrt. Sa Gospodom Isusom Hristom da vodimo računa o onoj jekteniji o kojoj govori sveštenik u crkvi. Ostalo vreme provedite u miru i pokajanju - istakao je arhimandrit Stefan.
Jerusalimska patrijaršija tvrdi da je crkvena imovina u Silvanu nezakonito zauzeta i upozorava da bi slučaj mogao da ugrozi prava hrišćanskih zajednica u Svetoj zemlji.
U hramu kod Bijeljine, mitropolit zvorničko-tuzlanski govorio je o sveštenicima kao duhovnim junacima, važnosti veronauke, ali i o potrebi da se obnovi veza sa zemljom koju su nasledili od svojih predaka.
Ubrzan tempo života, stalni pritisci, neizvesnost i preopterećenost dovode do toga da mnogi žive sa osećajem unutrašnje napetosti, umora i gubitka unutrašnjeg mira.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Jerusalimska patrijaršija tvrdi da je crkvena imovina u Silvanu nezakonito zauzeta i upozorava da bi slučaj mogao da ugrozi prava hrišćanskih zajednica u Svetoj zemlji.
Ubrzan tempo života, stalni pritisci, neizvesnost i preopterećenost dovode do toga da mnogi žive sa osećajem unutrašnje napetosti, umora i gubitka unutrašnjeg mira.
Pravoslavna tradicija uči da najveća opasnost nije u onome što drugi govore ili čine protiv nas, već u tome da dopustimo da tuđa zloba unese nemir u našu dušu.
Devetogodišnji Marko i njegova majka, u blagoslovenom stanju, stajali su u redu pred svetinjom, a onda je dečak napustio kolonu da pomogne nepoznatom detetu koje je plakalo.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
U autorskom tekstu verskog analitičara Bogdana Despotovića, koji prenosimo u celosti, analiziraju se okolnosti incidenta u Atini, reakcija Aleksandrijske crkve i moguće posledice po njen ugled.
Zadužbina kralja Stefana Dečanskog sačuvala je gotovo netaknut izgled, jedinstven freskopis i dokumente koji otkrivaju kako je izgledao život u srednjovekovnoj Srbiji.