pravoslavna mitropolija crnogorsko-primorska, shutterstock/De Visu
Majka u pravoslavlju i u očima Boga, nije samo stub porodice - ona je prva učiteljica vere.
U pravoslavnoj veri, majka ima posebno mesto – ne samo kao ona koja rađa, već kao ona koja uči, moli se i čuva dom. Njen lik je duboko poštovan, a njena uloga smatrana blagoslovom i svetim zadatkom.
Najuzvišeniji primer je Presveta Bogorodica - Majka Božija. Kroz nju se majčinstvo vidi kao poziv na ljubav, strpljenje i žrtvu. Ona je zaštitnica, utešiteljka i uzor svakoj majci.
Majka u pravoslavlju i u očima Boga, nije samo stub porodice - ona je prva učiteljica vere. Kroz svakodnevne molitve, post, toplu reč i primer, ona u srce deteta usađuje najdublje vrednosti: ljubav prema Bogu, bližnjem i životu.
Wikipedia
Arhimantrit Stefan Vučković
Danas, kada se porodične vrednosti često stavljaju u drugi plan, pravoslavlje nas podseća: majka je temelj društva. Njena molitva, tiha snaga i nevidljiva žrtva grade budućnost celog naroda.
Arhimandrit Stefan Vučković kaže da je majka najsličnije biće Bogu, ali da uprkos tome, ima ljudi koji to, nažalost, ne shvataju.
- Nažalost, čujem u nekim kućama, majka se smatra čak i da nije dovoljno učena. Nemojte da se desi da naša majka bude merena po diplomi, Majka je najsličnije biće Bogu, kaže vladika Nikolaj, njezina ljubav prema rađanju je slična Bogu. Te sile i moći, gde Duh sveti deluje ispod njenog srca formira ti brata i sestru i ona to rađa sa ljubavlju. I sad nju pitaš za dilomu neku. Čuje se da neko čak mami kaže da je glupa, to je toliko odvratno da se ne sme ni u šali govoriti - istakao je otac Stefan i objasnio kako se u njegovoj porodici majka poštovala:
shutterstock/Ground Picture
Majka je biće najsličnije Bogu
- Ona je za nas bila autoritet bez biča, bez pruta. Mi smo ustajali u kući kad ona otvori vrata. Ona kaže: "Deco, sedite", ali nismo to radili dok ona ne kaže. To je od kolevke bilo tako, ne da je ona to naredila, to se sponatno dešava, ta disciplina i poštovanja majke.
Iako deluju mirno i srećno u ranom detinjstvu, mnoga deca kasnije postaju buntovna i izgubljena. Starac Pajsije objašnjava zašto pravila, red i perfekcionizam ne mogu zameniti toplinu vere, nežnost i majčinsku molitvu.
Od Presvete Bogorodice do Svete blažene Ane – katiheta Branislav Ilić otkriva nepoznate detalje o majčinskom srcu koje pokreće kult, čuda i duhovnu obnovu srpskog naroda.
Usrdna molitva majki ima neuništivu snagu u borbi protiv zla i njena reč menja sudbinu cele porodice — otkrijte molitvu koja svakom detetu donosi zaštitu i blagoslov.
Recept iz 1855. godine jeromonaha Jeroteja otkriva kako jednostavni sastojci mogu stvoriti jelo puno domaće topline i tradicije – idealno za dane koji nisu posni.
Vernici iz mnogih krajeva okupili su se u manastiru da prisustvuju svečanom bdeniju, celivaju netljene mošti Svetog Stefana Dečanskog i osete duhovnu tišinu kojom drevna lavra obavija ovaj veliki praznik.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Na liturgiji u Kneževim Vinogradima u Baranji, episkop episkop osečkopoljski i baranjski je pozvao na očuvanje vrednosti koje čine osnovu srpskog društva, ističući važnost ljubavi i harmonije unutar porodice za zdravu budućnost naše otadžbine.
Tradicionalna slika porodice, u kojoj je muškarac bio primarni zaštitnik i hranitelj, dok je žena bila čuvar doma, danas ustupa mesto novim obrascima funkcionisanja.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u svojoj besedi za 25. ponedeljak po Duhovima govori o univerzalnoj snazi ljubavi i pomirenju koja gradi novog čoveka u Crkvi Božjoj, nadilazeći granice naroda, vere i običaja.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Dok su se jedan period u isto vreme slavila oba svetitelja, kasnije se u crkvenom bogoslužbenom kalendaru zadržao samo Sveti Stefan Dečanski, ali je narodni naziv opstao.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u svojoj besedi za 25. ponedeljak po Duhovima govori o univerzalnoj snazi ljubavi i pomirenju koja gradi novog čoveka u Crkvi Božjoj, nadilazeći granice naroda, vere i običaja.