Na liturgiji u Kneževim Vinogradima u Baranji, episkop episkop osečkopoljski i baranjski je pozvao na očuvanje vrednosti koje čine osnovu srpskog društva, ističući važnost ljubavi i harmonije unutar porodice za zdravu budućnost naše otadžbine.
Na praznik Materice, kada se Crkva seća svih majki i žena koje su nosile blagoslov roditeljstva, u hramu Vavedenja Presvete Bogorodice u Kneževim Vinogradima u Baranji, liturgiju je služio episkop osečkopoljski i baranjski Heruvim.
Ovaj sveti trenutak u zajedništvu sa sveštenstvom i vernim narodom dobio je posebnu dimenziju kroz bogosluženje koje je predvodio vladika, uz molitveno prisustvo protojereja-stavrofora Đorđa Kovačevića, arhijerejskog namesnika baranjskog, protojereja-stavrofora Stevana Kuveždanina, kneževivinogradskog paroha, i protođakona Vojislava Nikolića.
Nakon liturgije, vladika Heruvim uručio je gramate Veri Knežević i Siniši Prokiću, dok su najviša priznanja eparhije, ordeni i odlikovanja, dobili Mile Horvat i Stojan Petrović. Liturgiji su prisustvovali i predstavnici lokalne vlasti, među kojima predsednik Glavne skupštine SDSS-a Vojislav Stanimirović, predsednik Zajedničkog veća opština Vukovar Dejan Drakulić i zamenik gradonačelnika Vukovara Srđan Kolar.
Foto: SPC
Episkop osečkopoljski i baranjski Heruvim
U besedi, vladika Heruvim ukazao je na značaj porodice kao temelja srpskog patrijarhalnog društva, osvrćući se na savremene izazove. On je rekao:
- Danas se svuda ruše tradicionalne vrednosti, ruši se porodica koja je temelj srpskog patrijarhalnog društva. Bez porodične harmonije, bez čvrste porodice kao temelja, porodice u kojoj se zna ko je otac, ko majka, a ko dete, sve je poremećeno. Dolaze nesklad, nered i anarhija - sve ono što se ne slaže sa vrednostima koje naša Crkva propoveda i daleko je od tradicionalne srpske pravoslavne porodice - kazao je vladika i istakao:
- Detetu nije mesto na ulici, da buntuje, da stvara nemir i nesklad. Detetu je mesto u krugu svoje porodice, u ljubavi oca i majke jer tu ima svoj puni razvojni kapacitet i snagu da se školuje i obrazuje kako bi donosio plodove svojoj Crkvi i otadžbini.
Ove reči, prožete dubokim razmišljanjem i brigom za budućnost, pozivaju nas da očuvamo osnovne vrednosti koje čine temelje naših života – ljubav, poštovanje i jedinstvo porodice. Poruka vladike Heruvima odzvanja kao poziv na očuvanje tih vrednosti u svetu koji se suočava sa mnogim izazovima.
Dok Ruska Federacija dodatno učvršćuje svoje opredeljenje za zaštitu porodičnih vrednosti, novi zakon koji zabranjuje usvajanje ruske dece u zemljama koje legalizuju promenu pola, izazvao je burne reakcije širom sveta.
Naime, iz našeg naroda se polako ovaj pozdrav izobičavao, a Srbi su prihvatili tuđe odnosno prevode tuđih pozdrava, pa smo došli do toga da nam je danas uobičajeno, da kada sretnemo nekoga kažemo "dobro jutro, dobar dan ili dobro veče", a on nam otpozdravi na isti način.
Bivši državni tužilac Arizone i novoimenovani ambasador SAD u Srbiji primio je blagoslov episkopa losanđeleskog i zapadnoameričkog pred početak diplomatske misije – emotivan susret u Finiksu ispunjen duhovnim i narodnim jedinstvom.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
O vremenu podizanja hrama i njegovom osnivaču nema podataka ni u drugim pisanim izvorima srednjeg veka, a prema narodnom predanju manastir je podigao despot Stefan Lazarević
U pravoslavlju, slava je više od običaja; ona je srce doma i svetinja koja se neguje kroz generacije. Saznajte kako da uskladite uloge muškarca i žene, pripremite slavsku gozbu i unesete duh svetkovine u svaki kutak kuće.
Iguman manastira Ribnica smatra da srpsku pravoslavnu decu ne treba da vaspitaju strani psiholozi i moderni teoretičari, već sveštenstvo i monaštvo Srpske pravoslavne crkve.
Veštačka oplodnja izaziva ozbiljna etička i duhovna pitanja, posebno u pogledu postupanja s viškom embriona. Starešina Crkve Svete Trojice u Rumiji poziva na promišljanje o svetosti svakog začetog života.
Bivši državni tužilac Arizone i novoimenovani ambasador SAD u Srbiji primio je blagoslov episkopa losanđeleskog i zapadnoameričkog pred početak diplomatske misije – emotivan susret u Finiksu ispunjen duhovnim i narodnim jedinstvom.
Poseta lavri Svetog Save Osvećenog u Judejskoj pustinji svedočanstvo je žive duhovne veze Srpske pravoslavne crkve sa svetim mestima Hristovog života, stradanja i vaskrsenja.
Na mestu gde je, prema predanju, izraslo stablo od kojeg je načinjen Hristov Krst, srpski patrijarh uzneo je molitve za verni narod, podsećajući na neprolaznu snagu vere i blagoslovenu vezu sa svetinjama Jerusalima.
Protojerej stavrofor Branko Tapušković kaže da je ovaj krst u 13. podgoričku parohiju stigao zahvaljujući ljubavi i dobroti episkopa pakračko-slavonskog Jovana.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.