Na liturgiji u Kneževim Vinogradima u Baranji, episkop episkop osečkopoljski i baranjski je pozvao na očuvanje vrednosti koje čine osnovu srpskog društva, ističući važnost ljubavi i harmonije unutar porodice za zdravu budućnost naše otadžbine.
Na praznik Materice, kada se Crkva seća svih majki i žena koje su nosile blagoslov roditeljstva, u hramu Vavedenja Presvete Bogorodice u Kneževim Vinogradima u Baranji, liturgiju je služio episkop osečkopoljski i baranjski Heruvim.
Ovaj sveti trenutak u zajedništvu sa sveštenstvom i vernim narodom dobio je posebnu dimenziju kroz bogosluženje koje je predvodio vladika, uz molitveno prisustvo protojereja-stavrofora Đorđa Kovačevića, arhijerejskog namesnika baranjskog, protojereja-stavrofora Stevana Kuveždanina, kneževivinogradskog paroha, i protođakona Vojislava Nikolića.
Nakon liturgije, vladika Heruvim uručio je gramate Veri Knežević i Siniši Prokiću, dok su najviša priznanja eparhije, ordeni i odlikovanja, dobili Mile Horvat i Stojan Petrović. Liturgiji su prisustvovali i predstavnici lokalne vlasti, među kojima predsednik Glavne skupštine SDSS-a Vojislav Stanimirović, predsednik Zajedničkog veća opština Vukovar Dejan Drakulić i zamenik gradonačelnika Vukovara Srđan Kolar.
Foto: SPC
Episkop osečkopoljski i baranjski Heruvim
U besedi, vladika Heruvim ukazao je na značaj porodice kao temelja srpskog patrijarhalnog društva, osvrćući se na savremene izazove. On je rekao:
- Danas se svuda ruše tradicionalne vrednosti, ruši se porodica koja je temelj srpskog patrijarhalnog društva. Bez porodične harmonije, bez čvrste porodice kao temelja, porodice u kojoj se zna ko je otac, ko majka, a ko dete, sve je poremećeno. Dolaze nesklad, nered i anarhija - sve ono što se ne slaže sa vrednostima koje naša Crkva propoveda i daleko je od tradicionalne srpske pravoslavne porodice - kazao je vladika i istakao:
- Detetu nije mesto na ulici, da buntuje, da stvara nemir i nesklad. Detetu je mesto u krugu svoje porodice, u ljubavi oca i majke jer tu ima svoj puni razvojni kapacitet i snagu da se školuje i obrazuje kako bi donosio plodove svojoj Crkvi i otadžbini.
Ove reči, prožete dubokim razmišljanjem i brigom za budućnost, pozivaju nas da očuvamo osnovne vrednosti koje čine temelje naših života – ljubav, poštovanje i jedinstvo porodice. Poruka vladike Heruvima odzvanja kao poziv na očuvanje tih vrednosti u svetu koji se suočava sa mnogim izazovima.
Dok Ruska Federacija dodatno učvršćuje svoje opredeljenje za zaštitu porodičnih vrednosti, novi zakon koji zabranjuje usvajanje ruske dece u zemljama koje legalizuju promenu pola, izazvao je burne reakcije širom sveta.
Naime, iz našeg naroda se polako ovaj pozdrav izobičavao, a Srbi su prihvatili tuđe odnosno prevode tuđih pozdrava, pa smo došli do toga da nam je danas uobičajeno, da kada sretnemo nekoga kažemo "dobro jutro, dobar dan ili dobro veče", a on nam otpozdravi na isti način.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Beseda vladike žičkog Stefana iz 1980. pred praznik očeva postavlja pitanje koje ne zastareva: da li deca odrastaju uz primer vere ili samo uz običaje bez sadržaja.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 30. četvrtak po Duhovima donosi priču o odluci koja je iznedrila čoveka bez mrlje pred narodom i pred Bogom, i postavlja pitanje koje i danas tiho uznemirava savest.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.