KAKO BI TREBALO DA SE POZDRAVLJAJU PRAVI SRBI PRAVOSLAVCI: Ahrimandrit Stefan objasno čime bi trebalo zameniti "dobar dan" koji u suštini ne znači ništa
youtube/Dok anđeli spavaju, shutterstock"Pomoz Bog" daje osećaj večnosti
Naime, iz našeg naroda se polako ovaj pozdrav izobičavao, a Srbi su prihvatili tuđe odnosno prevode tuđih pozdrava, pa smo došli do toga da nam je danas uobičajeno, da kada sretnemo nekoga kažemo "dobro jutro, dobar dan ili dobro veče", a on nam otpozdravi na isti način.
Opšte poznati i opšte upotrebljavani pozdrav kod srpskog naroda u prošlosti je bio "Pomozi Bog", na koji se otpozdravljalo sa "Bog ti pomogao". Međutim, vremenom su Srbi počeli da ovaj pozdrav zapostavljaju, da ne kažemo zaboravljaju, i da ga zamenjuju tuđim!
Naime, iz našeg naroda se polako ovaj pozdrav izobičavao, a Srbi su prihvatili tuđe odnosno prevode tuđih pozdrava, pa smo došli do toga da nam je danas uobičajeno, da kada sretnemo nekoga kažemo "dobro jutro, dobar dan ili dobro veče", a on nam otpozdravi na isti način.
Sveti vladika Nikolaj je pred Drugi svjetski rat raspisao sveštenstvu Žičke eparhije sledećih nekoliko stavki koje se i danas mogu uputiti kako sveštenstvu tako i vernima.
youtube/Dok anđeli spavaju
Ahrimandrit Stefan
1. Neka se sveštenici, i sami što češće u susretu sa ljudima služe sa ovim pozdravom: Pomozi Bog! Neka to naročito čine kad oslovljavaju mase i grupe naroda.
2. Neka sveštenici poučavaju svoje parohijane, a naročito omladinu, kako seosku tako i varošku, osobito školsku, da se služe sa ovim dobrim pozdravom.
3. Neka sveštenici, veroučitelji, prime ovo k srcu i nauče đake da na pozdrav: Pomozi Bog! odgovaraju: Bog ti pomogao!
4. Tamo, gdje svetovna lica predaju veronauku, neka nadležni parosi upoznadu ih sa ovim našim raspisom, i podejstvuje da se i oni potrude u ovoj stvari u istom pravcu.
shutterstock
"Pomoz Bog" daje osećaj večnosti
Ahrimandrit Stefan, iguman manastira Velika Remeta jednom prilikom je objasnio zašto je jedini pravi pozdrav "Pomoz Bog".
- Nailaze ljudi jedan pored drugog i kažu "Pomoz Bog", a onaj mu odgovara "Bog vam pomogao"! Obnova toga pozdrava koji u stvari traje i sada, samo ne u punoj snazi, trebalo bi ga baš učiniti onako kako on i priliči, da se čoveku od srca i duše, zaželi ono najviše i najbolje, da mu Bog pomogne. A zašto? Zato što Bog jedini može da mu pomogne sve što treba.
Ja mogu nešto da pomognem, vi možete nešto manje-više, al Bog sve može. I kad on pomogne, onda ta pomoć ostaje. U našem narodu je bilo tako zaživelo da su oni imali svakodnevno taj pozdrav. To je, dakle, pozdrav koji čini čoveka srećnim i dugovečnim u vremenu i prostoru, a osećaj večnosti kroz taj pozdrav je neminovno prisutan - rekao je u zaključku otac Stefan.
Evstratije je bio rimski vojvoda u gradu Satalionu, Evgenije mu je bio drug u vojsci, Orest je bio ugledan vojnik, Aksentije sveštenik, a Mardarije prost građanin i zemljak Evstratijev.
Sveti Teofan nam ukazuje da se istinska mudrost ne nalazi u kompleksnim filozofskim spekulacijama, već u jednostavnom prihvatanju Božje volje i istine koja je jasna svakome ko je spreman da je prihvati s čistom i neiskvarenoj dušom. Prema njegovim rečima, oni koji pokušavaju da obuhvate Božju mudrost pomoću svojih ljudskih razmišljanja, ostaju slepi i zaslepljeni iluzijama. Čak iako naizgled vide, njihovo razumevanje je zamućeno, poput gledanja kroz maglu. Takvi ljudi ne mogu da spoznaju pravi put, već ostaju zaglavljeni u grehu.
Agej je radio na obnovi Solomonovog hrama u Jerusalimu, ali je u tome više puta bio prekidan od strane Samarijanaca. Ipak, nije odustajao, a u radu su mu pomogli Zorovavelj i Isus sveštenik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.