KAKO BI TREBALO DA SE POZDRAVLJAJU PRAVI SRBI PRAVOSLAVCI: Ahrimandrit Stefan objasno čime bi trebalo zameniti "dobar dan" koji u suštini ne znači ništa
youtube/Dok anđeli spavaju, shutterstock"Pomoz Bog" daje osećaj večnosti
Naime, iz našeg naroda se polako ovaj pozdrav izobičavao, a Srbi su prihvatili tuđe odnosno prevode tuđih pozdrava, pa smo došli do toga da nam je danas uobičajeno, da kada sretnemo nekoga kažemo "dobro jutro, dobar dan ili dobro veče", a on nam otpozdravi na isti način.
Opšte poznati i opšte upotrebljavani pozdrav kod srpskog naroda u prošlosti je bio "Pomozi Bog", na koji se otpozdravljalo sa "Bog ti pomogao". Međutim, vremenom su Srbi počeli da ovaj pozdrav zapostavljaju, da ne kažemo zaboravljaju, i da ga zamenjuju tuđim!
Naime, iz našeg naroda se polako ovaj pozdrav izobičavao, a Srbi su prihvatili tuđe odnosno prevode tuđih pozdrava, pa smo došli do toga da nam je danas uobičajeno, da kada sretnemo nekoga kažemo "dobro jutro, dobar dan ili dobro veče", a on nam otpozdravi na isti način.
Sveti vladika Nikolaj je pred Drugi svjetski rat raspisao sveštenstvu Žičke eparhije sledećih nekoliko stavki koje se i danas mogu uputiti kako sveštenstvu tako i vernima.
youtube/Dok anđeli spavaju
Ahrimandrit Stefan
1. Neka se sveštenici, i sami što češće u susretu sa ljudima služe sa ovim pozdravom: Pomozi Bog! Neka to naročito čine kad oslovljavaju mase i grupe naroda.
2. Neka sveštenici poučavaju svoje parohijane, a naročito omladinu, kako seosku tako i varošku, osobito školsku, da se služe sa ovim dobrim pozdravom.
3. Neka sveštenici, veroučitelji, prime ovo k srcu i nauče đake da na pozdrav: Pomozi Bog! odgovaraju: Bog ti pomogao!
4. Tamo, gdje svetovna lica predaju veronauku, neka nadležni parosi upoznadu ih sa ovim našim raspisom, i podejstvuje da se i oni potrude u ovoj stvari u istom pravcu.
shutterstock
"Pomoz Bog" daje osećaj večnosti
Ahrimandrit Stefan, iguman manastira Velika Remeta jednom prilikom je objasnio zašto je jedini pravi pozdrav "Pomoz Bog".
- Nailaze ljudi jedan pored drugog i kažu "Pomoz Bog", a onaj mu odgovara "Bog vam pomogao"! Obnova toga pozdrava koji u stvari traje i sada, samo ne u punoj snazi, trebalo bi ga baš učiniti onako kako on i priliči, da se čoveku od srca i duše, zaželi ono najviše i najbolje, da mu Bog pomogne. A zašto? Zato što Bog jedini može da mu pomogne sve što treba.
Ja mogu nešto da pomognem, vi možete nešto manje-više, al Bog sve može. I kad on pomogne, onda ta pomoć ostaje. U našem narodu je bilo tako zaživelo da su oni imali svakodnevno taj pozdrav. To je, dakle, pozdrav koji čini čoveka srećnim i dugovečnim u vremenu i prostoru, a osećaj večnosti kroz taj pozdrav je neminovno prisutan - rekao je u zaključku otac Stefan.
Evstratije je bio rimski vojvoda u gradu Satalionu, Evgenije mu je bio drug u vojsci, Orest je bio ugledan vojnik, Aksentije sveštenik, a Mardarije prost građanin i zemljak Evstratijev.
Sveti Teofan nam ukazuje da se istinska mudrost ne nalazi u kompleksnim filozofskim spekulacijama, već u jednostavnom prihvatanju Božje volje i istine koja je jasna svakome ko je spreman da je prihvati s čistom i neiskvarenoj dušom. Prema njegovim rečima, oni koji pokušavaju da obuhvate Božju mudrost pomoću svojih ljudskih razmišljanja, ostaju slepi i zaslepljeni iluzijama. Čak iako naizgled vide, njihovo razumevanje je zamućeno, poput gledanja kroz maglu. Takvi ljudi ne mogu da spoznaju pravi put, već ostaju zaglavljeni u grehu.
Agej je radio na obnovi Solomonovog hrama u Jerusalimu, ali je u tome više puta bio prekidan od strane Samarijanaca. Ipak, nije odustajao, a u radu su mu pomogli Zorovavelj i Isus sveštenik.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog reči apostola Pavla dobijaju smisao koji se tiče svakog čoveka i njegovog odnosa prema smrti, grehu i strahu..
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Tominu nedelju po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Lava IX, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U jednoj kratkoj pouci otkriva se duhovni zakon po kojem se čovek ne oslobađa života, već unutrašnjeg nemira, i u kome se radost i iskušenje drugačije „ponašaju“ pred zahvalnim srcem.
Sumnje apostola Tome je uklonio sam Gospod, ušavši kroz zatvorena vrata u prostoriju u kojoj su se nalazili apostoli okupljeni na molitvu, rekavši Tomi da opipa njegove rane.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
S obzirom na činjenicu da je ovaj pozdrav u fazi obnove, mnogi se nalaze u dilemi da li na njega, posebno ako se otpozdravlja starijim ili nepoznatim ljudima, kao i sveštenim licima, treba odgovoriti sa "Bog Ti pomogao" ili sa "Bog VAM pomogao".
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog reči apostola Pavla dobijaju smisao koji se tiče svakog čoveka i njegovog odnosa prema smrti, grehu i strahu..
U jednoj kratkoj pouci otkriva se duhovni zakon po kojem se čovek ne oslobađa života, već unutrašnjeg nemira, i u kome se radost i iskušenje drugačije „ponašaju“ pred zahvalnim srcem.
Od detinjstva u siromaštvu do monaškog podviga na Atosu i povratka u rodno selo, gde je decenijama bio oslonac ljudima u nevolji - život starca Akakija obeležili su molitva, skromnost i susreti sa znamenitim duhovnicima.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Protojerej-stavrofor Dušan Erdelj objašnjava smisao dana posle Svetle sedmice i poziva vernike u dijaspori da u crkvu ponesu imena bližnjih i darove za pomen.
U prisustvu vernika, monaštva i ruskog ambasadora, mitropolit crnogorsko-primorski govorio o Živonosnom Istočniku i zašto se čuda događaju mimo ljudske volje.