Ponekad je obačajno pravo jače i od pozitivnih državnih, pa i crkvenih zakona. Tako je i sa kumstvom, objasnio je otac Dušan.
Krštenje deteta je veliki dan za svaku porodicu, odabir kume ili kuma, još bitniji, ali treba u kontektu kumstva znati, da prema pravilima SPC decu mogu krstiti sve krštene punoletne osobe pravoslavne veroispovesti, osim ove tri - roditelji onoga koji se krsti i onaj koji ga krsti, dakle, sveštenik.
Međutim, postavlje se pitanje da li bliski srodnici, kao što su ujaci, tetke, stričevi, babe i dede mogu biti kumovi detu na krštenju.
Sada upokojeni otac Dušan Kuoundžić jednom prilikom je objasnio jednoj vernici da po crkvenim pravilima bi moglo, ali da to SPC ne praktikuje, a rekao je i zašto.
Privatna arhiva
Krštenje deteta, Ilustracija
- Istina, po crkvenim pravilima kum na krštenju može biti svaka punoletna, krštena osoba pravoslavne vere, sa moralnim kvalitetima koja kumstvo zahteva. Kumovi na krštenju jedino ne mogu biti: roditelji krštavanoga i sveštenik koji krsti. To je što se tiče crkvenih pravila. Međutim, ponekad je obačajno pravo jače i od pozitivnih državnih, pa i crkvenih zakona. Tako je i sa kumstvom - počeo je on i objasnio šta je apsurd duhovnog i krvnog srodstva.
Naime, vernica ga je pitala da li je u redu da joj drugo dete krsti dever, pošto joj je prvog sina krstila njena sestra.
- Ne znam koji je to sveštenik krstio vašeg starijeg sina i tako lako prešao preko toga, da krsti dete kome je kuma rođena tetka!? Kako da vas nije upozorio bar na apsurdnost krvnog i duhovnog srodstva? A, ako sveštenik, možda, i nije shvatio da je kršena kuma rođena sestra majke, zar vaši roditelji, tvoji i muževljevi, nisu na to reagovali, pa čak i komšije? Nije moguće da je celo okruženje bilo ravnodušno na vaš neuobičajen postupak? Kako vi sada preživljavate to preplitanje srodstva? Da li je tvoja sestra tvome sinu kuma ili tetka, ili jednostavno tetka-kuma?
Privatna arhiva
Krštenje, Ilustracija
- Postupkom pri krštenju prvog deteta i sa istom namerom pri kršetenju drugog deteta, vi ste praktično degradirali samu instituciju kumstva. Vi ćete, možda, krstiti i mlađeg sina i za kuma izabrati rođenog strica. To je vaša stvar i vaših roditelja. Ali nije ispravno od strane nadležnog sveštenika, koji vam nije objasnio da to nije dobro zbog kojih nije dobro. Tu se ogleda i vaša sebičnost, zatvaranje u krug najuže familije, umesto da se, kroz kumstvo, širi krug srodnika (u ovom slučaju duhovnih srodnika) . Običajno pravo srpskog naroda ne prihvata ovo što ste vi preduzeli, iako se niste ogrešili o crkvena pravila - odgovorio je otac Dušan.
U Starom zavetu, naime, jevrejski narod je imao specifične običaje vezane za izražavanje žalosti. Muškarci su nosili dugu kosu i bradu, ali su ih šišali i brijali kad bi im neko od najbližih srodnika preminuo.
U najtežim trenucima, dok su životi njihove dece visili o koncu, tri porodice su pronašle utehu i nadu u Svetoj tajni krštenja. Prezviter Aleksandar Cavka donosi duboko potresnu priču o veri, ljubavi i Božjoj milosti koja menja sudbine.
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.
Poglavar Rimokatoličke crkve poziva lidere da se vrate dijalogu, upozorava na stradanje nevinih i najavljuje lično učešće u Krsnom putu na Veliki petak kao simbol solidarnosti sa svima koji pate.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U besedi za sredu 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na čudesno javljanje koje je ujedinilo hrišćane i nevernike pred Julijanom Odstupnikom.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetе mučenike Hrisanta i Dariju po starom i Svetu Mariju Egipćanku po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Huga iz Grenobla, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.