U crkvenom učenju, blud obuhvata ne samo neobavezne veze, već i intimne odnose pre braka.
Prema načelima Srpske pravoslavne crkve, odnosi pre braka oduvek se smatraju grehom, a jedno od pitanja koje se postavlja je da li trudnice mogu i treba da se venčavaju u crkvi. U crkvenom učenju, blud obuhvata ne samo neobavezne veze, već i intimne odnose pre braka.
Iako je ovakvo shvatanje i dalje prisutno, u praksi se sve češće dešava da mladi parovi odlažu brak do trenutka kada saznaju da očekuju bebu.
Ipak, sve veći broj trudnica venčava se u crkvi, što postavlja pitanje da li je takvo venčanje u skladu sa hrišćanstvom i da li zavređuje blagodat Božju.
Na ovo pitanje odgovorio je, u jednom od svojih tekstova, upokojeni otac Dušan Kolundžić, ističući određene crkvene stavove o tom pitanju.
shutterstock.com
Crkva venčava trudnice
- Sveta tajna braka naziva se i venčanje, jer se mladencima na glave stavljaju venci, kao nekada pobednicima na olimpijskim i drugim viteškim igrama. O tome Sveti Jovan Zlatousti govori: "Venci, kao pobedni znaci, meću se zato što su bračnici bili nepristupni bludu i nepobeđeni sada mogu ući u bračnu sobu“. Dakle, venci na glave mladencima stavljaju se kao nagrada za njihov celomudren život pre braka, za ostvareno devičanstvo s obe strane - objsnio je otac Dušan.
On naglašava da se upravo iz tog razloga, drugobračnicima (ako oboje stupaju u drugi brak) ne stavljaju venci na glavu, obzirom da već imaju iza sebe bračno iskustvo.
- Isti značaj imaju i upaljene sveće, koje se daju verenicima pri činu obručenja. Upaljene sveće u rukama novonevesnika označavaju čistotu njihova života, svetlost njihovih vrlina i svetlost blagodati Svete tajne braka. Iz ovih navedenih primera nagrađivanja mladenaca za celomudren život pre stupanja u brak, jasno je da bremenitost mlade odudara od ovih venčanih darova - istakao je on.
To što se u praksi dešava suprotno želji crkve, da mladenci u brak stupe čisti i čedni, znak je popustljivosti pred savremenim načinom života, naglasio je otac Dušan.
shutterstock.com
Trudnica
- U patrijarhalnom društvu svaka devojka, već sa 18 godina, pa i ranije, bila je isprošena za mladića koga su izabrali, prihvatili devojčini roditelji, a mladić je ženio devojku koju je često prvi put video prilikom proševine. Za divno čudo, većina tih brakova se održavala doživotno. Danas se mladić i devojka zabavljaju po nekoliko godina, često žive zajedno, stupaju u brak kasnije, u tridesetim godinama, pa onda nije čudo da devojka i zatrudni pre braka. A da ne bi vodila dete pri venčanju, mladenci pribegavaju venčanju pre porođaja, dakle dok je mlada još u blagoslovenom stanju.
Crkva, u takvim slučajevima, bira manje zlo, isticao je.
- Nevoljno dozvoljava venčanje, smatrajući to ikonomijom, nužnom popustljivošću, nasuprot jednostavnim odbijanjem venčanja. Ili bi možda, u tom slučaju, trebalo primeniti venčanje drugobračnih, slično ranijem pravilu, ako bi neko crkvenu veridbu prekinuo ili jedan od obručnika umro, preživeli bi se venčavao po činu drugobračnih. Pošto je pitanje bilo u obliku "ne valja se", što za posledicu može imati nešto negativno, pa čak i nesrećno u braku, blagodat Božja, prizvana od strane sveštenika koji venčava, delovaće na mladence bez obzira na njihovo ranije ogrešenje, pogotovo ako se oboje, pre obručenja i venčanja, ispovede i pokaju za svoja ogrešenja i dobiju razrešenje od nadležnog sveštenika - naglasio je otac Dušan.
U Starom zavetu, naime, jevrejski narod je imao specifične običaje vezane za izražavanje žalosti. Muškarci su nosili dugu kosu i bradu, ali su ih šišali i brijali kad bi im neko od najbližih srodnika preminuo.
Prema procenama, čak 30 odsto Srba slavi ovog sveca, a razlozi kako i zašto je baš Sveti Nikola postao najvažnija slava u Srbiji nije jednostavan i zahteva dublje objašnjenje.
Poglavar Rimokatoličke crkve poziva lidere da se vrate dijalogu, upozorava na stradanje nevinih i najavljuje lično učešće u Krsnom putu na Veliki petak kao simbol solidarnosti sa svima koji pate.
U besedi za sredu 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na čudesno javljanje koje je ujedinilo hrišćane i nevernike pred Julijanom Odstupnikom.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Mladenci sve češće biraju sredu i petak za venčanja, uprkos tome što Crkva te dane smatra neprimerenim za slavlje, a sveštenici upozoravaju na sve učestalije pokušaje zaobilaženja pravila.
Sveštenik Miloš Zekanović objašnjava zašto strpljenje, molitva i iskrena ljubav ostaju ključni za zajednicu koja traje, dok statistika pokazuje da se sve više brakova završava razvodom.
Muškarac u braku ima veliku odgovornost, jer je pozvan da bude oslonac, ali ne gospodar, da prednjači u dobru, a ne u sili, i da svojim ponašanjem čuva mir u porodici.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, sveštenik pri Hramu Svete Trojice u Starom gradu Budvi objašnjava na koji način priprema, blagoslov i vrlinski život supružnika mogu izgraditi istinsku bračnu zajednicu.
U besedi za sredu 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na čudesno javljanje koje je ujedinilo hrišćane i nevernike pred Julijanom Odstupnikom.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima