Shutterstock, Printscreen/Youtube/Телевизија ХрамMati Zlata kaže da žena treba da sluša samo onog muža čija je glava oličenje glave Isusa Hrista
U savremenom društvu postoji pogrešna interpretacija uloga u braku, naročito kod muškaraca koji tek ulaze u veru
Brak u hrišćanstvu ima duboko ukorenjeni duhovni značaj, jer je ne samo temelj ljudskih odnosa, već i svetinja koja nosi simboličku vrednost u odnosu sa Bogom. Sveti apostol Pavle upoređuje brak muža i žene s vezom između Isusa Hrista i Crkve, naglašavajući: "Muž je glava žene kao što je Hristos glava crkve". Kao što su muž i žena u braku pozvani da postanu jedno, tako bi trebalo da budu nerazdvojni.
Venčanje je za crkvu sveta tajna, kroz koju se Sveti Duh sjedinjuje u jedno biće hrišćanina i hrišćanku koji, pred sveštenikom, obećavaju da će se voleti i biti verni jedno drugom do kraja života. Kroz ovu ceremoniju primaju i blagoslov za rađanje i vaspitanje dece.
U samom začetku sveta, Bog je blagoslovio brak, dajući Adamu i Evi zapovest: "Rađajte se, i množite se, i napunite zemlju“. Tako je brak postao najuzvišeniji odnos među ljudima: "Čovek će ostaviti oca svoga i mater svoju, i prilepiće se ženi svojoj, i biće dvoje jedno telo". Isus Hristos je ovu poruku prihvatio, naglašavajući da je razvod suprotan Božijoj volji, rekavši: "Što je Bog sastavio, čovek da ne rastavlja“.
Printscreen/Youtube/Телевизија Храм
Mati Zlata
Međutim, kao što ističe mati Zlata, u savremenom društvu postoji pogrešna interpretacija uloga u braku, naročito kod muškaraca koji tek ulaze u veru. Mnogi od njih, suočeni sa problemima u braku, pozivaju se na na reči apostola Pavla i Isusa Hrista tumačeći to da žena bez pogovora treba da sluša muža, zaboravljajući pritom osnovnu istinu – muž treba da bude vođa doma u skladu s Hristovim učenjem.
- Poslušanje je velika stvar, i u braku je dobro, ali obično muževi, naročito kad tek ulaze u veru, hoće oni kad dođe do iskušenje da uđu u Sveto pismo, pa kako bi spasli brak kažu: "E, pa ona mene treba da sluša, tamo piše u Svetom pismu glava je muž, ima da me sluša"! A, puši, a pije, a ganja žene, a ovo, a ona, i treba da sluša. A ja mu kažem: "Čekaj, ćekaj, treba da sluša muža kome je glava Hristos". Ako tebi glava nije kao Hristos, onda ne može da te sluša. Ne može to da uspe. Ona možda to i želi, ali ne može i ne zna zašto ne može. Upravo zato što glava njemu nije Hrostova - kaže mati Zlata.
gumanija manastira Bogorodice Trojeručice na Avali kaže da je i ona, koja je "kroz bolesti došla do onoga kako sveti oci pišu da bi trebalo držati postove", uvek slušala samo svoj organizam.
Iako život u ovom svetu nosi sa sobom obaveze - brak, roditeljstvo, građanske dužnosti - Sveti Teofan nas uči da te obaveze treba da budu podvrgnute duhovnoj stvarnosti. Kroz usmeravanje srce na Boga, postajemo sposobni da živimo u svetu, ali da budemo slobodni od njegovih zemaljskih privlačnosti. To je prava mudrost, koja nije u izbegavanju sveta, već u pravilnom balansiranju duhovnog i spoljnog života, gde sve spoljašnje stvari postaju sredstva za postizanje duhovnog cilja.
Premda je bio veoma voljen u narodu, bio je željan usamljeničkog života, molitve i bogomislija. Zbog toga je za svoj dom odabrao groblje, od koga su svi bežali.
Podnaslov: U celosti prenosimo rukom pisano svedočanstvo Borjanke Vraneš, rođene Savić, o Božijem daru koji je dva veka pratio njenu porodicu – od Stare Hercegovine i Istočne Bosne, kroz gubitke i stradanja, sve do Tumana, gde i danas donosi veru i utehu.
Verni narod se sabrao u Hramu Svete prepodobne Paraskeve, dok je mitropolit mileševski Atanasije pozivao vernike da u kriznim vremenima jačaju u veri i predaju Gospodu svoje misli i dela.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Na praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika Stefana, poglavar Srpske pravoslavne crkve pred vernicima u Slancima pozvao na smirenje, jedinstvo i ljubav prema bližnjima i neprijateljima.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Savremeni način života, ubrzan tempo, ekonomska nesigurnost, kao i rastući individualizam doveli su do toga da se brak i porodica sve više doživljavaju kao teret, a ne kao duhovni i emocionalni oslonac.
Podnaslov: U celosti prenosimo rukom pisano svedočanstvo Borjanke Vraneš, rođene Savić, o Božijem daru koji je dva veka pratio njenu porodicu – od Stare Hercegovine i Istočne Bosne, kroz gubitke i stradanja, sve do Tumana, gde i danas donosi veru i utehu.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.