DA LI JE ALKOHOL POSTAN I SME LI SE KONZUMIRATI U DANE UZDRŽANJA: Teolog jasno objasnio da li uzalud postite ako pijete
Suština posta je uzdržavanje, pa ako neko nije u stanju da prevlada svoje strasti, onda se uzalud u njega i upustio.
gumanija manastira Bogorodice Trojeručice na Avali kaže da je i ona, koja je "kroz bolesti došla do onoga kako sveti oci pišu da bi trebalo držati postove", uvek slušala samo svoj organizam.
U četvrak 28. novembra počinje Božićni post koji se završava 6. janura 2025. godine. Njime se pravoslavni vernici pripremaju za praznovanje rođenja Isusa Hrista i ima dvostruku funkciju - telesnu i duhovnu.
Telesni post podrzumeva odricanje od mrsne hrane, alkohola i drugih telesnih užitaka, a duhovni odricanje od svake vrste grešnih i zlih pomisli, želja i dela.
Mati Zlata, igumanija manastira Bogorodice Trojeručice na Avali, ispričala je kako je najbolje duhovno se pripremiti za post.
- Stalno bi trebali da budemo pripremljeni, odnosno da živimo u skladu sa Božjim zapovestima, ali često padamo. Ljudi su takvi, vole da pojedu ovo, vole ono... Hvala Bogu, to je i razrešno van posta, ali uhvatimo sebe često u stomakougađanju. Međutim, sveti oci kažu da upravo od stomakougađanja sve i potiče, svaka strast, pa krene od toga pa se nižu jedna po jedna - počinje priču mati Zlata za TV Hram.
Kaže da nije dobro direktno iz stromakougađaja ući u post. Ističe da je čak i nju duhovnik svojvremeno postepeno uvodio u čitav taj proces. Ko god se priprema za post, treba da se prilagođava onome što dolazi, da se isključuje deo po deo hrane, kako bi se polako ulazili u post. Potrebno je istovremeno i sređivati svoje misli.
- I kad se približi ovaj Božićni post, trebalo bi ljudi da se presaberu. Mada Božići post je lak, jer je radostan. Šta je to, utorkom i četvrtkom imaš na ulju, subotom i nedeljom može i riba da se jede, sreda, petak post, ponedeljkom na vodi... Očistimo time organizam, a kad postavimo pitanje zašta se mi pripremamo, a pripremamo se roždestvo Isusa Hrista, onda je i lakši...
Kaže da bi trebalo neke stvari prepustiri i duhovnicima da vide da li smo sposobni za ovakav podvig
- Kad je post u pitanju, ta početnička revnost, može čoveka i u prelest da odvede. Strogo, strogo, strogo pa može posle čovek da se upadne u ozbiljna iskušenja. Kad čovek tek ulazi u veru, kad mu se srce otvara za Gospoda, trebalo bi budu u svojoj crkvi i pita za blagoslov, da sam ne odlučuje... Jer, neko je bolestan pa nekih stvari mora da bude razrešen, kod dece je jedno, kod omladine drugo, dakle, da se svi ponašaju kako su sveti oci nalagali, a to je da se ne gleda u tuđi tanjir. Recimo, neko ima dijabetes nekad mora da uzme nešto i drugo da pojede...
Kaže da je i ona, koja je "kroz bolesti došla do onoga kako sveti oci pišu da bi trebalo držati postove", uvek slušala samo svoj organizam. Hrana je lek, e što je ona sad industrijski zloupotrebljena, kaže, to je druga priča. Ali, kroz post, hrana bi trebalo da bude lek.
Mati Zlata kaže da je molitva neizostavni deo pripreme za post.
- Imamo divne molitve, kanone, akatiste, nema tu ništa posebno, ali je važno molite se. "Gospode Isuse Hriste, sine Božji, pomiluj me grešnog". Isusova molitva se može izgovarati i kad se nema vremena,i kad ste bolesni i kad ste na poslu, i u autu i autobusu...
Kaže da je potrebno i srediti i svoje misli, svesti stres na minimum, ali i sama priznaje da je to teško u današnjem vremenu.
- Nije lako nama u manastiru, a pogotovo vama u svetu. Kaže Sveti Serafim, kad je imao viđenje Moskve, na manstire napada na hiljade demona, a na zgrade gde živi po nekoliko stotina ljudi napada po jedan-dva demona. Teško je zaista doći do smirenja, a smirenje je kad drugog počneš da gledaš kao višeg od sebe. Kad dođeš u stanje da drugog gledaš kao višeg od sebe, a sebe kao nižeg od njega, niko neće moći da vas uvredi. Stresovi mahom potiču od uvreda, bilo na poslu, kući.. Kad čovek dođe do smirenja, sve prepusta Gospodu i ništa mu ne smeta.
Ona keže da cilj posta i jeste smirenje.
- Cilj je smirenje, neosuđivanje, da očistimo dušu od svega što je loše, da pokušamo da prepoznamo misli koje nas napadaju izvan glave i da ih gađamo molitvenim raketama, da ne damo da nam uđu u glavu...
Suština posta je uzdržavanje, pa ako neko nije u stanju da prevlada svoje strasti, onda se uzalud u njega i upustio. Slavska sveća bi trebalo da bude od pravog voska, lepo ukrašena i visine od 50 do 60 cm. Obavezno se pali na dan slave pre nego što se preseče slavski kolač, i to uz molitvu domaćina, koji se prekrsti, pomoli i celiva sveću, izražavajući time ljubav prema svetitelju i činu slave. Tuga i radost su samo osećanja koja će nas pratiti sve dok ne dostignemo smerenje, tvrdi otac Stefan. Onisifor i Porfirije su odmah po hapšenju priznali da ispovedaju hrišćanstvo, tvrdeći da je Bog samo jedan, posle čega su bili izloženi jezivim mukama.

DA LI JE ALKOHOL POSTAN I SME LI SE KONZUMIRATI U DANE UZDRŽANJA: Teolog jasno objasnio da li uzalud postite ako pijete
DA LI SE SLAVSKA SVEĆA PALI NA DRUGI DAN SLAVE: Sveštenik rešio veliku dilemu
KAKO POBEDITI DEPRESIJU UZ POMOĆ BOGA, ČAK I KAD VAM ONA ODUZME I POSLEDNJI ATOM ŽIVOTA: Otac Stefan kaže da za nju postoji samo jedan lek i da boljeg nema
DANAS SU SVETI MUČENICI ONISIFOR I PORFIRIJE: Bili su osuđeni na brutalnu smrt zbog Hrista
Zadržavanje čistote misli i uzdržavanje u dane koje Crkva preporučuje – sredom i petkom, tokom velikih postova i prazničnih dana – nije samo tradicija, već čin slobodne volje da se živi u skladu s Božijom promisli.
Prema učenju crkve, dete do sedme godine nema grehe odnosno, oni mu se ne uračunavaju i nema potrebe da oni poste kao odrasli, ali treba negovati kod dece taj odnos prema crkvi i hrišćanskom životu, kako bi oni izrasli u zdrave ljude.
Tolika je naša vezanost za hranu, odmor, relaksaciju, da mi pravimo idole od toga... Iz toga proizilazi i bludni život, kaže otac Gojko.
Sveti Teofan kritikuje one koji smatraju da post nije obavezan ili da im može škoditi. Objašnjava da je ova vrsta opravdanja često samo izgovor za nepošćenje. Post se ne bi trebao shvatiti kao nešto što uništava telo, već kao alat za umrtvljenje telesnih strasti. On ističe da, iako postoje ljudi koji imaju zdravstvene razloge zbog kojih ne mogu postiti, takvi su u manjini. Glavni uzrok odbacivanja posta, prema njemu, leži u nedostatku stvarne želje za duhovnim napretkom.
U besedi za ponedeljak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva se zašto je bilo dovoljno svedočanstvo Sina, ali i šta ono govori o njegovom jedinstvu sa Ocem.
Veliki svetitelj našeg vremena objašnjava zašto put ljubavi smatra kraćim i bezbednijim, čak i kada se čovek suočava sa sopstvenim slabostima i iskušenjima.
Vernica Natalija nasledila je ikonu "Smolenska Odigitrija", koja se u njenom domu čuva generacijama, ali se zbog troškova kod notara našla pred odlukom koja joj nije bila laka.
Ispod poda svetinje u Jerusalimu pronađeni su ostaci drevnog kamenoloma, uklesani grobovi i tragovi vrta, a svetogorski starac podseća na dublji smisao svetog znamenja koje je kroz vekove ostalo središte hrišćanske vere.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.
Vernica Natalija nasledila je ikonu "Smolenska Odigitrija", koja se u njenom domu čuva generacijama, ali se zbog troškova kod notara našla pred odlukom koja joj nije bila laka.
Arhijereji, sveštenstvo, monaštvo i verni narod sabraće se u nemanjićkoj zadužbini na bdeniju, liturgiji i trpezi ljubavi
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.