Tolika je naša vezanost za hranu, odmor, relaksaciju, da mi pravimo idole od toga... Iz toga proizilazi i bludni život, kaže otac Gojko.
Božićni post počinje sutra i trajaće 40 dana, a ima dva ključna aspekta – telesni i duhovni i nijedan se, kako ističu sveštenici, ne sme zanemarivati.
Prema pravilima, telesni post – odnosno uzdržavanje od hrane životinjskog porekla – nema punog smisla ako nije utemeljen u duhovnoj dimenziji, kako je to naglašavao Sveti Jovan Zlatousti.
Ovaj post uveden je prema uzoru na samog Isusa Hrista. Nekada je trajao samo sedam dana, ali je na Svehrišćanskom saboru 1166. godine odlučeno da trajanje bude produženo na 40 dana. Ipak, oni koji zbog zdravstvenih ili drugih problema ne mogu da izbegavaju hranu životinjskog porekla, imaju mogućnost da praktikuju tzv. "mali post", koji traje sedam dana.
Printscreen/Youtube/Otac Gojko Perović
Otac Gojko Perović
Jedno od pitanja koje se često postavlja u našem narodu odnosi se na to da li su ljudi koji ne poste grešni.
Otac Gojko Perović objašnjava da je teško reći da je neko grešan ako ne posti, ali da se u svakom slučaju uskraćuje sebi duhovna korist. Kako navodi, svakodnevno živimo u grehu i previše smo vezani za materijalne stvari, poput hrane i odmora, zbog čega često pravimo idole od tih stvari. Post je, prema njegovim rečima, način da se oslobodimo greha i usmerimo ka duhovnom napretku.
- Kada se trudimo oko posta, naša duša i telo se oslobađaju od greha - ističe otac Gojko. On naglašava da čovek mora stalno da se trudi i ne može da se opusti, jer svaki dan nosi nove izazove.
Post, kako kaže, ima cilj da nas vaspita i učini slobodnima od strasti, pomažući nam da se pripremimo za trenutak kada će nas Gospod iznenaditi.
- Mi stalno živimo u grehu. Tolika je naša vezanost za hranu, odmor, relaksaciju, da mi pravimo idole od toga... Iz toga proizilazi i bludni život. A naša nasušna potreba, da bi nam duh disao, naša nasušna potreba je post. Čovek koji ne posti on ne pomaže sebi. Nije precizno reći da greši. Recimo on ne pomaže sebi da se oslobodi od greha. Post je jedan način da se oslobodimo od greha. Kada se čovek trudi oko posta, njegova duša i telo se oslobađaju od greha - objašnjava otac Gojko Perović i objašnjava:
Shutterstock
Post, Ilustracija
- Čovek sam po sebi nije svet. Trebaš stalno da se trudiš. Ako si sinoć bio rapoložen, to ne znači da te ujutru neće sačekati neki problem. Zato svaki dan treba da se trudimo, opet i opet da se opet oslobađamo od greha. Zato je post tu dobar jer nas oslobađa od greha.
Smatra da nam daje pravac kojim treba da se krećemo.
- Gospod će po nas doći iznenada, a čovek koji se nije oslobodio greha, koji nije radio na tome da se svaki dan oslobađa od greha, neće imati kad to da uradi. Zato je post dobar jer vaspitava našu dušu da bude slobodna od strasti i hrabar u Gospodu - zaključio je.
Toliko su bili oprezni u besplatnom lečenju ljudi, da se Kozma istinski naljutio na brata Damjana, jer je ovaj uzeo tri jaja od neke žene Paladije, i naredio je da ga posle njegove smrti ne sahrane pored brata.
Sveti Teofan Zatvornik u misli za 22. četvrtak po Pedesetnici ukazuje na važnost strpljenja, ljubavi i poštovanja prema onima koji ne veruju i ne prihvataju Gospoda. Njegova poruka podseća nas na način na koji se Gospod postavio prema onima koji ga nisu prihvatili. U Lukinom evanđelju (9,55-56) opisano je kako su učenici želeli da pošalju oganj s neba na selo koje nije primilo Isusa, ali Gospod je rekao: "Ne znate kakvog ste vi duha...“ On nije reagovao osvetnički, već je otišao u drugo selo, ostavljajući neverujuće da idu svojim putem.
gumanija manastira Bogorodice Trojeručice na Avali kaže da je i ona, koja je "kroz bolesti došla do onoga kako sveti oci pišu da bi trebalo držati postove", uvek slušala samo svoj organizam.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Na izraelskim poljima počinje žetva pšenice za „šmura macu“, koja se mesecima čuva pod strogim nadzorom i kroz svaki korak priprema za Pesah, uz pravila u kojima nema mesta ni za najmanju grešku.
Carigradski patrijarh poručio je da se približavanje Carigradske i Rimokatoličke crkve nastavlja i ocenio da je obnova punog zajedništva istorijski proces koji više ne može da se zaustavi.
Jednostavno jelo od nekoliko sastojaka vekovima je bilo nezaobilazno tokom posta na ulju, a tajna punog ukusa krije se u načinu kuvanja i strpljivom krčkanju koje pasulju daje posebnu aromu.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Nazivan špijunom i neprijateljem naroda, podgorički paroh stao je sam protiv sistema koji je ćutao dok je njegovo ime bilo gaženo. Presuda u njegovu korist sada otvara pitanje odgovornosti države i medija.
U nadahnutom predavanju protojereja-stavrofora Gojka Perovića vernici su otkrili da Vaskršnji post nije samo uzdržanje od hrane, već duboka duhovna borba i putovanje ka Hristu, koje se u danima Strasne sedmice pretvara u tiho svedočenje pred licem Gospodnjim.
U duhovnom pristupu bračnim krizama, otac Gojko Perović
ističe važnosti ljubavi i strpljenja, ali govori i o granicama koje ne treba preći i kada je pomirenje besmisleno.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Atanasija Velikog po novom i Prepodobnog Pahomija Velikog po starom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Izidora, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeremiju po starom i Svetog mučenika Isidora po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Spasovo (Spasovdan), dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Jednostavno jelo od nekoliko sastojaka vekovima je bilo nezaobilazno tokom posta na ulju, a tajna punog ukusa krije se u načinu kuvanja i strpljivom krčkanju koje pasulju daje posebnu aromu.
Monahinja Hristina decenijama je, bez buke i želje za priznanjem, služila Crkvi i ljudima, a oni koji su je poznavali pamte je kao simbol krotosti, požrtvovanja i tihe vere koja je menjala živote oko nje.