DANAS JE SVETI OSIJA: On je prorokovao dolazak Isusa!
Proricao je ukidanje i prestanak starozavetne žrtve i ukidanje subote (umesto koje je Hristos ustanovio nedelju), i dolazak Gospoda, i bogatstvo darova, koje će on doneti sa sobom na zemlju.
Toliko su bili oprezni u besplatnom lečenju ljudi, da se Kozma istinski naljutio na brata Damjana, jer je ovaj uzeo tri jaja od neke žene Paladije, i naredio je da ga posle njegove smrti ne sahrane pored brata.
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju praznik Sveti Vrači – Kozma i Damjan.
Bili su rođena braća, besrebrenici i čudotvorci. Rođeni su, kako se kaže u žitijama, negde u Aziji, od oca neznabošca i majke hrišćanke.
Kada im je otac umro, njihova majka Teodotija, posvetila je sve vreme i trud, da sinove vaspita i podigne kao istinite hrišćane.
I Bog joj je pomogao, "te sinovi njeni izrastoše kao dve slatke voćke, i kao dva svetilnika sveta".
Dobili su lekarsku veštini, i besplatno su pomagali bolesnim "ne toliko lekarijama koliko imenom Gospoda Isusa Hrista".
Zbog toga su bili prozvani "bezmezdnim vračima" odnosno besplatnim lekarima, jer su besplatno lečili i tako ispunjavali Hristovu zapovest: "Badava primiste, badava dajite" (Mat. 10, 8).
Toliko su bili oprezni u besplatnom lečenju ljudi, da se Kozma istinski naljutio na brata Damjana, jer je ovaj uzeo tri jaja od neke žene Paladije, i naredio je da ga posle njegove smrti ne sahrane pored brata.
Damjan sveti nije uzeo jaja kao nagradu za to što je iscelio bolesnu Paladiju, nego što ga ova zakle Presvetom Trojicom, da uzme ta tri jaja.
"Ipak, po smrti njihovoj, u mestu Feremanu, behu zajedno sahranjeni shodno otkrovenju Božjem".
Bili su veliki čudotvorci i za života i posle smrti.
"Nekome težaku pri spavanju uvuče se zmija kroz usta u stomak, i imaše bedni čovek u najvećim mukama izdahnuti, da u poslednjem času ne prizva u pomoć Sv. Kozmu i Damjana. I tako proslavi Gospod za uvek čudotvorstvom one koji Njega proslaviše na zemlji verom, čistotom i milošću".
Proricao je ukidanje i prestanak starozavetne žrtve i ukidanje subote (umesto koje je Hristos ustanovio nedelju), i dolazak Gospoda, i bogatstvo darova, koje će on doneti sa sobom na zemlju.
On ističe da pravi molitvenici često ne primećuju prolaz vremena jer ih molitveni žar obuzima, a umirenje duše koje proističe iz bdenja donosi trajne plodove. Iako je bdenje naporno, Sveti Teofan naglašava njegovu vrednost, jer smiruje telo i pomaže duhovnom razvoju. Umesto da nas san uspava, bdenje nas aktivira i čini bržima u delima dobra. Sveti Teofan nas poziva da kroz trud i odricanje učimo telo da služi duhu, osnažujući tako našu duhovnost i približavajući nas Bogu. Ova poruka je podsticaj svima koji teže duhovnom napretku da prihvate bdenje kao sredstvo koje ne samo da donosi unutrašnji mir, već i jača našu sposobnost da delujemo sa ljubavlju i revnošću.
Posle trideset godina prepodobni Prohor se u snu javio caru Diogenu i opomenuo ga rečima: "Zašto, Diogene, zaboravi svoje pređašnje haljine i mene starca? Postaraj se da mi podigneš makar mali hram“.
Kad je počelo gonjenje hrišćana u vreme Dioklecijana, Paraskeva je bila izvedena na sud pred kneza te zemlje, a ono što mu je rekla i danas se prepričava među hrišćanima.
Crkva tradicionalno naglašava značaj duhovnog jedinstva supružnika, ali se o ovoj temi danas govori mnogo otvorenije i s više razumevanja.
Krštenje deteta je prva Sveta tajna u pravoslavnoj crkvi, koja simbolizuje duhovno rođenje, ulazak u crkvenu zajednicu i početak života u Hristu.
Sveštenik Borislav Petrić kaže da je naša dužnost da decu spremamo i učimo ih da je smrt deo života.
Osim Miholjskih, tokom godine se obeležavaju još i zimske, letnje i Mitrovske zadušnice.
Kada je tokom progona hrišćana u vreme cara Dioklecijana izveden pred sud, imao je svega osamnaest godina.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Metodija po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Jankit. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Tome apostola, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pored duhovnog rada, ostavio je dubok trag u hrišćanskoj književnosti.
Svetitelj 4. veka pretvorio je običnu prodaju u nenametljivu propoved koja je razoružala tvrdoglavo jeretičko uverenje i dovela do neočekivanog obrta.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Ako nekome Bog ne podari decu, to ne znači da je taj nedostojan, naglašava otac Ananije.
Između Brankovića i Dositeja, između fresaka i moštiju svetitelja, Novo Hopovo čuva priču o vekovima u kojima su se vera, umetnost i istorija ispisivale na istom mestu i još uvek traju u tišini fruškogorskih padina.
Islam se temelji na verovanje u anđele, od kojih su mnogi zajednički sa judaizmom i hrišćanstvom.