OD NJEGOVOG PROROČANSTVA SE STREPI: Danas je Sveti prorok Avdija!
Ostavio je knjigu proročanstava o Carstvu gospodnjem.
Premda je bio veoma voljen u narodu, bio je željan usamljeničkog života, molitve i bogomislija. Zbog toga je za svoj dom odabrao groblje, od koga su svi bežali.
Srpska pravoslavna crkva obeležava praznik posvećen Svetom prepodobnom Alimpiju Stolpniku, svecu koji je mnogim porodicama krsna slava.
Rođen je, kako se pretpostavlja, 522 godine u Adrijanopolju, a od malih nogu bio je predan Bogu. Služio je u crkvi, prvo kao ekonom, a posle kao đakon. No, premda je bio veoma voljen u narodu, bio je željan usamljeničkog života, molitve i bogomislija.
Uskoro je za svoj dom odabrao jedno grčko groblje, koje su ljudi izbegavali, jer se verovalo da se na njemu pojavljuju demoni.
Tu je pobio krst, i sazidao hram u čast Svete Efimije, koja mu se javila na snu. Pokraj hrama podigao je stolp visok, popeo se na njega i tu u postu i molitvi proveo je 53 godine.
Ni podsmeh ljudi ni zloba demona nisu mogli da ga odatle udalje, niti u njegovoj nameri pokolebaju .
"Naročito od demona pretrpe ovaj svetitelj bezbrojne bede. Ne samo da ga demoni raznim priviđenjima ustrašavahu nego ga i kamenjem udarahu, i ne davahu mu mira ni danju ni noću. No Alimpije mužestveni ograđivaše sebe od demonske sile krsnim znamenjem i imenom Isusovim", piše u žitijama.
Kad je pobedio demone, počeli su da mu dolaze ljudi radi molitve, utehe, pouke i iscelenja. Okolo njegovog stolpa podigoše se dva manastira, s jedne strane muški a s druge ženski. U ženskom manastiru živele su mu i majka i sestra.
Sveti Alimpije vodio je monahe i monahinje sa svoga stolpa primerom i rečima i "sijajući kao sunce sa nebesa" pokazivao put ka spasenju.
"Toliku blagodat imaše ovaj ugodnik Božji, da ga često obasjavaše nebeska svetlost, i nad njim se uzdizaše do nebesa stub od te svetlosti", stoji u žitijama.
Bio je moćan čudotvorac kako za života tako i po smrti. Živeo je 100 godina.
Upokojio se 640. god. u vreme cara Iraklija. Od njegovih moštiju sačuvana je glava u Kotlomuškom manastiru na Svetoj Gori.
Ostavio je knjigu proročanstava o Carstvu gospodnjem.
Vavedenje je jedan od pet najvećih praznika posvećenih Presvetoj Bogorodici i krsna slava velikog broja Srba.
Sveta Apfija bila je Filimonova žena i život je provela služeći u kući koju su ona i njen muž pretvorili u pravu, malu crkvu.
Videći car da je jača od njega u mudrosti i znanju, pozvao je pedeset najmudrijih ljudi, da se s njom prepiru o veri i da je posrame. Ali, Ekaterina je njih nadmudrila i posramila, posle čega su svi stradali.
Nju je majka lično predala mučiteljima.
Veruje se da kada sveštenik daje blagoslov, Isus Hristos sam, preko sveštenika, blagosilja narod.
Davanje nije gubitak, to je način života koji oslobađa čoveka i otkriva mu istinsku radost i smisao postojanja.
Bračnim pravilima Srpske pravoslavne crkve propisano je da lica, koja žele da sklope brak, odlaze zajedno sa roditeljima i kumovima kod sveštenika.
Nju je majka lično predala mučiteljima.
Oni su bili muž i žena, koji su dvadeset dana nakon venčanja, za vreme vladavine Dioklecijana, izvedeni pred sud, pred tivaidskog namesnika Ariana, zbog hrišćanske vere.
Razni su zapisi u crkvenim knjigama Manastira Ostrog, koji beleže brojna izlečenja i čuda, koja se pripisuju delovanju sveca pred čijim moštima se unesrećeni mole.
Bio je prinuđen da se krije od gonitelja čak i u bunaru, u grobu, po privatnim kućama, pustinjama.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Pozvao je na trenutnu trezvenost prostim saznanjem da smo pozvani da živimo u spasonosnoj zajednici.
Protojerej Lambros iz Larise ispratio je još jedno dete na onaj svet. Njegova ćerka ubijena je nožem, a osumnjičeni je njen dvadesetjednogodišnji sin.
U svojoj priči naglašava to kako su ateisti uskraćeni jedne dimenzije, koja je spasonosna.
Bračnim pravilima Srpske pravoslavne crkve propisano je da lica, koja žele da sklope brak, odlaze zajedno sa roditeljima i kumovima kod sveštenika.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.