Prema procenama, čak 30 odsto Srba slavi ovog sveca, a razlozi kako i zašto je baš Sveti Nikola postao najvažnija slava u Srbiji nije jednostavan i zahteva dublje objašnjenje.
Sveti Nikola, koji se slavi 19. decembra, najmasovnija je slava u Srbiji po broju svečara.
Prema procenama, čak 30 odsto Srba slavi ovog sveca, a razlozi kako i zašto je baš Sveti Nikola postao najvažnija slava u Srbiji nije jednostavan i zahteva dublje objašnjenje.
Naime, kombinacija verskih, kulturnih i praktičnih razloga doprinela je tome da Sveti Nikola postane najmasovnija slava u Srbiji.
Sveti Nikola bio je episkop u Miri Likijskoj (današnja Turska), a njegovo ime poštuju i Zapad i Istok. Poznat je kao veliki dobročinitelj, koji je svoje bogatstvo podelio siromašnima i širio veru, pravdu i milosrđe.
Wikimedia/33milos33
Sveti Nikola
Predanje kaže da je novac davao na neobičan način, stavljajući ga u džepove onih kojima je želeo pomoći, što ga je učinilo simbolom nesebičnosti. Zbog tih osobina veruje se da je priča o Deda Mrazu inspirisana njegovim životom.
Dok je zapadni svet prihvatio Senta Klausa kao simbol, u Srbiji je kult Svetog Nikole dublje ukorenjen. On je živeo u 4. veku, a njegovo žitije jedno je od prvih prevedenih sa grčkog jezika. Srbi su kroz njega učili o hrišćanskim vrednostima, pa je s vremenom postao zaštitnik srpskog naroda.
Dodatno, praktični razlozi igraju ulogu u tome što je Sveti Nikola postao jedan od najpoštovanijih svetaca među Srbima.
Naime, Srbi su se masovno bavili poljoprivredom i najviše posla je bilo od proleća do jeseni. Zima, vreme kada su seljaci imali pauzu od poljoprivrednih radova, bila je idealna za slavlje. Takođe, s obzirom na skromnost i siromaštvo tog vremena, slava Svetog Nikole padala je za vreme Božićnog posta i bila je povoljan trenutak da se gosti posluže jednostavnim i skromnim jelima, poput hleba, krompira, rakije, a povremeno i ribe, što je činilo slavlje dostupnim za mnoge.
Kada je došao za episkopa u Kesariju zatekao je sav grad neznabožački samo sa 17 hrišćana, a kada je odlazio iz ovog života ostavio je sav grad hrišćanski samo sa 17 neznabožaca.
Kada je mučitelj Platonu spomenuo neznabožačkog filozofa Platona, on je odgovorio “Niti sam ja sličan Platonu, ni Platon meni, osim jedino po imenu. Ja se učim mudrosti, koja je Hristova, a on je učitelj one mudrosti, koja je ludost pred Bogom.”
Na dan kada Prijepolje slavi slavu Sabornog hrama, praznik Ostroškog Čudotvorca pretvorio se u dirljiv prikaz vere, zajedništva i nade – od liturgije i rukopoloženja, preko litije, pa sve do večeri ispunjene guslama, pesmom i trpezom ljubavi.
Kada se desi da niti povezanosti oslabe i jedna po jedna krenu da pucaju, štetu nije nemoguće popraviti, a savet sveštenika Aleksandara Praščevića može pomoći kao prvi korak u obnovi zajednice - braka.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
U besedi posle liturgije u drevnom hramu Svetog Nikolaja Mirlikijskog u Rijeci, poglavar Srpske pravoslavne crkve istakao je da je vera osnova svakog života, naglasivši težinu hrišćanskog poziva i snagu krsta u životu svakog pravoslavnog hrišćanina.
Po upokojenju roditelja, Nikola je imanje razdelio siromašnima ne zadržavajući ništa za sebe. Pročuo se zbog svog milosrđa kao sveštenik u Patari, ali je on brižljivo skrivao svoja milosrdna dela ispunjujući reč Gospodnju: "Da ne zna levica tvoja što čini desnica tvoja“.
Pokretni praznik Prepolovljenje Pedesetnice molitveno proslavlja trenutak u kojem se ujedinjuju Vaskrsenje i Silazak Duha Svetoga na apostole, podsećajući nas na istinsku duhovnu žeđ i neizmernu snagu Božije blagodati.
Svetac čiji praznik danas obeležava Srpska pravoslavna crkva, bio je svedok Božje reči u vremenu kada je istina bolela više od mača; njegova hrabrost, suze i vizije postali su večni znak da poslušnost Bogu nikada nije bez značenja, čak i kada vodi u progonstvo i smrt.
U senci maslina i mirisu tamjana nastaje osvežavajuća poslastica koju monasi pripremaju s molitvom – otac Nikodim otkriva kako da ovu svetogorsku blagodat unesete i u svoj dom.
Pokretni praznik Prepolovljenje Pedesetnice molitveno proslavlja trenutak u kojem se ujedinjuju Vaskrsenje i Silazak Duha Svetoga na apostole, podsećajući nas na istinsku duhovnu žeđ i neizmernu snagu Božije blagodati.
Nemet je to rekao na konferenciji za novinare, nakon povratka iz Vatikana gde je u konklavi, kao prvi kardinal elektor u istoriji Katoličke crkve u Srbiji, učestvovao u izboru 267. poglavara Rimokatoličke crkve.