Prema procenama, čak 30 odsto Srba slavi ovog sveca, a razlozi kako i zašto je baš Sveti Nikola postao najvažnija slava u Srbiji nije jednostavan i zahteva dublje objašnjenje.
Sveti Nikola, koji se slavi 19. decembra, najmasovnija je slava u Srbiji po broju svečara.
Prema procenama, čak 30 odsto Srba slavi ovog sveca, a razlozi kako i zašto je baš Sveti Nikola postao najvažnija slava u Srbiji nije jednostavan i zahteva dublje objašnjenje.
Naime, kombinacija verskih, kulturnih i praktičnih razloga doprinela je tome da Sveti Nikola postane najmasovnija slava u Srbiji.
Sveti Nikola bio je episkop u Miri Likijskoj (današnja Turska), a njegovo ime poštuju i Zapad i Istok. Poznat je kao veliki dobročinitelj, koji je svoje bogatstvo podelio siromašnima i širio veru, pravdu i milosrđe.
Wikimedia/33milos33
Sveti Nikola
Predanje kaže da je novac davao na neobičan način, stavljajući ga u džepove onih kojima je želeo pomoći, što ga je učinilo simbolom nesebičnosti. Zbog tih osobina veruje se da je priča o Deda Mrazu inspirisana njegovim životom.
Dok je zapadni svet prihvatio Senta Klausa kao simbol, u Srbiji je kult Svetog Nikole dublje ukorenjen. On je živeo u 4. veku, a njegovo žitije jedno je od prvih prevedenih sa grčkog jezika. Srbi su kroz njega učili o hrišćanskim vrednostima, pa je s vremenom postao zaštitnik srpskog naroda.
Dodatno, praktični razlozi igraju ulogu u tome što je Sveti Nikola postao jedan od najpoštovanijih svetaca među Srbima.
Naime, Srbi su se masovno bavili poljoprivredom i najviše posla je bilo od proleća do jeseni. Zima, vreme kada su seljaci imali pauzu od poljoprivrednih radova, bila je idealna za slavlje. Takođe, s obzirom na skromnost i siromaštvo tog vremena, slava Svetog Nikole padala je za vreme Božićnog posta i bila je povoljan trenutak da se gosti posluže jednostavnim i skromnim jelima, poput hleba, krompira, rakije, a povremeno i ribe, što je činilo slavlje dostupnim za mnoge.
Kada je došao za episkopa u Kesariju zatekao je sav grad neznabožački samo sa 17 hrišćana, a kada je odlazio iz ovog života ostavio je sav grad hrišćanski samo sa 17 neznabožaca.
Kada je mučitelj Platonu spomenuo neznabožačkog filozofa Platona, on je odgovorio “Niti sam ja sličan Platonu, ni Platon meni, osim jedino po imenu. Ja se učim mudrosti, koja je Hristova, a on je učitelj one mudrosti, koja je ludost pred Bogom.”
Dok nevreme i dalje otežava dolazak poklonika, svetogorski manastiri slave praznik Rođenja Hristovg celonoćnim bdenjima, psalmodijama i pridržavanjem stroge monaške discipline, nastavljajući vekovnu tradiciju.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
U besedi posle liturgije u drevnom hramu Svetog Nikolaja Mirlikijskog u Rijeci, poglavar Srpske pravoslavne crkve istakao je da je vera osnova svakog života, naglasivši težinu hrišćanskog poziva i snagu krsta u životu svakog pravoslavnog hrišćanina.
Po upokojenju roditelja, Nikola je imanje razdelio siromašnima ne zadržavajući ništa za sebe. Pročuo se zbog svog milosrđa kao sveštenik u Patari, ali je on brižljivo skrivao svoja milosrdna dela ispunjujući reč Gospodnju: "Da ne zna levica tvoja što čini desnica tvoja“.
Pravoslavni vernici danas slave Rođenje Gospoda Isusa Hrista - Božić po starom kalendaru, dok se po novom liturgijski obeležava Sabor Svetog Jovana Krstitelja. Katolici proslavljaju Svetog Rajmunda Penjafortskog, a Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.
Prema jevanđelju, Isus Hristos je rođen tačno u ponoć, kada se najsjajnija zvezda koja se kretala od istoka prema zapadu zaustavila iznad pećine kraj Vitlejema.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
U besedi za praznik Hristovog Rođenja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi od prestola slave do vitlejemske pećine, pokazujući kako tišina Božića govori o Božijoj ljubavi prema čoveku više nego ijedna reč.