ZBOG VERE I LJUBAVI PREMA HRISTU BAČENI SU U OGNJENU PEĆ: Danas su Sveti mučenici Akindin, Pigasije i drugi sa njima!
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici na današnji dan proslavljaju veći broj svetitelja.
Njemu se sekli deo po deo tela i tako je izdahnuo.
SPC danas obeležava Svetog Jakova Persijanca, plemića koji je živeo u Persiji na dvoru cara Izdigerda krajem četvrtog i početkom petog veka.
Jakov je rođen u Klapi, u hrišćanskoj porodici. Međutim, iako je bio vaspitan u hrišćanskom duhu i imao ženu koja je hrišćanka, Jakov je odlučio da se odrekne svoje vere kako bi na dvoru dobio plemićku titulu.
Persijski car Izdigerd zavoleo je Jakova zbog njegove darovitosti i okretnosti, i učinio ga pravim plemićem na dvoru. Polaskan time, počeo je Jakov da se klanja raznim paganskim idolima, ne poštujući više ni jedan hrišćanski običaj, što je razljutilo njegovu suprugu, ali i majku, koje su mu uputile pismo u kome ga najgrublje osuđuju. Na kraju pisma su ga, ipak, zamolile da se pokaje.
Shvativši da je napravio veliku grešku, Jakov je odlučio da izađe pred cara i prizna mu da je hrišćanin, te da se ubuduće neće klanjati raznim već samo jednom Bogu.
Cara je to naljutilo pa ga je osudio na smrt, tako da mu se odseca deo po deo tela, dok ne izdahne.
"Dželati doslovce ispuniše ovu zapovest svoga nečestivog cara, i odsekoše Jakovu najpre prste na rukama, pa prste na nogama, pa noge pa ruke, pa ramena, najzad i glavu. Pri svakom sečenju mučenik pokajani odavaše blagodarnost Bogu", piše u žitijama.
Iz njegovih rana počeo je da oseća blagouhani miris kao od kiparisa.
"Tako ovaj divni muž otkaja greh svoj i predstavi se dušom Hristu Bogu svome u carstvu nebeskom".
Nastradao je oko 400. godine. Glava mu se nalazi u Rimu, a deo moštiju u Portugaliji, gde se praznuje 22. maja.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici na današnji dan proslavljaju veći broj svetitelja.
Njegove poslednje reči su bile: "Slava Bogu za sve"!
Kada je došao za episkopa u Kesariju zatekao je sav grad neznabožački samo sa 17 hrišćana, a kada je odlazio iz ovog života ostavio je sav grad hrišćanski samo sa 17 neznabožaca.
Kada je mučitelj Platonu spomenuo neznabožačkog filozofa Platona, on je odgovorio “Niti sam ja sličan Platonu, ni Platon meni, osim jedino po imenu. Ja se učim mudrosti, koja je Hristova, a on je učitelj one mudrosti, koja je ludost pred Bogom.”
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Punih devet dana su lagano umirali na krstu, hrabreći jedno drugo.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Atanasija Velikog po novom i Prepodobnog Pahomija Velikog po starom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Izidora, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Bio je prinuđen da se od gonitelja krije čak i u bunaru, u grobu, po privatnim kućama, pustinjama.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeremiju po starom i Svetog mučenika Isidora po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Spasovo (Spasovdan), dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
Sveti Jovan Kronštatski još pre više od jednog veka opisao je zamku koja danas određuje jutra miliona ljudi - od prvog pogleda u ekran do osećaja teskobe, umora i unutrašnje praznine koja nas prati tokom celog dana.
U besedi za petak 5. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički opisuje paradoks: ljudi odbacuju izvor života, a zatim ulažu napor da pronađu smisao u onome što ih dodatno iscrpljuje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Atanasija Velikog po novom i Prepodobnog Pahomija Velikog po starom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Izidora, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.