ZBOG VERE I LJUBAVI PREMA HRISTU BAČENI SU U OGNJENU PEĆ: Danas su Sveti mučenici Akindin, Pigasije i drugi sa njima!
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici na današnji dan proslavljaju veći broj svetitelja.
Njemu se sekli deo po deo tela i tako je izdahnuo.
SPC danas obeležava Svetog Jakova Persijanca, plemića koji je živeo u Persiji na dvoru cara Izdigerda krajem četvrtog i početkom petog veka.
Jakov je rođen u Klapi, u hrišćanskoj porodici. Međutim, iako je bio vaspitan u hrišćanskom duhu i imao ženu koja je hrišćanka, Jakov je odlučio da se odrekne svoje vere kako bi na dvoru dobio plemićku titulu.
Persijski car Izdigerd zavoleo je Jakova zbog njegove darovitosti i okretnosti, i učinio ga pravim plemićem na dvoru. Polaskan time, počeo je Jakov da se klanja raznim paganskim idolima, ne poštujući više ni jedan hrišćanski običaj, što je razljutilo njegovu suprugu, ali i majku, koje su mu uputile pismo u kome ga najgrublje osuđuju. Na kraju pisma su ga, ipak, zamolile da se pokaje.
Shvativši da je napravio veliku grešku, Jakov je odlučio da izađe pred cara i prizna mu da je hrišćanin, te da se ubuduće neće klanjati raznim već samo jednom Bogu.
Cara je to naljutilo pa ga je osudio na smrt, tako da mu se odseca deo po deo tela, dok ne izdahne.
"Dželati doslovce ispuniše ovu zapovest svoga nečestivog cara, i odsekoše Jakovu najpre prste na rukama, pa prste na nogama, pa noge pa ruke, pa ramena, najzad i glavu. Pri svakom sečenju mučenik pokajani odavaše blagodarnost Bogu", piše u žitijama.
Iz njegovih rana počeo je da oseća blagouhani miris kao od kiparisa.
"Tako ovaj divni muž otkaja greh svoj i predstavi se dušom Hristu Bogu svome u carstvu nebeskom".
Nastradao je oko 400. godine. Glava mu se nalazi u Rimu, a deo moštiju u Portugaliji, gde se praznuje 22. maja.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici na današnji dan proslavljaju veći broj svetitelja.
Njegove poslednje reči su bile: "Slava Bogu za sve"!
Kada je došao za episkopa u Kesariju zatekao je sav grad neznabožački samo sa 17 hrišćana, a kada je odlazio iz ovog života ostavio je sav grad hrišćanski samo sa 17 neznabožaca.
Kada je mučitelj Platonu spomenuo neznabožačkog filozofa Platona, on je odgovorio “Niti sam ja sličan Platonu, ni Platon meni, osim jedino po imenu. Ja se učim mudrosti, koja je Hristova, a on je učitelj one mudrosti, koja je ludost pred Bogom.”
Nju je majka lično predala mučiteljima.
Veruje se da kada sveštenik daje blagoslov, Isus Hristos sam, preko sveštenika, blagosilja narod.
Davanje nije gubitak, to je način života koji oslobađa čoveka i otkriva mu istinsku radost i smisao postojanja.
Bračnim pravilima Srpske pravoslavne crkve propisano je da lica, koja žele da sklope brak, odlaze zajedno sa roditeljima i kumovima kod sveštenika.
Nju je majka lično predala mučiteljima.
Oni su bili muž i žena, koji su dvadeset dana nakon venčanja, za vreme vladavine Dioklecijana, izvedeni pred sud, pred tivaidskog namesnika Ariana, zbog hrišćanske vere.
Razni su zapisi u crkvenim knjigama Manastira Ostrog, koji beleže brojna izlečenja i čuda, koja se pripisuju delovanju sveca pred čijim moštima se unesrećeni mole.
Bio je prinuđen da se krije od gonitelja čak i u bunaru, u grobu, po privatnim kućama, pustinjama.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Pozvao je na trenutnu trezvenost prostim saznanjem da smo pozvani da živimo u spasonosnoj zajednici.
Protojerej Lambros iz Larise ispratio je još jedno dete na onaj svet. Njegova ćerka ubijena je nožem, a osumnjičeni je njen dvadesetjednogodišnji sin.
U svojoj priči naglašava to kako su ateisti uskraćeni jedne dimenzije, koja je spasonosna.
Bračnim pravilima Srpske pravoslavne crkve propisano je da lica, koja žele da sklope brak, odlaze zajedno sa roditeljima i kumovima kod sveštenika.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.