ON JE MOGAO SVE ŠTO JE ŽELEO, ČAK I DA BUDE NEVIDLJIV DRUGIM LJUDIMA: Danas je Prepodobni Joanikije Veliki
Podvizavao se preko 50 godina, i to na raznim mestima.
Kada je došao za episkopa u Kesariju zatekao je sav grad neznabožački samo sa 17 hrišćana, a kada je odlazio iz ovog života ostavio je sav grad hrišćanski samo sa 17 neznabožaca.
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava Svetog Grigorija Čudotvorca.
Rođen je u Neokesariji oko 213. godine u uglednoj paganskoj porodici, gde je izučavao retoriku i pravo, a između ostalog i grčku i misirsku filozofiju, međutim kada je upoznao njenu šturost i nepotpunost, obratio se hrišćanskim učiteljima pored kojih je ostao nekoliko godina i na kraju se i krstio.
Hteo je ceo da se preda Isusu Hristu, zbog čega se udaljio u pustinju, gde je u podvizima proveo dugo vreme.
"Slava o njemu pronese se svuda, i Fedim ep. Amasijski htede ga posvetiti za episkopa Kesarijskog. Prozorljivi Grigorije opazi nameru Fedimovu, pa se krijaše po pustinji od izaslanika njegovih, da ga ne bi našli. Najzad ga Fedim čudnim načinom posveti, i Grigorije morade se primiti službe arhipastirske", piše u žitijama.
U episkopskoj službi istakao se kao snažna ličnost, s velikim sposobnostima za organizovanje crkvenog života, bio je i veliki podvižnik i čudotvorac. Pripisuju mu se mnoga čuda, zbog čega je u narodu i prozvan Čudotvorac. Kada je došao za episkopa u Kesariju zatekao je sav grad neznabožački samo sa 17 hrišćana, a kada je odlazio iz ovog života ostavio je sav grad hrišćanski samo sa 17 neznabožaca.
"Zapovedao je zlim dusima, zapovedao gorama i vodama, lečio sve muke i bolesti, pred goniteljima bivao nevidljiv, prozirao u daljini ne samo događaje nego i misli ljudske", navedeno je u žitijama.
Kada je, recimo, pod carem, Decijem Trajanom, počelo progonstvo hrišćana, sveti Grigorije je odveo svoje vernike u udaljenu planinu. Međutim, bili su prijavljeni progoniteljima od strane jednog "neznabožca", te su vojnici opkolili planinu. Svetitelj je predavši upustva svom đakonu, otišao na otvoreno mesto, podigao svoje ruke ka nebu, i počeo da se moliti Bogu.
Vojnici su pretražili planinu nekoliko puta, prolazeći pored Hrišćana, ne videvši ih, tako da su konačno odustali u potrazi i otišli. Po povratku u grad, rekli su da na planini nema nikoga i da samo dva drveta stoje jedno naspram drugog. Neznabožac koji je izdao mesto skrivanja hrišćana se prvo iznenadio, a onda poverovavši u Hrista i sam se obratio u hrišćanstvo.
Kada je progonstvo hrišćana prestalo, sveti Grigorije se vratio u Neokerasiju.
Skončao zemni život 270. god. u dubokoj starosti.
Podvizavao se preko 50 godina, i to na raznim mestima.
Sveti Teofan Zatvornik u svojojj misli za 23. ponedeljak po Pedesetnici podseća na važnost vere u Božje otkrivenje i na to da istina o Bogu dolazi isključivo iz Svetog pisma i apostolskih spisa. Prema njegovim rečima, sve što je potrebno da bi se razumela priroda Boga, plan spasenja i način života po Božjim zapovestima već je otkriveno kroz Jevanđelje i dela apostola. On nas poziva da se ne bavimo spekulacijama ili pokušajima da stvorimo vlastite ideje o Bogu, jer je Božanska istina već data.
Njegove poslednje reči su bile: "Slava Bogu za sve"!
Hrišćani su kada su prestali da ih gone, podigli hram u čast tri mučenika, Gurija, Samona i Aviva, gde su položili njihove čudotvorne mošti u jedan kovčeg. Od mnogobrojnih čudesa ovih svetitelja, jedno je naročito znamenito.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
Sam čin rađanja deteta nije samo biološki događaj, već duboko duhovni podvig, jer se kroz njega žena udostojava da postane saradnik Božiji u delu stvaranja.
U mladosti je bio vojnik, a pošto je bio veoma obrazovan i hrabar, veoma se dopao caru Dioklecijanu, koji ga je postavio za načalnika svoje dvorske garde.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog proroka Danila po starom kalendaru, dok se po novom proslavlja Sveta mučenica Anisija Solunska. Katolici i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama, dok Jevreji obeležavaju Asarah B’Tevet, dan strogog posta, žalosti i pokajanja.
Njegova slava među Judejima u Vavilonu počela je onda kada je on izobličio dva pohotljiva i nepravedna starca, sudije judejske, i spasao celomudrenu Sosanu (Suzanu) od nepravedne smrti.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog proroka Ageja po starom kalendaru, Sećanje na 14.000 nevine dece po novom. Katolici slave Svetog Tomu Beketa, dok Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.
Episkop valjevski upozorio je da i blagoslovene životne stvari mogu postati prepreka ako potisnu Boga, te podsetio da se smisao rada, braka i svakodnevice otkriva tek kada su postavljeni u pravu hijerarhiju vrednosti.
Veliki srpski duhovnik 20. veka objašnjava kako možemo sačuvati dušu od nevidljivih napada koji vrebaju svakog nepažljivog čoveka.