U besedi posle liturgije u drevnom hramu Svetog Nikolaja Mirlikijskog u Rijeci, poglavar Srpske pravoslavne crkve istakao je da je vera osnova svakog života, naglasivši težinu hrišćanskog poziva i snagu krsta u životu svakog pravoslavnog hrišćanina.
Drugog dana svoje posete Eparhiji gornjokarlovačkoj, na praznik Svetog Nikole, 19. decembra 2024. godine, patrijarh srpski Porfirije služio je svetu liturgiju u hramu Svetog Nikolaja Mirlikijskog u Rijeci. Ovaj veličanstveni događaj okupio je mnoštvo vernog naroda, što je dodatno osnažilo duhovnu radost praznika.
U nadahnutoj besedi nakon liturgije, patrijarh Porfirije je ukazao na suštinsku povezanost vere i života, naglasivši da od načina na koji verujemo zavisi i naš život ili, bolje reći, od Onoga u koga verujemo zavisi naš život.“ Istakao je da pravoslavni hrišćani veruju u ličnog Boga „koji nas je stvorio po svojoj slici i prilici, dodavši da nas Bog nije stvorio da bismo došli u ovaj svet, prošli i pretvorili se u nebiće, nego kao svoj instrument za večni život.
Foto: SPC
Posle osveštavanja, patrijarh je prelomio slavski kolač
- Naš život pokazuje, projavljuje i potvrđuje našu veru. Vera naša je uobličila ono što mi kao pravoslavni Srbi i hrišćani jesmo od Svetog Save pa do naših dana, a daće Bog da tako bude do kraja sveta i veka - poručio je patrijarh Porfirije u ovom starom hramu, izgrađenom pre skoro dva i po veka.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve dalje je u svojoj besedi istakao i težinu hrišćanskog puta, ukazujući na značaj nošenja sopstvenog krsta:
- Ako mi hoćemo da budemo istinska deca Božja u zagrljaju Božjem, u Njegovom naručju, u Njegovoj radosti, lepoti, dobroti i istini, pozvani smo da živimo na način na koji nas On poziva. To, naravno, nije nimalo lako. To je krst, braćo i sestre! Nije jednostavno ako te neko popreko gleda ili ako ti uputi neku ružnu reč da mu se ti osmehuješ i da ga pomiluješ. Ali jedini put da budemo radosni, ispunjeni lepotom i istinom jeste da zagrlimo svoj krst.
Foto: SPC
Vernici u hramu Svetog Nikole u Rijeci
Ovaj nadahnuti govor bio je prožet dubokim osloncem na učenje Svetog apostola Pavla i rečima iz Jevanđelja koje se nazivaju Blaženstvima.
- Kada vas gone, kada vas preziru, kada ste milostivi, kada se žrtvujete i kada ste raspeti, onda ste blagosloveni, ali samo ako je to u ime Hristovo, tj. ako je utemeljeno u veri u Hrista i ako je naš krst deo krsta Hristovog. U krstu Hristovom jeste sila pobede i Vaskrsenja - istakao je patrijarh Porfirije.
Tokom liturgije, patrijarh je čestitao slavu episkopu gornjokarlovačkom Gerasimu i sabranim vernicima, a rečima bratske ljubavi i poštovanja pozdravio nadbiskupa Mata Uzinića, koji je prisustvom uveličao proslavu.
Na ovoj svečanoj svetoj liturgiji patrijarhu Porfiriju su sasluživali arhijereji braničevski Ignatije, zvorničko-tuzlanski Fotije, raško-prizrenski Teodosije i gornjokarlovački Gerasim, kao i arhimandriti Nektarije i Danilo, uz prisustvo mnogobrojnog sveštenstva i sveštenomonaštva Eparhije gornjokarlovačke. Verni narod, okupljen u duhu jedinstva i molitve, doživeo je nezaboravan trenutak blagoslova i duhovne snage na ovaj sveti dan.
U prepunoj crkvi Svetog Jovana Vladimira, poglavar Srpske pravoslavne crkve osveštao je nova zvona, uručio visoko odlikovanje i u nadahnutoj besedi otkrio šta je potrebno prestonom gradu kako bi duhovno odgovorio na potrebe svog naroda.
Prema procenama, čak 30 odsto Srba slavi ovog sveca, a razlozi kako i zašto je baš Sveti Nikola postao najvažnija slava u Srbiji nije jednostavan i zahteva dublje objašnjenje.
Po upokojenju roditelja, Nikola je imanje razdelio siromašnima ne zadržavajući ništa za sebe. Pročuo se zbog svog milosrđa kao sveštenik u Patari, ali je on brižljivo skrivao svoja milosrdna dela ispunjujući reč Gospodnju: "Da ne zna levica tvoja što čini desnica tvoja“.
Arhiepiskop Mirlikijski nije samo zaštitnik siromašnih i siročadi, već i svetitelj sa pričom ispunjenom izazovima, žrtvom i pobedama za svoj narod. Protojerej Goran Kovačević otkriva zašto ovog svetitelja poštuju i oni koji ne priznaju svece.
Posedovanje moštiju Svetog Nikole bio je negovan san ne samo stanovnika Barija, već i njihovih večitih rivala na moru - Mlečana, Đenovljana i stanovnika Amalfija
Sočne pečurke punjene nadevom od tunjevine, uz miris belog vina, luka i začinskog bilja, pretvaraju nekoliko jednostavnih sastojaka u topao porodični obrok koji se lako priprema, a sa stola nestaje još brže.
U sabornom hramu manastira Mileševa hramovna slava okupila je veliki broj vernika, dece i gostiju iz javnog života, dok su svečana liturgija i beseda o životu jačem od smrti pretvorile Spasovdan u snažno duhovno sabranje koje je ostavilo dubok utisak na prisutne.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Služeći Svetu arhijerejsku liturgiju u niškom Sabornom hramu, poglavar Srpske pravoslavne crkve besedio je o Svetom Nikolaju kao merilu pravoslavnog života i o veri koja ne ostaje u rečima, već se pretače u odnos prema drugome.
Na liturgiji u Veljinama, mitropolit Hrizostom je istakao da se pravovernost Svetog oca Nikolaja ogledala u njegovoj nepokolebljivosti i postojanosti u zdravoj nauci Gospodnjoj.
U sabornom hramu manastira Mileševa hramovna slava okupila je veliki broj vernika, dece i gostiju iz javnog života, dok su svečana liturgija i beseda o životu jačem od smrti pretvorile Spasovdan u snažno duhovno sabranje koje je ostavilo dubok utisak na prisutne.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Na obeležavanju Spasovdana u Starom dvoru episkop toplički Petar poručio je da Beograd vekovima čuva identitet grada svetinja, stradanja i pravoslavnog zaveta.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prenos moštiju Svetog oca Nikolaja po starom i Svetog mučenika Vasiliska po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Rite Kasijske, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok strepnja za budućnost razara unutrašnji mir, veliki srpski duhovnik 20. veka razdvaja strah koji uništava od jedinog koji, po njegovim rečima, može da sačuva čoveka.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.