Arhiepiskop Mirlikijski nije samo zaštitnik siromašnih i siročadi, već i svetitelj sa pričom ispunjenom izazovima, žrtvom i pobedama za svoj narod. Protojerej Goran Kovačević otkriva zašto ovog svetitelja poštuju i oni koji ne priznaju svece.
Sveti Nikola, arhiepiskop Mirlikijski, jedan je od najvoljenijih svetitelja u hrišćanstvu i zaštitnik mnogih domova u srpskim zemljama, gde se najčešće proslavlja kao krsna slava. Međutim, uprkos tome što ga mnogi slave, oci Crkve često podsećaju koliko je važno znati kog svetitelja proslavljamo i upoznati bar osnovne detalje iz njegovog žitija.
Protojerej Goran Kovačević osvetljava manje poznate aspekte života Svetog Nikole, koji nam mogu približiti njegovu ličnost i podvig.
- Poznato je da je Sveti Nikola bio darežljiv, samilošan i milosrdan, naročito prema potištenima, siromašnima i siročadima,“ objašnjava otac Goran. „Ova poslednja osobina delimično se objašnjava manje poznatim podatkom da je i sam bio siroče. Naime, u 12. godini života ostao je bez oba roditelja, a brigu o njemu preuzeo je njegov stric, koji je takođe bio episkop.
Tanjug/Tara Radovanović
Ikona Svetog NIkole
Značenje njegovog imena takođe je jedan od aspekata koji je manje poznat.
-Ime Nikola potiče iz grčkog jezika, od glagola νικάω (nikao), što znači pobeđujem, i reči λαός (laos), koja znači narod. Dakle, Nikolaos znači pobednik naroda, odnosno onaj koji pobeđuje za narod. Ta pobeda se manifestuje njegovim zastupništvom pred Bogom, molitvama, čudesima i borbom protiv jeresi - ističe otac Goran.
Još jedan manje poznat detalj iz njegovog života jeste da je Sveti Nikola bio utamničen tokom vladavine rimskog cara Dioklecijana, poznatog po gonjenju hrišćana.
- Neki izvori navode da je bio u tamnici čak sedam godina i da je u zatvoru pretrpeo mučenje - dodaje protojerej.
Printscreen/Youtube/ГРАД ЗЕЛЕНЕ БОЈЕ
Protojerej Goran Kovačević
Iako je Sveti Nikola u pravoslavnom svetu veoma cenjen, zanimljivo je da je prihvaćen i u protestantskim zemljama, kao što je Holandija, gde se tradicionalno ne poštuju svetitelji.
- U Holandiji, koja je većinski protestantska, slavi se praznik Sinter Klaas, tokom kojeg Sveti Nikola, obučen kao rimokatolički biskup, dolazi brodom iz Španije i donosi deci poklone - objašnjava otac Goran.
Ovi manje poznati aspekti života Svetog Nikole ne samo da produbljuju naše poštovanje prema njemu, već nas podstiču na promišljanje o njegovom svetom podvigu, samopregoru i neprolaznom nasleđu u veri. Sveti Nikola ostaje živi primer čovekoljublja i pobede za svoj narod kroz veru, molitvu i dela milosrđa.
Od zaštitnika pomoraca i siromašnih do svetitelja čudotvorca čija dela milosrđa nadahnjuju milione vernika širom sveta, Sveti Nikola ostaje uzor nepokolebljive vere, ljubavi i dobrote. Njegov život, prožet blagošću i predanošću Gospodu, zauvek je urezan u pravoslavnu tradiciju.
Svi su žurili da stignu do svojih domova i pripreme posne specijalitete, jer je ovaj dan prilika za okupljanje porodice i obeležavanje slave, koju najveći broj pravoslavaca obeležava.
Nekada se kuvao bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, a upravo spoj povrća, začina i kremastog završetka daje mu poseban karakter.
U vreme cara Prova Trofim i Savatije odbili su da učestvuju u obredu posvećenom Apolonu, dok je senator Dorimedont zbog svoje vere podelio njihovo stradanje.
Razgovor u Novom Sadu obuhvatio je i pitanje vrednosti koje mladi usvajaju tokom školovanja, kao i budućnost visokoškolske ustanove koja bi nosila ime prvog srpskog arhiepiskopa.
Ono što je još poraznije jeste što se na slavama sve češće pojavljuju i scene koje sa hrišćanskom verom nemaju nikakve veze – čak ni sa osnovnim moralom.
U vreme cara Prova Trofim i Savatije odbili su da učestvuju u obredu posvećenom Apolonu, dok je senator Dorimedont zbog svoje vere podelio njihovo stradanje.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog Evmenija Gortinskog i Svetu mučenicu Ariadnu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva obeležava Svetu Tereziju od Dete Isusa, Jevreji obeležavaju Hol ha-Moed, peti dan Sukota, dok muslimani nemaju veliki praznik
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U besedi za 18. sedmicu po Duhovima, svetitelj podseća na Hristove reči „Ja sam vaskrsenje i život“ i govori o razlici između nade u buduće vaskrsenje tela i potrebe da se unutrašnji život probudi još ovde, dok za to imamo vremena.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog Evmenija Gortinskog i Svetu mučenicu Ariadnu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva obeležava Svetu Tereziju od Dete Isusa, Jevreji obeležavaju Hol ha-Moed, peti dan Sukota, dok muslimani nemaju veliki praznik
Da li je dovoljno da čoveku bude žao zbog učinjenog ili se od njega traži mnogo dublja promena? Svetogorski starac ukazuje gde počinje istinsko preobraženje i čemu ono vodi.