Voždovački paroh Gligorije Marković otkrio je da li je greh ako se Sveti Nikola proslavi sa mrsnom trpezom.
- Trebalo je pre 150 godina ući u neko planinsko selo. Kako je bilo moguće naći ribu usred zime 19. decembra, ako su putevi odsečeni. Onda se spremala trpeza koja je drugačija od svakodnevne. Danas nemamo više takve izgovore. Tako da ne treba nijednu slavu koja pada u vreme posta i na posni dan da slavimo mrsno. To bi bilo isto kao da kažemo - želimo da idemo na dno mora, ali bez opreme. Naša oprema je naša vera - rekao je Gligorije Marković.
Svetac koga slavi pola Srbije
Profimedia Miljan Ivkovi Alamy Alamy
Sveti Nikola Čudotvorac, svetitelj kog pola Srba slavi, a druga polovina ide na slavu, prema predanju, činio je mnoga čuda i za života i posle smrti. Legenda kaže da je već na krštenju mogao da stoji bez ičije pomoći, a dobio je ime Nikolaj, što, u prevodu, znači pobeda naroda.
Čudo je bilo i kad je njegova majka Nona zatrudnela jer dugo nije mogla, a kada se rodio, ozdravila je, mada je tokom trudnoće bila teško bolesna.
Kao beba je sa samo sedam dana odbijao majčino mleko sredom i petkom, kada se posti, niti je uzimao hranu dok njegovi roditelji ne završe molitvu pred ručak.
Rođen je u gradu Patara u oblasti Likija u Maloj Aziji, oko 270. godine, u vreme rimskog cara Valerijana. Bio je jedini sin bogatih roditelja, ali se pod uticajem strica episkopa Patare posvetio svešteničkom životu i zamonašio u Manastiru Novi Sion. Ubrzo se pročuo po neumornom radu, milosrđu i velikoj veri u Isusa Hrista.
Posle smrti roditelja razdelio je svu imovinu siromasima.
Prema procenama, čak 30 odsto Srba slavi ovog sveca, a razlozi kako i zašto je baš Sveti Nikola postao najvažnija slava u Srbiji nije jednostavan i zahteva dublje objašnjenje.
Protojerej stavrofor Branko Tapušković kaže da je ovaj krst u 13. podgoričku parohiju stigao zahvaljujući ljubavi i dobroti episkopa pakračko-slavonskog Jovana.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Kad umor savlada i snaga oslabi, samo jedan izvor daje novu krepost. Prorok Isaija u svojim nadahnutim rečima otkriva tajnu duhovne snage koja ne jenjava – onaj koji se nada Gospodu, uzdiže se kao orao, trči bez umora i hoda bez posustajanja.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Od skromnog darodavca i milosrdnog zaštitnika do globalnog simbola potrošačke kulture – priča o Svetom Nikoli i Deda Mrazu osvetljava promene u društvenim vrednostima i poziva na povratak izvornim hrišćanskim idealima.
Kad umor savlada i snaga oslabi, samo jedan izvor daje novu krepost. Prorok Isaija u svojim nadahnutim rečima otkriva tajnu duhovne snage koja ne jenjava – onaj koji se nada Gospodu, uzdiže se kao orao, trči bez umora i hoda bez posustajanja.
Grešnik misli da ga niko ne vidi, ali Božje oko sve zna – pokajanje je jedini put spasenja, poručuje svetitelj u svojim duhovnim poukama za utorak pete sedmice Velikog posta.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.
Sveća je simbol svetlosti Hristove. On je rekao: "Ja sam svetlost svetu". Ta svetlost treba da nas podseti na svetlost kojom Hristos obasjava duše preminulih, kaže sveštenik.