Voždovački paroh Gligorije Marković otkrio je da li je greh ako se Sveti Nikola proslavi sa mrsnom trpezom.
- Trebalo je pre 150 godina ući u neko planinsko selo. Kako je bilo moguće naći ribu usred zime 19. decembra, ako su putevi odsečeni. Onda se spremala trpeza koja je drugačija od svakodnevne. Danas nemamo više takve izgovore. Tako da ne treba nijednu slavu koja pada u vreme posta i na posni dan da slavimo mrsno. To bi bilo isto kao da kažemo - želimo da idemo na dno mora, ali bez opreme. Naša oprema je naša vera - rekao je Gligorije Marković.
Svetac koga slavi pola Srbije
Profimedia Miljan Ivkovi Alamy Alamy
Sveti Nikola Čudotvorac, svetitelj kog pola Srba slavi, a druga polovina ide na slavu, prema predanju, činio je mnoga čuda i za života i posle smrti. Legenda kaže da je već na krštenju mogao da stoji bez ičije pomoći, a dobio je ime Nikolaj, što, u prevodu, znači pobeda naroda.
Čudo je bilo i kad je njegova majka Nona zatrudnela jer dugo nije mogla, a kada se rodio, ozdravila je, mada je tokom trudnoće bila teško bolesna.
Kao beba je sa samo sedam dana odbijao majčino mleko sredom i petkom, kada se posti, niti je uzimao hranu dok njegovi roditelji ne završe molitvu pred ručak.
Rođen je u gradu Patara u oblasti Likija u Maloj Aziji, oko 270. godine, u vreme rimskog cara Valerijana. Bio je jedini sin bogatih roditelja, ali se pod uticajem strica episkopa Patare posvetio svešteničkom životu i zamonašio u Manastiru Novi Sion. Ubrzo se pročuo po neumornom radu, milosrđu i velikoj veri u Isusa Hrista.
Posle smrti roditelja razdelio je svu imovinu siromasima.
Prema procenama, čak 30 odsto Srba slavi ovog sveca, a razlozi kako i zašto je baš Sveti Nikola postao najvažnija slava u Srbiji nije jednostavan i zahteva dublje objašnjenje.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Kulinarski tim Artis centra rekonstruisao je jelo nadahnuto srednjovekovnom kuhinjom, a završni premaz od meda i crnog vina daje mesu rubinsku, hrskavu koricu.
Svi su žurili da stignu do svojih domova i pripreme posne specijalitete, jer je ovaj dan prilika za okupljanje porodice i obeležavanje slave, koju najveći broj pravoslavaca obeležava.
Od Ilindana do Uspenja Presvete Bogorodice, vernici će tokom ovog meseca proslaviti neke od najpoštovanijih svetitelja, a posebnu pažnju obratiće na to da slavska trpeza bude pripremljena u skladu sa crkvenim pravilima.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.