Nalazi se 70 kilometara severno od grada Kavale, a na dva mala ostrva prelepog i slikovitog jezera Vistonida smešten je kompleks, koji čine manastir Svetog Nikole i crkva Panagije Pantanase, u kojoj se nalazi kopija čudotvorne ikone Bogorodice Pantanase,iz manastira Vatoped na Svetoj Gori.Mnogi bolesnici i njihove porodice dolaze ovde da se mole i traže isceljenje. A kako kažu najviše je molitva upućeno za izlečenje od raka ispred čudotvorne ikone.
Posetioci svetinju nazivaju oazom mira, koja nudi duhovno utočište svima, ali i lekom za dušu, koji leči nevidljive rane. "Oaza mira, okružena neverovatnom prirodom, crkva Svetog Nikole nudi spokojno utočište. Gostoljubivi monasi, puni ljubavi prema ljudima, učiniće da se osećate kao kod kuće. Dok budete prelazili most koji vodi do crkve, zastanite na trenutak i poslušajte ptičje pevanje – to je istinsko isceljenje za dušu", poručuje jedan posetilac.
Printscreen/Youtube/Bestravel video
Crkva Svetog Nikole
Do svetinje na malom ostrvu u jezeru Vistonida, u blizini ribarskog sela Porto Lagos, se lako dolazi i automobilom.
Pre mosta, koji vodi do nje, se nalazi besplatan parking sa velikim brojem parking mesta.
Printscreen/Youtube/Bestravel video
Parking sa priličnim brojem parking mesta.
Takođe, ovo je mesto velikog verskog i istorijskog značaja zbog svog bogatog monaškog nasleđa. Bilo da ste vernik ili ne, manastir definitivno vredi posetiti.
Iako za posetioce nema strogog koda za oblačenje prikladno odevanje je neophodno. Haljine ne moraju biti do gležnja, ali kolena treba da budu pokrivena (kratke pantalone nisu preporučljive).
U manastiru se nalazi dobro snabdevena prodavnica u kojoj možete pronaći razne suvenire, čestitke, tradicionalne slatkiše, ikone, religiozne knjige (neke prevedene na engleski jezik) itd. Možete platiti debitnom/kreditnom karticom bez dodatnih troškova.
Nestvaran osećaj upoređuju sa boravkom na brodu, a lepotu svetinje ističu kao još jedan adut zbog koje je treba posetiti.
- Ovo mesto je tako tiho i prelepo! Sve je potaman, a neverovatan pogled podstiče unutrašnji mir. Ako ikada posetite severni deo Grčke obavezno dođite ovde. Smeštena usred jezera crkva do koje vodi drveni most, pruža vam osećaj kao da ste na brodu. Vrlo je lepa i očuvana - poručuje jedan od posetilaca..
Na ovom ostrvu ima više manastira nego plaža. Krićani kažu da su manastiri i manastirsko bratstvo odigrali važnu istorijsku ulogu tokom borbi za oslobođenje ostrva, posebno nakon pada Krita pod otomansku vlast.
Sa dobro izbalansiranom grupom, bilo je moguće da prikupe materijal sa mnogo podataka i iz puno izvora, kako bi finalni rezultat bio najbliži istinitom prikazu lika svetitelja.
Prema procenama, čak 30 odsto Srba slavi ovog sveca, a razlozi kako i zašto je baš Sveti Nikola postao najvažnija slava u Srbiji nije jednostavan i zahteva dublje objašnjenje.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
Crkveno učenje podseća da vernici ne bi trebalo olako da pristupaju oltaru. Od naklona i odgovora „Amin“ do duhovne pripreme za primanje Svete evharistije, postoje pravila čije zanemarivanje može imati ozbiljan verski značaj.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Putovanje netruležnog tela prvog Hristovog apostola kroz vekove i crkvene granice, od Patre do Rima, Amalfi do Vatikana, kao simbol težnje ka zajedništvu i poštovanja između istočne i zapadne crkve.
Više od 163.000 putnika krenulo je ka svetogorskim manastirima za manje od šest meseci, ali se iza povećanog interesovanja kriju velike promene među poklonicima i višegodišnji problemi sa prevozom gostiju.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Manastir Žiča, koji je Sveti Sava izabrao za sedište prve srpske arhiepiskopije, mnogo je više od mesta molitve: u njegovim zidovima oblikovala se duhovna ideja Srbije, krunisani su vladari i ispisivane stranice istorije
Manastir Svetih arhangela, zadužbina cara Stefana Dušana podignuta između 1343. i 1352. godine, bio je jedno od najznačajnijih duhovnih središta srednjovekovne Srbije i njegovo poslednje počivalište.
Na obalama Bistrice vekovima opstaje kompleks u kojem se prepliću tragovi Svetog Save, srpskih patrijaraha, srednjovekovnih vladara i manje poznatih priča ispisanih u kamenu, freskama i obnovama kroz različite epohe.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Probajte sitne barene tikvice po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte Molitvu pred početak svakog dobrog dela i duhovno se nadahnite uz pouku Svetog Teofana Zatvornika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Manuila, Savela i Ismaila po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sabor Svetih dvanaest apostola (Pavlovdan). Katolička crkva obeležava spomendan Rimskih prvomučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.