Kulinarski tim Artis centra rekonstruisao je jelo nadahnuto srednjovekovnom kuhinjom, a završni premaz od meda i crnog vina daje mesu rubinsku, hrskavu koricu.
Na trpezi srednjovekovne srpske vlastele iz doba Nemanjića meso je zauzimalo posebno mesto, a među receptima koji danas oživljavaju ukuse tog doba nalazi se i neobično pečenje nazvano „Prase Svetog Marka“. Reč je o eksperimentalnoj rekonstrukciji koju je pripremio kulinarski tim Artis centra, koristeći venecijansku, odnosno vizantijsku mešavinu bibera, karanfilića i cimeta, začina cenjenih u srednjem veku.
Naziv ovog jela povezan je sa predanjem po kome su Venecijanci mošti apostola i jevanđeliste Svetog Marka preneli u Veneciju u svinjskoj koži, uz čuvenu vizantijsku mešavinu, kako je nazivana kombinacija tri začina: bibera, karanfilića i cimeta, izuzetno popularnih u srednjem veku i korišćenih i na našem podneblju.
Sastojci:
Svinjski but
krupna so
mešavina začina: jednake količine bibera, cimeta i karanfilića
mast
Za prelivanje pečenja: po 2 supene kašike meda i crnog vina.
shutterstock_Chatham172
Naziv "prase Svetog Marka" inspirisan je predanjem o prenosu moštiju ovog jevanđeliste i apostola
Priprema:
Svinjski but dobro natrljati mašću, pa posuti mešavinom soli i istucanih začina.
Peći u crepulji ili nekoj drugoj zemljanoj posudi. Grnčarija iz Zlakuse najsličnija je srednjovekovnoj.
Desetak do petnaest minuta pre nego što je pečenje gotovo, odnosno pre sklanjanja s vatre, but premazati prelivom od vina i meda kako bi pečenje dobilo rubinsku, hrskavu koricu.
Krompir, brašno i jaja dovoljni su za osnovu ovog starinskog specijaliteta, koji se kuva poput knedli, a zatim oblaže prženim prezlama ili začinjava alevom paprikom.
Kulinarski tim Artis centra rekonstruisao je jelo nadahnuto srednjovekovnom kuhinjom, a završni premaz od meda i crnog vina daje mesu rubinsku, hrskavu koricu.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.
Čokoladni keks, nežni vanil-krem, mlečna čokolada i kikiriki spajaju se u poslasticu koja se priprema bez mnogo truda, baš kao nekada kada bi se nešto slatko na brzinu iznosilo pred porodicu i iznenadne goste.
Kremast, mirisan i bogat, ovaj namaz od nekoliko dostupnih sastojaka odlično se slaže sa vrućom projom, hlebom, ali i kao dodatak jutarnjem ili glavnom obroku.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Pravoslavna tradicija ima svoj poredak, a posebno je važno šta se može učiniti odmah nakon upokojenja, gde se čitaju molitve i kada se po pravilu služi opelo.
Iako zvona najčešće povezujemo sa pozivom na bogosluženje, ona se oglašavaju i kada parohiju treba obavestiti o nečijem upokojenju, a način zvonjave tada nosi poruku koju su vernici nekada veoma dobro umeli da prepoznaju.
Savet ruskog svetitelja posebno dobija na težini onda kada molitve ne donose odgovor koji očekujemo, a pred čovekom ostane samo da sačuva poverenje u Boga i zahvalnost čak i usred iskušenja.