Kulinarski tim Artis centra rekonstruisao je jelo nadahnuto srednjovekovnom kuhinjom, a završni premaz od meda i crnog vina daje mesu rubinsku, hrskavu koricu.
Na trpezi srednjovekovne srpske vlastele iz doba Nemanjića meso je zauzimalo posebno mesto, a među receptima koji danas oživljavaju ukuse tog doba nalazi se i neobično pečenje nazvano „Prase Svetog Marka“. Reč je o eksperimentalnoj rekonstrukciji koju je pripremio kulinarski tim Artis centra, koristeći venecijansku, odnosno vizantijsku mešavinu bibera, karanfilića i cimeta, začina cenjenih u srednjem veku.
Naziv ovog jela povezan je sa predanjem po kome su Venecijanci mošti apostola i jevanđeliste Svetog Marka preneli u Veneciju u svinjskoj koži, uz čuvenu vizantijsku mešavinu, kako je nazivana kombinacija tri začina: bibera, karanfilića i cimeta, izuzetno popularnih u srednjem veku i korišćenih i na našem podneblju.
Sastojci:
Svinjski but
krupna so
mešavina začina: jednake količine bibera, cimeta i karanfilića
mast
Za prelivanje pečenja: po 2 supene kašike meda i crnog vina.
shutterstock_Chatham172
Naziv "prase Svetog Marka" inspirisan je predanjem o prenosu moštiju ovog jevanđeliste i apostola
Priprema:
Svinjski but dobro natrljati mašću, pa posuti mešavinom soli i istucanih začina.
Peći u crepulji ili nekoj drugoj zemljanoj posudi. Grnčarija iz Zlakuse najsličnija je srednjovekovnoj.
Desetak do petnaest minuta pre nego što je pečenje gotovo, odnosno pre sklanjanja s vatre, but premazati prelivom od vina i meda kako bi pečenje dobilo rubinsku, hrskavu koricu.
Krompir, brašno i jaja dovoljni su za osnovu ovog starinskog specijaliteta, koji se kuva poput knedli, a zatim oblaže prženim prezlama ili začinjava alevom paprikom.
Liturgijskom sabranju u Himelstiru prisustvovali su brojni sveštenici, monaštvo i verni narod, kao i princ naslednik Filip Karađorđević sa princezom Danicom, dok je ktitor obnove Drago Vuković odlikovan Ordenom Svetog Save drugog stepena.
Liturgijskom sabranju u Himelstiru prisustvovali su brojni sveštenici, monaštvo i verni narod, kao i princ naslednik Filip Karađorđević sa princezom Danicom, dok je ktitor obnove Drago Vuković odlikovan Ordenom Svetog Save drugog stepena.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu prvomučenicu Teklu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Sergija i Vakha. Katolička crkva obeležava Blaženu Devicu Mariju od Krunice, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Jedna pouka ruskog svetitelja posebno se odnosi na trenutke kada tuđa nepravda probudi bes, želju za osvetom ili potrebu da uzvratimo, ali odgovor koji nudi ide u sasvim drugom smeru.