Youtube/RTS Kulturno-umetnički program - Zvanični kanal, Printscreen/Instagram/manasija.rs
Melodiju pesme je komponovao monah Mihailo, a reči napisao upokojeni podvižnik manastira Manasija.
Snaga monaške pesme, čije reči se odbijaju i utapaju u zidove svetinje, ogleda se u treperenju koje izaziva u telima vernika dok je slušaju.
Primer takve snage dolazi iz manastira Manasije i pesme oca Mihaila iz Tumana, čij pev je na društvenoj mreži Instagram podelio otac Pavle, iguman Manaseije.
Melodiju pesme je komponovao monah Mihailo, a reči napisao upokojeni podvižnik manastira Manasija.
U redovima ispod možete pročitati deo duhovne pesme. Stihovi su izuzetno blagi, ali snažno pozivaju na usresređenost na molitvu, naglašavajući njenu snagu i unutrašnju borbu čoveka da se odupre praznim mislima u momentu molitve.
"Da ustane da ne drema, za molitvu da se sprema,
Tad se braća hitro dižu i u crkvu skupa stižu,
Svi se smerno poklanjaju i ikone celivaju,
Svaki znade mesto svoje, svi pobožno smerno stoje,
Stišavaju misli razne, a anjviše one prazne,
Kad tišina svud zavlada, molitva se čita tada
Jedan čita, svi slušaju metanišu i klanjaju,
Kad ponožna molba prođe i duhovnik stari ddođe zvulna zvona tiho bruje jutranje se objavljuje
Dragulj srednjovekovne Srbije i čuvar duhovnosti, zadužbina despota Stefana Lazarevića, nije samo svedok bogate istorije već i živi hram vere koji nadahnjuje sve koji ga posete.
Manastir Manasija je srednjovekovni srpski manastir okružen šumom i tišinom. Nalazi se u okolini Despotovca. Kompleks je zaštićen velikim zidovima koji su služili za odbranu, i koji su povezani sa 11 kula od kojih je najpoznatija Despotova kula.
Manasija je od najlepših manastira u Srbiji i jedan od onih koji će svi uvek prepoznati kada ga vide na fotografiji. Prepostavlja se da je gradnja manastira počela 1407. godine, a zidanje je trajalo oko deset godina. U vreme kada je sagrađen ovo je bio muški manastir, ali od 1954. godine manastir Manasija postaje ženski manastir, na čijem je čelu igumanija.
Manastir je stradao već sredinom 15. veka. Obnova je započela 1806. i tokom 19. veka u Manasiji su izvedeni prvi konzervatorski radovi u Srbiji.
Nakon što su jednom generalu lekari rekli da operaciju na srcu ne žele da izvedu zbog komplikovanosti, on je spas potražio od Svetog Vasilija Ostroškog.
Združeni horovi Pevačkog društva su ovu numeru izveli pod dirigentskom palicom Katarine Stanković i Milene Antonović, a upravo ova verzija se na društvenim mrežama stihijski proširila na svih sedam kontinenata.
Ivan Crnogorčevića je sveštenik, a njegova supruga etno-pevačica Danica je izvela numeru koja je obišla čitav svet. Njihov brak je jedinstven, a ljubav prema Bogu ih je spojila.
U besedi za četvrtak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako krotost, blagočešće i vera opstaju usred tame i nasilja, i poziva vernike da postanu učesnici pobede Hrista nad svim silama zla.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobne oce ubijene u manastiru Svetog Save Osvećenog po starom i Prepodobnog Tita Čudotvorca po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Franju Paolskog, dok Jevreji danas slave Pashu, a muslimani nemaju većeg opšteg praznika.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U besedi za četvrtak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako krotost, blagočešće i vera opstaju usred tame i nasilja, i poziva vernike da postanu učesnici pobede Hrista nad svim silama zla.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.
Dok jedni izvori tvrde da je povod bila koreografija sa likom Svetog Simeona, drugi ukazuju na niz disciplinskih prekršaja, a različita tumačenja dodatno podgrevaju sumnje u kriterijume evropske kuće fudbala.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.
Poglavar Rimokatoličke crkve poziva lidere da se vrate dijalogu, upozorava na stradanje nevinih i najavljuje lično učešće u Krsnom putu na Veliki petak kao simbol solidarnosti sa svima koji pate.