Youtube/RTS Kulturno-umetnički program - Zvanični kanal, Printscreen/Instagram/manasija.rs
Melodiju pesme je komponovao monah Mihailo, a reči napisao upokojeni podvižnik manastira Manasija.
Snaga monaške pesme, čije reči se odbijaju i utapaju u zidove svetinje, ogleda se u treperenju koje izaziva u telima vernika dok je slušaju.
Primer takve snage dolazi iz manastira Manasije i pesme oca Mihaila iz Tumana, čij pev je na društvenoj mreži Instagram podelio otac Pavle, iguman Manaseije.
Melodiju pesme je komponovao monah Mihailo, a reči napisao upokojeni podvižnik manastira Manasija.
U redovima ispod možete pročitati deo duhovne pesme. Stihovi su izuzetno blagi, ali snažno pozivaju na usresređenost na molitvu, naglašavajući njenu snagu i unutrašnju borbu čoveka da se odupre praznim mislima u momentu molitve.
"Da ustane da ne drema, za molitvu da se sprema,
Tad se braća hitro dižu i u crkvu skupa stižu,
Svi se smerno poklanjaju i ikone celivaju,
Svaki znade mesto svoje, svi pobožno smerno stoje,
Stišavaju misli razne, a anjviše one prazne,
Kad tišina svud zavlada, molitva se čita tada
Jedan čita, svi slušaju metanišu i klanjaju,
Kad ponožna molba prođe i duhovnik stari ddođe zvulna zvona tiho bruje jutranje se objavljuje
Dragulj srednjovekovne Srbije i čuvar duhovnosti, zadužbina despota Stefana Lazarevića, nije samo svedok bogate istorije već i živi hram vere koji nadahnjuje sve koji ga posete.
Manastir Manasija je srednjovekovni srpski manastir okružen šumom i tišinom. Nalazi se u okolini Despotovca. Kompleks je zaštićen velikim zidovima koji su služili za odbranu, i koji su povezani sa 11 kula od kojih je najpoznatija Despotova kula.
Manasija je od najlepših manastira u Srbiji i jedan od onih koji će svi uvek prepoznati kada ga vide na fotografiji. Prepostavlja se da je gradnja manastira počela 1407. godine, a zidanje je trajalo oko deset godina. U vreme kada je sagrađen ovo je bio muški manastir, ali od 1954. godine manastir Manasija postaje ženski manastir, na čijem je čelu igumanija.
Manastir je stradao već sredinom 15. veka. Obnova je započela 1806. i tokom 19. veka u Manasiji su izvedeni prvi konzervatorski radovi u Srbiji.
Nakon što su jednom generalu lekari rekli da operaciju na srcu ne žele da izvedu zbog komplikovanosti, on je spas potražio od Svetog Vasilija Ostroškog.
Združeni horovi Pevačkog društva su ovu numeru izveli pod dirigentskom palicom Katarine Stanković i Milene Antonović, a upravo ova verzija se na društvenim mrežama stihijski proširila na svih sedam kontinenata.
Ivan Crnogorčevića je sveštenik, a njegova supruga etno-pevačica Danica je izvela numeru koja je obišla čitav svet. Njihov brak je jedinstven, a ljubav prema Bogu ih je spojila.
Ajet iz sure Ez-Zumer (39:7) otkriva duboku istinu o ljudskoj slobodi, zahvalnosti i odgovornosti pred Alahom, podsećajući da se svako na kraju vraća svom Gospodaru, koji zna i ono što ljudi kriju u srcima.
Uz idejnog tvorca vladiku Ilariona, vladiku Teodosija i akademika Matiju Bećkovića, prva projekcija filma bila je ispunjena molitvom, uzvišenom atmosferom i svedočanstvom o neumornoj ljubavi srpskog naroda prema Kosovu i Metohiji.
Ruski mediji tvrde da Milatovićev susret sa patrijarhom carigradskim Vartolomejom nije bio samo protokolaran već da ima za cilj vršenje pritiska na Srpsku pravoslavnu crkvu i moguću legitimaciju raskolničkih struktura u Crnoj Gori,
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Uz idejnog tvorca vladiku Ilariona, vladiku Teodosija i akademika Matiju Bećkovića, prva projekcija filma bila je ispunjena molitvom, uzvišenom atmosferom i svedočanstvom o neumornoj ljubavi srpskog naroda prema Kosovu i Metohiji.
U vremenu koje nas uči da živimo kao da je sve ovde i sada, pravoslavna vera podseća na nešto sasvim drugo — da ovaj svet, ma koliko bio važan, nije kraj.
U trenucima životnih izazova često se pitamo kome da se obratimo – svešteniku ili psihoterapeutu? Razumevanje njihove uloge može nam pomoći da pronađemo pravi put duhovnog i psihičkog izlečenja.
Uz idejnog tvorca vladiku Ilariona, vladiku Teodosija i akademika Matiju Bećkovića, prva projekcija filma bila je ispunjena molitvom, uzvišenom atmosferom i svedočanstvom o neumornoj ljubavi srpskog naroda prema Kosovu i Metohiji.
U trenucima životnih izazova često se pitamo kome da se obratimo – svešteniku ili psihoterapeutu? Razumevanje njihove uloge može nam pomoći da pronađemo pravi put duhovnog i psihičkog izlečenja.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
: Na praznik Svete mučenice Jefimije u Kragujevcu, vladika šumadijski istakao je da je radost u Gospodu jača od svake tuge i da tamo gde je radost, tamo je Carstvo nebesko.
Jednostavne loptice od krompira na vodi vekovima krase posne trpeze manastira, a uz domaći paradajz i sveže začinsko bilje postaju pravo iznenađenje – dok u danima kada nije post dobijaju posebnu aromu kada se pospu sirom.