Youtube/RTS Kulturno-umetnički program - Zvanični kanal, Printscreen/Instagram/manasija.rs
Melodiju pesme je komponovao monah Mihailo, a reči napisao upokojeni podvižnik manastira Manasija.
Snaga monaške pesme, čije reči se odbijaju i utapaju u zidove svetinje, ogleda se u treperenju koje izaziva u telima vernika dok je slušaju.
Primer takve snage dolazi iz manastira Manasije i pesme oca Mihaila iz Tumana, čij pev je na društvenoj mreži Instagram podelio otac Pavle, iguman Manaseije.
Melodiju pesme je komponovao monah Mihailo, a reči napisao upokojeni podvižnik manastira Manasija.
U redovima ispod možete pročitati deo duhovne pesme. Stihovi su izuzetno blagi, ali snažno pozivaju na usresređenost na molitvu, naglašavajući njenu snagu i unutrašnju borbu čoveka da se odupre praznim mislima u momentu molitve.
"Da ustane da ne drema, za molitvu da se sprema,
Tad se braća hitro dižu i u crkvu skupa stižu,
Svi se smerno poklanjaju i ikone celivaju,
Svaki znade mesto svoje, svi pobožno smerno stoje,
Stišavaju misli razne, a anjviše one prazne,
Kad tišina svud zavlada, molitva se čita tada
Jedan čita, svi slušaju metanišu i klanjaju,
Kad ponožna molba prođe i duhovnik stari ddođe zvulna zvona tiho bruje jutranje se objavljuje
Dragulj srednjovekovne Srbije i čuvar duhovnosti, zadužbina despota Stefana Lazarevića, nije samo svedok bogate istorije već i živi hram vere koji nadahnjuje sve koji ga posete.
Manastir Manasija je srednjovekovni srpski manastir okružen šumom i tišinom. Nalazi se u okolini Despotovca. Kompleks je zaštićen velikim zidovima koji su služili za odbranu, i koji su povezani sa 11 kula od kojih je najpoznatija Despotova kula.
Manasija je od najlepših manastira u Srbiji i jedan od onih koji će svi uvek prepoznati kada ga vide na fotografiji. Prepostavlja se da je gradnja manastira počela 1407. godine, a zidanje je trajalo oko deset godina. U vreme kada je sagrađen ovo je bio muški manastir, ali od 1954. godine manastir Manasija postaje ženski manastir, na čijem je čelu igumanija.
Manastir je stradao već sredinom 15. veka. Obnova je započela 1806. i tokom 19. veka u Manasiji su izvedeni prvi konzervatorski radovi u Srbiji.
Nakon što su jednom generalu lekari rekli da operaciju na srcu ne žele da izvedu zbog komplikovanosti, on je spas potražio od Svetog Vasilija Ostroškog.
Združeni horovi Pevačkog društva su ovu numeru izveli pod dirigentskom palicom Katarine Stanković i Milene Antonović, a upravo ova verzija se na društvenim mrežama stihijski proširila na svih sedam kontinenata.
Ivan Crnogorčevića je sveštenik, a njegova supruga etno-pevačica Danica je izvela numeru koja je obišla čitav svet. Njihov brak je jedinstven, a ljubav prema Bogu ih je spojila.
Od Adama do proroka Danila, kroz rodoslov, oganj peći i tiho iščekivanje Mesije otkriva se kako je nada sačuvana u vremenima kada je ljudski život malo vredeo, a vera se prenosila kao upaljena sveća kroz mrak.
U trenucima prelaska iz starog u novo leto Gospodnje, s molitvenikom u rukama, veru, nadu i blagoslov, zakoračajte ka miru, ljubavi prema bližnjima i životu u skladu sa Božjom voljom.
Svetitelji podsećaju da početak godine nije pitanje slavlja, već trenutak u kojem se preispituju savest, navike i odnos prema Bogu — jer od toga zavisi kakav će trag ostaviti dani koji dolaze.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U trenucima prelaska iz starog u novo leto Gospodnje, s molitvenikom u rukama, veru, nadu i blagoslov, zakoračajte ka miru, ljubavi prema bližnjima i životu u skladu sa Božjom voljom.
Svetitelji podsećaju da početak godine nije pitanje slavlja, već trenutak u kojem se preispituju savest, navike i odnos prema Bogu — jer od toga zavisi kakav će trag ostaviti dani koji dolaze.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Nedoumica pravoslavnih vernika pred 31. decembar i 1. januar dobija jasan i smiren odgovor sveštenika, koji podseća da se vreme ne „slavi“, već predaje Bogu.