Monah Arsenije Jovanović otkriva koje 3 delatnosti mogu biti terapija za sve - smanjuju stres, pomažu za zdravlje, uspeh i ljubav.
U modernom i užurbanom svetu sve više ljudi se žali na povišen stres kako na poslu, u odnosu sa finansijama, tako i kod kuće, u porodičnim i partnerskim odnosima.
Kada se pojavi stres, možemo ga shvatiti kao izazov, znak da treba da počnemo da radimo na sebi, da se menjamo nabolje.
Otac Arsenije, iguman manastira Ribnica, poznat po svojim besedama i duhovnim porukama, otkriva šta je zapravo stres: "Stres nije ništa drugo nego iskušenje, a iskušenja su nam data da ojačamo, ne da nas unište."
Printscreen/Youtube/Dok anđeli spavaju
Otac Arsenije
Naveo je da postoje tri pravila koja pomažu da smanjimo stres, ali i da budemo zdravi, uspešni i zadovoljni.
- Generalno, najbolja terapija za sve, i za psihu, i za brak, za ljubav, za uspeh na poslu, jesu tri delatnosti - duhovna delatnost, intelektualna delatnost i fizička delatnost. Duhovni rad je sve ono što spada u molitvu, liturgija, a intelektualni rad je učenje.
Otac Arsenije istakao je da čovek ne treba da uči samo dok ide u školu, na fakultet, već da stalno treba svoj intelekt održavati. Podsetio je da su veliki umni ljudi stalno učili, pa je na primer Platon u 60, 70 godina učio da svira harfu.
- I kad smo završili škole uvek treba da učimo nešto. Stalno držati svoj intelekt u jednoj aktivnosti.
Youtube/ Ripan's Etc.
Sedelački način života takođe može uzrokovati stres, kao i smetnje u fizičkom i mentalnom zdravlju.
Otac Arsenije navodi fizički rad ili bavljenje sportom kao važnu treću delatnost koja može poboljšati zdravlje i učiniti da se osećamo dobro. Istakao je da osobe koje ne rade fizički posao svakog dana treba da budu aktivne, da trče, šetaju, plivaju , vežbaju...
- Nauka je dokazala da se tako luče endorfini ili hormoni sreće. Mnogi koji imaju psihičke bolesti idu u teretane i vežbaju, pa kada izađu malo im je lakše, jer se izlučilo tih unutarnjih endorfina, unutarnjih hormona za smirivanje. Kada se to radi redovno, svaki dan, onda imamo lepu liniju, zdravi smo i imamo manje stresova - objasnio je na jednom predavanju otac Arsenije.
U svetinji nadomak Mionice, „najluđa noć“ postaje prilika za duhovnu obnovu i liturgijsko slavlje, daleko od greha i svetovnih iskušenja, kroz molitvu, pričešće i smirenje, dok svet izdiše pod teretom „greha, bluda i Sodome“.
Sačuvan freskopis, među kojima je najpoznatija ktitorska kompozicija sa despotom Stefanom, zajedno sa "Resavskom školom", koja je obuhvatala prepisivačku sekciju u manastiru, čine ovaj kompleks jednim od najvažnijih kulturnih spomenika Srbije.
Smešten na šest kilometara od centra grada sadrži monaške ćelije isklesane u stenama, kuhinju, dvospratni podzemni grad i tajne pregrade dizajnirane za hitne slučajeve.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Aristovula po starom i Svetog Marka Ispovednika po novom kalendaru. Katolici slave Cvetnicu, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Dok mnogi prolaze nezainteresovano ili pretenciozno iskačući krsnim znakom, pouka ruskog starca otkriva kako iskrena molitva i pravi znak krsta mogu povezati srce sa nebeskim Carstvom i precima koji nas čekaju.
Dok pravoslavci iščekuju silazak Blagodatnog ognja, pažnju dodatno privlače svedočanstva o njegovoj neobičnoj prirodi i strah da bi tok drevnog obreda mogao biti narušen.
Knez Miloš se surovo obračunavao sa svakim ko bi mogao da mu ugrozi vlast, a jedna od prvih žrtava bio je ugledni i izuzetno obrazovani episkop užičko-šabački Melentije.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Dok mnogi prolaze nezainteresovano ili pretenciozno iskačući krsnim znakom, pouka ruskog starca otkriva kako iskrena molitva i pravi znak krsta mogu povezati srce sa nebeskim Carstvom i precima koji nas čekaju.
Dok pravoslavci iščekuju silazak Blagodatnog ognja, pažnju dodatno privlače svedočanstva o njegovoj neobičnoj prirodi i strah da bi tok drevnog obreda mogao biti narušen.
Knez Miloš se surovo obračunavao sa svakim ko bi mogao da mu ugrozi vlast, a jedna od prvih žrtava bio je ugledni i izuzetno obrazovani episkop užičko-šabački Melentije.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Agapija po starom i Prepodobnog mučenika Evstratija Pečerskog po novom kalendaru. Katolici slave Svetu Prisku, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika