Monah Arsenije Jovanović otkriva koje 3 delatnosti mogu biti terapija za sve - smanjuju stres, pomažu za zdravlje, uspeh i ljubav.
U modernom i užurbanom svetu sve više ljudi se žali na povišen stres kako na poslu, u odnosu sa finansijama, tako i kod kuće, u porodičnim i partnerskim odnosima.
Kada se pojavi stres, možemo ga shvatiti kao izazov, znak da treba da počnemo da radimo na sebi, da se menjamo nabolje.
Otac Arsenije, iguman manastira Ribnica, poznat po svojim besedama i duhovnim porukama, otkriva šta je zapravo stres: "Stres nije ništa drugo nego iskušenje, a iskušenja su nam data da ojačamo, ne da nas unište."
Printscreen/Youtube/Dok anđeli spavaju
Otac Arsenije
Naveo je da postoje tri pravila koja pomažu da smanjimo stres, ali i da budemo zdravi, uspešni i zadovoljni.
- Generalno, najbolja terapija za sve, i za psihu, i za brak, za ljubav, za uspeh na poslu, jesu tri delatnosti - duhovna delatnost, intelektualna delatnost i fizička delatnost. Duhovni rad je sve ono što spada u molitvu, liturgija, a intelektualni rad je učenje.
Otac Arsenije istakao je da čovek ne treba da uči samo dok ide u školu, na fakultet, već da stalno treba svoj intelekt održavati. Podsetio je da su veliki umni ljudi stalno učili, pa je na primer Platon u 60, 70 godina učio da svira harfu.
- I kad smo završili škole uvek treba da učimo nešto. Stalno držati svoj intelekt u jednoj aktivnosti.
Youtube/ Ripan's Etc.
Sedelački način života takođe može uzrokovati stres, kao i smetnje u fizičkom i mentalnom zdravlju.
Otac Arsenije navodi fizički rad ili bavljenje sportom kao važnu treću delatnost koja može poboljšati zdravlje i učiniti da se osećamo dobro. Istakao je da osobe koje ne rade fizički posao svakog dana treba da budu aktivne, da trče, šetaju, plivaju , vežbaju...
- Nauka je dokazala da se tako luče endorfini ili hormoni sreće. Mnogi koji imaju psihičke bolesti idu u teretane i vežbaju, pa kada izađu malo im je lakše, jer se izlučilo tih unutarnjih endorfina, unutarnjih hormona za smirivanje. Kada se to radi redovno, svaki dan, onda imamo lepu liniju, zdravi smo i imamo manje stresova - objasnio je na jednom predavanju otac Arsenije.
U svetinji nadomak Mionice, „najluđa noć“ postaje prilika za duhovnu obnovu i liturgijsko slavlje, daleko od greha i svetovnih iskušenja, kroz molitvu, pričešće i smirenje, dok svet izdiše pod teretom „greha, bluda i Sodome“.
Sačuvan freskopis, među kojima je najpoznatija ktitorska kompozicija sa despotom Stefanom, zajedno sa "Resavskom školom", koja je obuhvatala prepisivačku sekciju u manastiru, čine ovaj kompleks jednim od najvažnijih kulturnih spomenika Srbije.
Smešten na šest kilometara od centra grada sadrži monaške ćelije isklesane u stenama, kuhinju, dvospratni podzemni grad i tajne pregrade dizajnirane za hitne slučajeve.
Ajete iz sure Eš-Šura (42:52 53) podsećaju da Božija objava može otvoriti srce, usmeriti dušu ka Pravom putu i osvetliti odluke čak i kada ljudsko znanje nije dovoljno.
Reči svetogorskog starca nas podsećaju da prava molitva i ljubav prema bližnjem počinju oslobađanjem srca od osuđivanja, jer samo tada u nama može zasijati toplina Božje prisutnosti.
Postavka "Dokumenta Srpskog Siona" otkriva priče o duhovnom životu, političkim izazovima i kulturnom nasleđu Srpske Crkve, ističući ulogu Karlovaca kao duhovnog i kulturnog centra.
Na praznik Prepodobne mati Paraskeve, u hramu na Dobroj vodi služena je arhijerejska liturgija, a vernici su u istom danu proslavili i prvu slavu fondacije "Sveta Petka“.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Reči svetogorskog starca nas podsećaju da prava molitva i ljubav prema bližnjem počinju oslobađanjem srca od osuđivanja, jer samo tada u nama može zasijati toplina Božje prisutnosti.
Tuga može da postane duhovno korisna ako čoveka vodi ka pokajanju, smirenju i molitvi, ali može i da postane pogubna ako ga odvede u očajanje i beznađe.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Uz svetlost sveća i miris tamjana, verni narod se okuplja da prinese darove, osvešta slavske kolače i pokloni se moštima najpoštovanije svetiteljke u srpskom narodu.
U saopštenju koje odjekuje kao opomena Mitropolija crnogorsko-primorska poziva na razboritost, smirenost i vraćanje temeljnim hrišćanskim vrednostima, ističući da je nasilje uvek lični, a ne kolektivni greh.