DA LI SVETI NIKOLA MORA DA BUDE POSNA SLAVA: Sveštenik objasnio kako treba da izgleda slavska trpeza 19. decembra
Voždovački paroh Gligorije Marković otkrio je da li je greh ako se Sveti Nikola proslavi sa mrsnom trpezom.
Iako je ova rečenica poznata svima, Nebojša Lazić otkriva koji je tačan procenat ljudi koji proslavljaju Nikoljdan, ovog 19. decembra.
Teolog Nebojša Lazić tvrdi da je Sveti Nikola, koga slavi oko 30 odsto Srba, postala najpopularnija i najbrojnija slava u Srbiji zato što se slavi zimi, kada nema ratarskih poljoprivrednih radova i kada je dan najkraći, a noć najduža, istakavši da je preko 700 hramova posvećeno ovom svecu.
Pored krsnog kolača, slavske ikone, slavske sveće, žita i vina, Lazić je za Tanjug istakao da je u današnje vreme najbitnije da imamo jedni druge, da imamo bližnje, da budemo jedni sa drugima i da bude važnije ko se nalazi oko slavske trepeze, a ne šta se nalazi na njoj.
- Sveti Nikola je čitav svoj život posvetio Bogu i ljubavi prema bližnjima.Treba da se vratimo pravim porodičnim vrednostima jer su praznici vreme kada proslavljavamo svetitelja, ali i da ljubav pokažemo na delima. Kao što je Sveti Nikola darivao siromašne i decu, da se i mi setimo i da ne bacamo ostatke hrane, nego da ih spakujemo i damo prosjacima ili Narodnoj kuhinji i na taj način zajedno uveličamo proslavu Svetog Nikole - poručio je teolog.
Lazić je rekao da se većina ljudi u Srbiji drži Božićnog posta, kao i da sve veći broj ljudi postaje svestan kada priprema slavu da ako je Sveti Nikola čitav život postio, ne treba raditi suprotno od onoga što je ovaj svetac radio u toku svog života. Dodao je da sve u crkvenom životu proističe iz liturgije, što znači da i krsni kolač i proslava svetitelja imaju svoj liturgijski karakter.
- U srpskoj arhitekturi je to divno zabeleženo. U srednjem veku Nemanjići i mnogi zadužbinari su trpezu unutar hrama stavljali na istu visinu kao trpezu unutar manastira, jer je upravo ta trpeza ljubavi nastavak tog liturgijskog bogosluženja - zaključio je Lazić.
BONUS VIDEO - Najčešća slava u Srba: Ko slavi Svetog Nikolu, a ko ide na slavu
Voždovački paroh Gligorije Marković otkrio je da li je greh ako se Sveti Nikola proslavi sa mrsnom trpezom. Po upokojenju roditelja, Nikola je imanje razdelio siromašnima ne zadržavajući ništa za sebe. Pročuo se zbog svog milosrđa kao sveštenik u Patari, ali je on brižljivo skrivao svoja milosrdna dela ispunjujući reč Gospodnju: "Da ne zna levica tvoja što čini desnica tvoja“. Svi su žurili da stignu do svojih domova i pripreme posne specijalitete, jer je ovaj dan prilika za okupljanje porodice i obeležavanje slave, koju najveći broj pravoslavaca obeležava. Arhiepiskop Mirlikijski nije samo zaštitnik siromašnih i siročadi, već i svetitelj sa pričom ispunjenom izazovima, žrtvom i pobedama za svoj narod. Protojerej Goran Kovačević otkriva zašto ovog svetitelja poštuju i oni koji ne priznaju svece.

DA LI SVETI NIKOLA MORA DA BUDE POSNA SLAVA: Sveštenik objasnio kako treba da izgleda slavska trpeza 19. decembra
DANAS JE SVETI NIKOLA, CRVENO SLOVO I NAJČEŠĆA SLAVA U SRBIJI: Kao sina jedinca, dar od Boga, roditelji su ga Bogu i posvetili
"POSLE KORONE NE SLAVIMO KAO PRE" Neverovatna scena na ulici: Evo kako Beograđani dočekuju Svetog Nikolu (FOTO/VIDEO)
“BIO JE SIROČE, POSLE JE MUČEN U ZATVORU”: Otac Goran osvetljava manje poznate detalje o Svetom Nikoli i otkriva pravo značenje njegovog imena
Dvadeset pet godina vežbe i dar za ukrašavanje učinili su da jedan kolač postane simbol čuvanja tradicije.
Slava je više od običaja – ona je duhovni rođendan porodice i znak pripadnosti Crkvi. Donosimo pregled svih značajnih slava po mesecima, kako biste na vreme znali kada se okupljaju domaćini i njihove porodice.
Krsna slava, kako niški sveštenik objašnjava, trebalo bi da bude skromna i povezana sa hrišćanskim običajima - uz slavski kolač, sveću, pšenicu i vino, koji simbolizuju veru i zajedništvo.
Veliki praznici i dani posvećeni svetiteljima obeležiće početak jeseni, a evo šta vernici treba da znaju o svakom od njih.
Protojerej Aleksej Mitjušin objašnjava da li ovaj čin ima veze sa spasenjem, može li se obaviti nakon sahrane i kako vernici treba da učestvuju u molitvenom ispraćaju pokojnika.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.