DA LI SVETI NIKOLA MORA DA BUDE POSNA SLAVA: Sveštenik objasnio kako treba da izgleda slavska trpeza 19. decembra
Voždovački paroh Gligorije Marković otkrio je da li je greh ako se Sveti Nikola proslavi sa mrsnom trpezom.
Iako je ova rečenica poznata svima, Nebojša Lazić otkriva koji je tačan procenat ljudi koji proslavljaju Nikoljdan, ovog 19. decembra.
Teolog Nebojša Lazić tvrdi da je Sveti Nikola, koga slavi oko 30 odsto Srba, postala najpopularnija i najbrojnija slava u Srbiji zato što se slavi zimi, kada nema ratarskih poljoprivrednih radova i kada je dan najkraći, a noć najduža, istakavši da je preko 700 hramova posvećeno ovom svecu.
Pored krsnog kolača, slavske ikone, slavske sveće, žita i vina, Lazić je za Tanjug istakao da je u današnje vreme najbitnije da imamo jedni druge, da imamo bližnje, da budemo jedni sa drugima i da bude važnije ko se nalazi oko slavske trepeze, a ne šta se nalazi na njoj.
- Sveti Nikola je čitav svoj život posvetio Bogu i ljubavi prema bližnjima.Treba da se vratimo pravim porodičnim vrednostima jer su praznici vreme kada proslavljavamo svetitelja, ali i da ljubav pokažemo na delima. Kao što je Sveti Nikola darivao siromašne i decu, da se i mi setimo i da ne bacamo ostatke hrane, nego da ih spakujemo i damo prosjacima ili Narodnoj kuhinji i na taj način zajedno uveličamo proslavu Svetog Nikole - poručio je teolog.
Lazić je rekao da se većina ljudi u Srbiji drži Božićnog posta, kao i da sve veći broj ljudi postaje svestan kada priprema slavu da ako je Sveti Nikola čitav život postio, ne treba raditi suprotno od onoga što je ovaj svetac radio u toku svog života. Dodao je da sve u crkvenom životu proističe iz liturgije, što znači da i krsni kolač i proslava svetitelja imaju svoj liturgijski karakter.
- U srpskoj arhitekturi je to divno zabeleženo. U srednjem veku Nemanjići i mnogi zadužbinari su trpezu unutar hrama stavljali na istu visinu kao trpezu unutar manastira, jer je upravo ta trpeza ljubavi nastavak tog liturgijskog bogosluženja - zaključio je Lazić.
BONUS VIDEO - Najčešća slava u Srba: Ko slavi Svetog Nikolu, a ko ide na slavu
Voždovački paroh Gligorije Marković otkrio je da li je greh ako se Sveti Nikola proslavi sa mrsnom trpezom. Po upokojenju roditelja, Nikola je imanje razdelio siromašnima ne zadržavajući ništa za sebe. Pročuo se zbog svog milosrđa kao sveštenik u Patari, ali je on brižljivo skrivao svoja milosrdna dela ispunjujući reč Gospodnju: "Da ne zna levica tvoja što čini desnica tvoja“. Svi su žurili da stignu do svojih domova i pripreme posne specijalitete, jer je ovaj dan prilika za okupljanje porodice i obeležavanje slave, koju najveći broj pravoslavaca obeležava. Arhiepiskop Mirlikijski nije samo zaštitnik siromašnih i siročadi, već i svetitelj sa pričom ispunjenom izazovima, žrtvom i pobedama za svoj narod. Protojerej Goran Kovačević otkriva zašto ovog svetitelja poštuju i oni koji ne priznaju svece.
DA LI SVETI NIKOLA MORA DA BUDE POSNA SLAVA: Sveštenik objasnio kako treba da izgleda slavska trpeza 19. decembra
DANAS JE SVETI NIKOLA, CRVENO SLOVO I NAJČEŠĆA SLAVA U SRBIJI: Kao sina jedinca, dar od Boga, roditelji su ga Bogu i posvetili
"POSLE KORONE NE SLAVIMO KAO PRE" Neverovatna scena na ulici: Evo kako Beograđani dočekuju Svetog Nikolu (FOTO/VIDEO)
“BIO JE SIROČE, POSLE JE MUČEN U ZATVORU”: Otac Goran osvetljava manje poznate detalje o Svetom Nikoli i otkriva pravo značenje njegovog imena
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
U plamenu su sačuvali ne samo živote i domove, već i deo duhovne i kulturne baštine.
Podnaslov: U celosti prenosimo rukom pisano svedočanstvo Borjanke Vraneš, rođene Savić, o Božijem daru koji je dva veka pratio njenu porodicu – od Stare Hercegovine i Istočne Bosne, kroz gubitke i stradanja, sve do Tumana, gde i danas donosi veru i utehu.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Nikada više ljudi ne govori o potrebi za mirom, a paradoksalno, nikada više nismo bili okruženi sukobima, ratovima i nasiljem.
Pravoslavlje jasno pokazuje da je unutrašnji mir dar koji se zadobija ne spoljnim okolnostima, već unutrašnjim preobražajem.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Narod se sabrao u molitvi i sećanju, dok vikarni episkop patrijarha Porfirija podseća na Hristov zagrljaj i snagu vere koja nadjačava bol i nepravdu.
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.
Nema ni mesec dana kako je Hram osveštan
Otkrijte kako obične namirnice u manastirskoj kuhinji po starom receptu postaju čudesno jelo koje greje i telo i dušu u dane posta.
Molitva u tuzi duševnoj otkriva kako preneti sve brige na Gospoda, pronaći utehu i osetiti Božiju prisutnost čak i u najmračnijim životnim trenucima.