DA LI SVETI NIKOLA MORA DA BUDE POSNA SLAVA: Sveštenik objasnio kako treba da izgleda slavska trpeza 19. decembra
Voždovački paroh Gligorije Marković otkrio je da li je greh ako se Sveti Nikola proslavi sa mrsnom trpezom.
Iako je ova rečenica poznata svima, Nebojša Lazić otkriva koji je tačan procenat ljudi koji proslavljaju Nikoljdan, ovog 19. decembra.
Teolog Nebojša Lazić tvrdi da je Sveti Nikola, koga slavi oko 30 odsto Srba, postala najpopularnija i najbrojnija slava u Srbiji zato što se slavi zimi, kada nema ratarskih poljoprivrednih radova i kada je dan najkraći, a noć najduža, istakavši da je preko 700 hramova posvećeno ovom svecu.
Pored krsnog kolača, slavske ikone, slavske sveće, žita i vina, Lazić je za Tanjug istakao da je u današnje vreme najbitnije da imamo jedni druge, da imamo bližnje, da budemo jedni sa drugima i da bude važnije ko se nalazi oko slavske trepeze, a ne šta se nalazi na njoj.
- Sveti Nikola je čitav svoj život posvetio Bogu i ljubavi prema bližnjima.Treba da se vratimo pravim porodičnim vrednostima jer su praznici vreme kada proslavljavamo svetitelja, ali i da ljubav pokažemo na delima. Kao što je Sveti Nikola darivao siromašne i decu, da se i mi setimo i da ne bacamo ostatke hrane, nego da ih spakujemo i damo prosjacima ili Narodnoj kuhinji i na taj način zajedno uveličamo proslavu Svetog Nikole - poručio je teolog.
Lazić je rekao da se većina ljudi u Srbiji drži Božićnog posta, kao i da sve veći broj ljudi postaje svestan kada priprema slavu da ako je Sveti Nikola čitav život postio, ne treba raditi suprotno od onoga što je ovaj svetac radio u toku svog života. Dodao je da sve u crkvenom životu proističe iz liturgije, što znači da i krsni kolač i proslava svetitelja imaju svoj liturgijski karakter.
- U srpskoj arhitekturi je to divno zabeleženo. U srednjem veku Nemanjići i mnogi zadužbinari su trpezu unutar hrama stavljali na istu visinu kao trpezu unutar manastira, jer je upravo ta trpeza ljubavi nastavak tog liturgijskog bogosluženja - zaključio je Lazić.
BONUS VIDEO - Najčešća slava u Srba: Ko slavi Svetog Nikolu, a ko ide na slavu
Voždovački paroh Gligorije Marković otkrio je da li je greh ako se Sveti Nikola proslavi sa mrsnom trpezom. Po upokojenju roditelja, Nikola je imanje razdelio siromašnima ne zadržavajući ništa za sebe. Pročuo se zbog svog milosrđa kao sveštenik u Patari, ali je on brižljivo skrivao svoja milosrdna dela ispunjujući reč Gospodnju: "Da ne zna levica tvoja što čini desnica tvoja“. Svi su žurili da stignu do svojih domova i pripreme posne specijalitete, jer je ovaj dan prilika za okupljanje porodice i obeležavanje slave, koju najveći broj pravoslavaca obeležava. Arhiepiskop Mirlikijski nije samo zaštitnik siromašnih i siročadi, već i svetitelj sa pričom ispunjenom izazovima, žrtvom i pobedama za svoj narod. Protojerej Goran Kovačević otkriva zašto ovog svetitelja poštuju i oni koji ne priznaju svece.

DA LI SVETI NIKOLA MORA DA BUDE POSNA SLAVA: Sveštenik objasnio kako treba da izgleda slavska trpeza 19. decembra
DANAS JE SVETI NIKOLA, CRVENO SLOVO I NAJČEŠĆA SLAVA U SRBIJI: Kao sina jedinca, dar od Boga, roditelji su ga Bogu i posvetili
"POSLE KORONE NE SLAVIMO KAO PRE" Neverovatna scena na ulici: Evo kako Beograđani dočekuju Svetog Nikolu (FOTO/VIDEO)
“BIO JE SIROČE, POSLE JE MUČEN U ZATVORU”: Otac Goran osvetljava manje poznate detalje o Svetom Nikoli i otkriva pravo značenje njegovog imena
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
U Jagodnjaku nadomak Osijeka, na praznik Svetog Nikolaja, obeleženo je 300 godina Nikolajevskog hrama, sabornosti i istrajanja Srba na prostoru današnje Hrvatske.
Jedna iskrena reč starca razbija iluziju univerzalnog spasenja i pokazuje da vera nije pasivna uteha, već put dela i lične odgovornosti.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.
Brak zahteva zrelost, spremnost na žrtvu, odgovornost i sposobnost da se voli drugi više od sebe.
Sveti oci nas podsećaju da nema istinske vere bez dela, niti prave ljubavi bez žrtve.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Sveti oci nas podsećaju da nema istinske vere bez dela, niti prave ljubavi bez žrtve.
Desert koji se podjednako rado iznosi pred goste i ostavlja za miran ili svečani porodični ručak u danima posta na ulju.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.