DA LI SVETI NIKOLA MORA DA BUDE POSNA SLAVA: Sveštenik objasnio kako treba da izgleda slavska trpeza 19. decembra
Voždovački paroh Gligorije Marković otkrio je da li je greh ako se Sveti Nikola proslavi sa mrsnom trpezom.
Iako je ova rečenica poznata svima, Nebojša Lazić otkriva koji je tačan procenat ljudi koji proslavljaju Nikoljdan, ovog 19. decembra.
Teolog Nebojša Lazić tvrdi da je Sveti Nikola, koga slavi oko 30 odsto Srba, postala najpopularnija i najbrojnija slava u Srbiji zato što se slavi zimi, kada nema ratarskih poljoprivrednih radova i kada je dan najkraći, a noć najduža, istakavši da je preko 700 hramova posvećeno ovom svecu.
Pored krsnog kolača, slavske ikone, slavske sveće, žita i vina, Lazić je za Tanjug istakao da je u današnje vreme najbitnije da imamo jedni druge, da imamo bližnje, da budemo jedni sa drugima i da bude važnije ko se nalazi oko slavske trepeze, a ne šta se nalazi na njoj.
- Sveti Nikola je čitav svoj život posvetio Bogu i ljubavi prema bližnjima.Treba da se vratimo pravim porodičnim vrednostima jer su praznici vreme kada proslavljavamo svetitelja, ali i da ljubav pokažemo na delima. Kao što je Sveti Nikola darivao siromašne i decu, da se i mi setimo i da ne bacamo ostatke hrane, nego da ih spakujemo i damo prosjacima ili Narodnoj kuhinji i na taj način zajedno uveličamo proslavu Svetog Nikole - poručio je teolog.
Lazić je rekao da se većina ljudi u Srbiji drži Božićnog posta, kao i da sve veći broj ljudi postaje svestan kada priprema slavu da ako je Sveti Nikola čitav život postio, ne treba raditi suprotno od onoga što je ovaj svetac radio u toku svog života. Dodao je da sve u crkvenom životu proističe iz liturgije, što znači da i krsni kolač i proslava svetitelja imaju svoj liturgijski karakter.
- U srpskoj arhitekturi je to divno zabeleženo. U srednjem veku Nemanjići i mnogi zadužbinari su trpezu unutar hrama stavljali na istu visinu kao trpezu unutar manastira, jer je upravo ta trpeza ljubavi nastavak tog liturgijskog bogosluženja - zaključio je Lazić.
BONUS VIDEO - Najčešća slava u Srba: Ko slavi Svetog Nikolu, a ko ide na slavu
Voždovački paroh Gligorije Marković otkrio je da li je greh ako se Sveti Nikola proslavi sa mrsnom trpezom. Po upokojenju roditelja, Nikola je imanje razdelio siromašnima ne zadržavajući ništa za sebe. Pročuo se zbog svog milosrđa kao sveštenik u Patari, ali je on brižljivo skrivao svoja milosrdna dela ispunjujući reč Gospodnju: "Da ne zna levica tvoja što čini desnica tvoja“. Svi su žurili da stignu do svojih domova i pripreme posne specijalitete, jer je ovaj dan prilika za okupljanje porodice i obeležavanje slave, koju najveći broj pravoslavaca obeležava. Arhiepiskop Mirlikijski nije samo zaštitnik siromašnih i siročadi, već i svetitelj sa pričom ispunjenom izazovima, žrtvom i pobedama za svoj narod. Protojerej Goran Kovačević otkriva zašto ovog svetitelja poštuju i oni koji ne priznaju svece.

DA LI SVETI NIKOLA MORA DA BUDE POSNA SLAVA: Sveštenik objasnio kako treba da izgleda slavska trpeza 19. decembra
DANAS JE SVETI NIKOLA, CRVENO SLOVO I NAJČEŠĆA SLAVA U SRBIJI: Kao sina jedinca, dar od Boga, roditelji su ga Bogu i posvetili
"POSLE KORONE NE SLAVIMO KAO PRE" Neverovatna scena na ulici: Evo kako Beograđani dočekuju Svetog Nikolu (FOTO/VIDEO)
“BIO JE SIROČE, POSLE JE MUČEN U ZATVORU”: Otac Goran osvetljava manje poznate detalje o Svetom Nikoli i otkriva pravo značenje njegovog imena
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
U plamenu su sačuvali ne samo živote i domove, već i deo duhovne i kulturne baštine.
Iako su naši stari znali prigodne zdravice, mnogi danas nisu sigurni kako da pozdrave domaćina, izgovore čestitku i učestvuju u prvom obredu koji sledi čim pređu prag slavske kuće.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Svetitelj iz 4. veka pokazuje jednostavan, ali dubok način da očistimo dušu, prevaziđemo greh i pronađemo unutrašnji mir.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Vernici im se obraćaju u trenucima bolesti, straha i nevolja — njihovo besplatno služenje i zagovor kod Hrista donose zdravlje, utehu i snagu za životne borbe.
Saznajte kako naklíjano seme, šargarepa i med postaju prirodna bomba vitamina i minerala, bez belog šećera.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.