Tanjug/Tara RadovanovićSagovornik ide kod porodičnih prijatelja.
Svi su žurili da stignu do svojih domova i pripreme posne specijalitete, jer je ovaj dan prilika za okupljanje porodice i obeležavanje slave, koju najveći broj pravoslavaca obeležava.
"Pola Srbije slavi Svetog Nikolu, druga polovina ide na slavu", je svima poznata narodna dosetka.
U susret toj svečanosti prepodne na beogradskoj pijaci je proteklo užurbano za obe grupe, što nije uobičajena slika, tako rano ujutru. Sve je vrvelo od ljudi, a skoro svako se spremao za odlazak u goste ili doček istih.
Ljudi su se tiskali, a brojni strpljivo u redu čekali ispred ribarnice, budući da se Sveti Nikola slavi sa postavljenom posnom trpezom, imajući u vidu Božićni post koji uveliko traje.
ANKETA
Dok jedni kupuju poklone, drugi žure da precrtaju poslednje stavke
U anketi koju je portal religija.rs sprovela na Bajlonijovoj pijaci, na Dorćolu, sreli smo Beograđane i upitali ih - šta ih je iz kuća nateralo na pijacu, tog svežeg i sunčanog decembarskog prepodneva.
Odgovori su bili različiti - od primera onih koji su došli u svakodnevnu nabavku, do drugih koji su žurno precrtavali poslednje stavke na slavskoj listi.
Građani su bili raspoloženi i rado su pristali da daju izjavu za naš portal, uporedno čestitajući krsnu slavu svojim sugrađanima, familiji i prijateljima, koji slave.
- Ja ne slavim Svetog Nikolu, već Svetu Petku (27. oktobar). Sutra ne idem na slavski ručak, zato što u Beogradu nemam bližu rodbinu, ali ću im se javiti telefonom i čestitati im - rekla je sredovečna Beograđanka ujedno iskoristivši priliku da putem našeg portala svima koji slave Svetog Nikolu poželi srećnu slavu!
Religija.rs
Sagovornik kaže da slavi Đurđicu.
Drugi sagovornik otkriva da on ide na slavu, ali i koja je njegova krsna slava.
- Idem na slavu, kod prijatelja i rodbine. Moja krsna slava je Đurđica (16. novembar) - rekao je kratko sagovornik, koji je u ruci nosi vino i čokoladu, namenjene kao dar domaćinima kod kojih ide u goste.
Religija.rs
Sagovornica kaže da slavi Svetog Jovana.
Na slavu ne ide još jedna starija sugrađanka, koja slavi Svetog Jovana (20. januar).
- Posle korone ne slavimo kao nekad, već u krugu porodice skromnije nego pre.
Religija.rs
Starija sugrašanka otkrila da slavi slavu, a ne propušta da posti nijedan post.
Deo žive slike na pijaci bili su i oni, koji su u skladu sa svojim godinama, žurili za sobom vukući kolica puna namirnica potrebnih za slavu Sveti Nikola.
- To je moja slava. Slavimo sa snajom i snovima, unučićima i praunučićima. Slavimo u dvorištu porodične kuće. Sinovi se okupe i svi zajedno provodimo taj dan, koji nas dodatno ujedinjuje - otkrila je starija Beograđanka.
Religija.rs
Domaćin žurio da u kući obave poslednje pripreme pred dolazak gostiju.
Njen mlađi sused je kratko naveo da i on slavi Svetog Nikolu, kao i da žuri prema kući, gde se odvijaju poslednje pripreme za svečanu trpezu.
- Slavim Svetog Nikolu kod kuće sa porordicom, to je moj plan - dodao je prolaznik u žurbi.
Religija.rs
Prodavačica cveća pamti i bolje poslovne poduhvate.
Kako kažu prodavci cvetnih aranžmana, prodaja nije unosna kao lani, a zbog čega je tako ni sami nisu bili sigurni.
- Moja slava je Sveti Jovan. Sutra ne idem na slavu, već radim. Potražnja nije velika, ali dajemo sve od sebe - otkriva lokalna prodavačica cvetnih aranžmana.
Religija.rs
Sagovornik slavi Cvete.
Za svečanost se sprema i naš sledeći sagovornik, a primećuje ujedno i da je ovo slava svih nas, budući da gotovo nema osobe koja ne poznaje nekog ko slavi Svetog Nikolu ili je ona lično ne slavi.
-Po mom mišljenju Sveti Nikola je najveća slava, maltene je svi slavimo, a oni koji ne slave idu kod onih koji slave. Moja slava je beogradska slava Cveti, uoči Uskrsa, posna je kao i Sveti Nikola - ističe i dodaje da na slavu ide kod prijatelja u Resnik.
Religija.rs
Taksista otkrio šta planira da radi na dan Svetog Nikole.
Dok čeka poziv da mušteriju preveze na naručenu adresu lokalni taksista otkriva svoje planove na Nikoljdan.
- Slavim Svetu Petku, ali ne idem u goste pošto moram da radim - kaže taksista za portal religija.rs
Religija.rs
Sagovornik ide kod porodičnih prijatelja.
Čekajući svoju suprugu, koja je u obližnjoj poravnici kupovala darove za slavu, još jedan sredovečni sagovornik priča o
- Moja slava je Sveti Jovan, slavim je sa porodicom, na slavu se spremam da odem kod porodičnih prijatelja - zaključuje sagovornik.
Od zaštitnika pomoraca i siromašnih do svetitelja čudotvorca čija dela milosrđa nadahnjuju milione vernika širom sveta, Sveti Nikola ostaje uzor nepokolebljive vere, ljubavi i dobrote. Njegov život, prožet blagošću i predanošću Gospodu, zauvek je urezan u pravoslavnu tradiciju.
Sa dobro izbalansiranom grupom, bilo je moguće da prikupe materijal sa mnogo podataka i iz puno izvora, kako bi finalni rezultat bio najbliži istinitom prikazu lika svetitelja.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić, pozivajući se na dokumenta iz 2012. godine, tvrdi da Temeljni ugovor nije odstupio od stava blaženopočivšeg mitropolita crnogorsko-primorskog.
Tumačeći reči iz Knjige Priča Solomonovih, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva da se darivanje bližnjemu računa kao dar Bogu, a vrednost bogatstva meri se spremnošću da se ono podeli.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Leontija po starom i Svete besrebrenike Kozmu i Damjana po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Arona, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Na prazničnoj liturgiji, starešina Sabornog hrama govorio je o svetosti, krsnoj slavi i veri koja ne staje na običajima, već traži ličnu promenu, odgovornost i život u istini.
Služeći Svetu arhijerejsku liturgiju u niškom Sabornom hramu, poglavar Srpske pravoslavne crkve besedio je o Svetom Nikolaju kao merilu pravoslavnog života i o veri koja ne ostaje u rečima, već se pretače u odnos prema drugome.
U snažnoj poruci povodom Nikoljdana, episkop bihaćko-petrovački i rmanjski podseća da voštanica nije samo znak radosti, već tiha veza sa precima, opomena protiv zaborava i poziv na povratak korenima kroz veru koja se dokazuje delima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Leontija po starom i Svete besrebrenike Kozmu i Damjana po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Arona, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Sveti Manuil, Savel i Ismail bili su Persijanci, sinovi oca neznabošca i majke hrišćanke, koja ih je odmalena vaspitala u duhu Jevanđelja i privela svetom krštenju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Tihona Amatuntskog po starom, odnosno Svete apostole Petra i Pavla po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava blagdan Svetih apostola Petra i Pavla, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznati veliki praznik.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Umesto cveća, porodica je pozvala ljude da darove usmere Koledžu "Sveti Sava" u Sidneju, a odaziv zajednice doneo je 130.000 australijskih dolara za opremanje školskog hrama i memorijalno obeležje u Petrino ime.
Od zaštitnih amajlija za novorođenče do običaja na poslednjem ispraćaju, granica između poštovanja tradicije i udaljavanja od crkvenog učenja često je veoma tanka.