ŽIVOT I ČUDA SVETOG NIKOLE, NAJČEŠĆEG SVECA KOD SRBA (2): Plovili na Nikoljdan i pali u ruke gusarima!
Nekad davno, kaže legenda, kapetan iz poznate kuće pomoraca Vučinića reši, i pored svih saveta da to ne čini, da isplovi baš na Nikoljdan.
Svaka slava je prilika da se okupe članovi porodice, prijatelji i komšije, a kroz iskrene želje i lepe reči, obeležimo ovaj poseban dan.
Sveti Nikola je ubedljivo najveća srpska slava za koju kažemo da je "pola Srbije slavi, a druga polovina ide na slavu".
Čestitanje slave često može biti izazov, jer postoji mnogo nedoumica o tome kako to učiniti na pravi način. Ako želite da čestitate Nikoljdan svojim bliskim osobama, pripremili smo inspirativne poruka koje će vam pomoći da to uradite na lep i iskren način.
U anketi koju je portal religija.rs spoveo na ulici pogledajte kako Beograđani provode dan Svetog Nikole.
Najčešći izbor za poklon znaju da budu flaša vina ili rakije, uz koju se domaćinima nosi kafa, a kao dodatak, ako ima dece u porodici, budu neka čokolada, bombonjera ili voće. Ako se odlučite za ovaj formalni poklon, nećete pogrešiti.
Nekad davno, kaže legenda, kapetan iz poznate kuće pomoraca Vučinića reši, i pored svih saveta da to ne čini, da isplovi baš na Nikoljdan.
Po upokojenju roditelja, Nikola je imanje razdelio siromašnima ne zadržavajući ništa za sebe. Pročuo se zbog svog milosrđa kao sveštenik u Patari, ali je on brižljivo skrivao svoja milosrdna dela ispunjujući reč Gospodnju: "Da ne zna levica tvoja što čini desnica tvoja“.
Svi su žurili da stignu do svojih domova i pripreme posne specijalitete, jer je ovaj dan prilika za okupljanje porodice i obeležavanje slave, koju najveći broj pravoslavaca obeležava.
Arhiepiskop Mirlikijski nije samo zaštitnik siromašnih i siročadi, već i svetitelj sa pričom ispunjenom izazovima, žrtvom i pobedama za svoj narod. Protojerej Goran Kovačević otkriva zašto ovog svetitelja poštuju i oni koji ne priznaju svece.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
U Jagodnjaku nadomak Osijeka, na praznik Svetog Nikolaja, obeleženo je 300 godina Nikolajevskog hrama, sabornosti i istrajanja Srba na prostoru današnje Hrvatske.
Sveti oci nas podsećaju da nema istinske vere bez dela, niti prave ljubavi bez žrtve.
Sam čin rađanja deteta nije samo biološki događaj, već duboko duhovni podvig, jer se kroz njega žena udostojava da postane saradnik Božiji u delu stvaranja.
Na konferenciji „Hrišćansko-socijalna inicijativa“ istaknuto kako lični odnos s Bogom i delatna ljubav mogu menjati svet i osnažiti zajednicu.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.
Episkop valjevski upozorio je da i blagoslovene životne stvari mogu postati prepreka ako potisnu Boga, te podsetio da se smisao rada, braka i svakodnevice otkriva tek kada su postavljeni u pravu hijerarhiju vrednosti.
Veliki srpski duhovnik 20. veka objašnjava kako možemo sačuvati dušu od nevidljivih napada koji vrebaju svakog nepažljivog čoveka.