ŽIVOT I ČUDA SVETOG NIKOLE, NAJČEŠĆEG SVECA KOD SRBA (2): Plovili na Nikoljdan i pali u ruke gusarima!
Nekad davno, kaže legenda, kapetan iz poznate kuće pomoraca Vučinića reši, i pored svih saveta da to ne čini, da isplovi baš na Nikoljdan.
Svaka slava je prilika da se okupe članovi porodice, prijatelji i komšije, a kroz iskrene želje i lepe reči, obeležimo ovaj poseban dan.
Sveti Nikola je ubedljivo najveća srpska slava za koju kažemo da je "pola Srbije slavi, a druga polovina ide na slavu".
Čestitanje slave često može biti izazov, jer postoji mnogo nedoumica o tome kako to učiniti na pravi način. Ako želite da čestitate Nikoljdan svojim bliskim osobama, pripremili smo inspirativne poruka koje će vam pomoći da to uradite na lep i iskren način.
U anketi koju je portal religija.rs spoveo na ulici pogledajte kako Beograđani provode dan Svetog Nikole.
Najčešći izbor za poklon znaju da budu flaša vina ili rakije, uz koju se domaćinima nosi kafa, a kao dodatak, ako ima dece u porodici, budu neka čokolada, bombonjera ili voće. Ako se odlučite za ovaj formalni poklon, nećete pogrešiti.
Nekad davno, kaže legenda, kapetan iz poznate kuće pomoraca Vučinića reši, i pored svih saveta da to ne čini, da isplovi baš na Nikoljdan.
Po upokojenju roditelja, Nikola je imanje razdelio siromašnima ne zadržavajući ništa za sebe. Pročuo se zbog svog milosrđa kao sveštenik u Patari, ali je on brižljivo skrivao svoja milosrdna dela ispunjujući reč Gospodnju: "Da ne zna levica tvoja što čini desnica tvoja“.
Svi su žurili da stignu do svojih domova i pripreme posne specijalitete, jer je ovaj dan prilika za okupljanje porodice i obeležavanje slave, koju najveći broj pravoslavaca obeležava.
Arhiepiskop Mirlikijski nije samo zaštitnik siromašnih i siročadi, već i svetitelj sa pričom ispunjenom izazovima, žrtvom i pobedama za svoj narod. Protojerej Goran Kovačević otkriva zašto ovog svetitelja poštuju i oni koji ne priznaju svece.
Isti svetitelj, različiti praznici: Šta Crkva zapravo obeležava na „zimske“ i „letnje“ datume
Na prazničnoj liturgiji, starešina Sabornog hrama govorio je o svetosti, krsnoj slavi i veri koja ne staje na običajima, već traži ličnu promenu, odgovornost i život u istini.
Služeći Svetu arhijerejsku liturgiju u niškom Sabornom hramu, poglavar Srpske pravoslavne crkve besedio je o Svetom Nikolaju kao merilu pravoslavnog života i o veri koja ne ostaje u rečima, već se pretače u odnos prema drugome.
U snažnoj poruci povodom Nikoljdana, episkop bihaćko-petrovački i rmanjski podseća da voštanica nije samo znak radosti, već tiha veza sa precima, opomena protiv zaborava i poziv na povratak korenima kroz veru koja se dokazuje delima.
Nepoštovanjem pravila, gresi se ne prevazilaze, već mogu postati još dublji i teži.
Posebno je važno obratiti pažnju na nekoliko stvari pre nego što izgovorite ono što vas opterećuje, a jedan detalj mnogima može pomoći da se oslobode početne treme i lakše saberu misli.
U besedi za ponedeljak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o Utešitelju i govori o savršenoj saglasnosti Oca, Sina i Svetoga Duha.
Čovek često tek nakon razgovora shvati da je rekao nešto što nije trebalo, a ruski svetitelj savetuje da pred počinak preispita sve što je tog dana izgovorio.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Prema crkvenom predanju, u viđenju mu je najavljeno stradanje, a on je prihvatio iskušenje i ostao veran Hristu do poslednjeg trenutka.
Mnogi uz novac i kartice čuvaju lik Hrista, Bogorodice ili svetitelja, ne znajući da takav odnos prema svetinji može biti pogrešan.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.