„NE ZALUĐUJMO DECU PRIPITIM ČIČICOM DEDA MRAZOM, NEGO SLAVIMO SVETOG NIKOLU KOJI JE NJEGOV PRAOBRAZ“ Iz manastira Ribnica na Nikoljdan odjeknula snažna poruka
U besedi nakon bogosluženja, iguman Arsenije pozvao je vernike da decu uče o istinskom značaju darivanja i da se oslobode obmana savremenog doba oličenih u simbolu Deda Mraza, ističući Svetog Nikolu kao uzor milosrđa i zajedništva.
Posle liturgije na praznik Svetog Nikole, jednog od najpoštovanijih svetitelja pravoslavnog sveta, iguman manastira Ribnica, otac Arsenije, održao je besedu koja je duboko odjeknula među vernicima. U svojoj poruci pozvao je narod da se vrate pravim vrednostima i uzoru pravoslavne pobožnosti – Svetom Nikoli Čudotvorcu, umesto da podlegnu duhu potrošačkog društva oličenom u simbolu Deda Mraza.
Youtube/National Geographic
Po rečima oca Arsenija, Sveto Nikola je praobraz Deda Mraza koji je oličenje simbola potrošačkog društva
Otac Arsenije je govorio sa ljubavlju i brigom za duhovno zdravlje vernog naroda:
- Treba da slavimo Svetog Nikolu, a ne nekakvog Deda Mraza koga zovu Santa Klaus, a to je zapravo Sent Nikolaus. Svi znamo za to, ali moram da pomenem, i to je jedna sprdnja sa svetiteljem, sa nekim čičicom, koji je onako vidno pod gasom, crvenih obraščića, jer je Nova godina, i koji deci donosi nešto i zaluđuje ih. Svi oni koji zaluđuju decu Deda Mrazom, nemaju pojma ko je Sveti Nikola, svetac koji je zapravo praobraz svega toga.
Printscreen/Instagram/manastir_ribnica
Iguman manastira Ribnica, otac Arsenije
Iguman je podsetio vernike da je Sveti Nikola istinski uzor hrišćanske ljubavi, milosrđa i dobrote. Njegovo ime vekovima simbolizuje darivanje iz srca, prožeto duhovnom snagom i toplinom, nasuprot materijalizmu savremenog doba.
- Neka nam Sveti Nikola i svi sveti Božiji sluge pomognu da proslavimo slavu, da ostajemo u slozi, u zajednici i da nam niko ništa ne može. Amin. Slava Gospodu - završio je otac Arsenije svoju nadahnutu besedu.
Poruka igumana Arsenija nije samo poziv na povratak tradiciji, već i na budnost pred duhovnim izazovima savremenog sveta. Sveti Nikola, kao veliki Božiji ugodnik, ostaje nepresušni izvor inspiracije i podsećanje na važnost zajedništva, vere i ljubavi.
Od zaštitnika pomoraca i siromašnih do svetitelja čudotvorca čija dela milosrđa nadahnjuju milione vernika širom sveta, Sveti Nikola ostaje uzor nepokolebljive vere, ljubavi i dobrote. Njegov život, prožet blagošću i predanošću Gospodu, zauvek je urezan u pravoslavnu tradiciju.
U svetinji nadomak Mionice, „najluđa noć“ postaje prilika za duhovnu obnovu i liturgijsko slavlje, daleko od greha i svetovnih iskušenja, kroz molitvu, pričešće i smirenje, dok svet izdiše pod teretom „greha, bluda i Sodome“.
Prema procenama, čak 30 odsto Srba slavi ovog sveca, a razlozi kako i zašto je baš Sveti Nikola postao najvažnija slava u Srbiji nije jednostavan i zahteva dublje objašnjenje.
Arhiepiskop Mirlikijski nije samo zaštitnik siromašnih i siročadi, već i svetitelj sa pričom ispunjenom izazovima, žrtvom i pobedama za svoj narod. Protojerej Goran Kovačević otkriva zašto ovog svetitelja poštuju i oni koji ne priznaju svece.
Veliki duhovnik sa Svete Gore podseća da slabost nije kraj borbe, već prilika za pokajanje i povratak Bogu, jer posle pada najopasnije je izgubiti nadu.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić, pozivajući se na dokumenta iz 2012. godine, tvrdi da Temeljni ugovor nije odstupio od stava blaženopočivšeg mitropolita crnogorsko-primorskog.
Tumačeći reči iz Knjige Priča Solomonovih, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva da se darivanje bližnjemu računa kao dar Bogu, a vrednost bogatstva meri se spremnošću da se ono podeli.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Najčešća krsna slava u srpskim zemljama nosi dublju poruku od porodičnog okupljanja: zašto je liturgija središte praznika, kako Crkva gleda na dan upokojenja svetih i gde je granica između običaja i vere.
Od skromnog darodavca i milosrdnog zaštitnika do globalnog simbola potrošačke kulture – priča o Svetom Nikoli i Deda Mrazu osvetljava promene u društvenim vrednostima i poziva na povratak izvornim hrišćanskim idealima.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić, pozivajući se na dokumenta iz 2012. godine, tvrdi da Temeljni ugovor nije odstupio od stava blaženopočivšeg mitropolita crnogorsko-primorskog.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da snaga naroda počiva na očuvanju vere i identiteta, podsećajući da Vidovdan i Sveti knez Lazar svedoče o izboru večnih vrednosti koje su kroz vekove čuvale dostojanstvo i slobodu.
Episkop novobrdski poručio je da kosovski zavet Svetog kneza Lazara nije poziv na sukob, već svedočanstvo vere, ljubavi i dostojanstvenog čuvanja onoga što je povereno kroz vekove.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Umesto cveća, porodica je pozvala ljude da darove usmere Koledžu "Sveti Sava" u Sidneju, a odaziv zajednice doneo je 130.000 australijskih dolara za opremanje školskog hrama i memorijalno obeležje u Petrino ime.
Od zaštitnih amajlija za novorođenče do običaja na poslednjem ispraćaju, granica između poštovanja tradicije i udaljavanja od crkvenog učenja često je veoma tanka.