SchutterstockIlustrator Hadon Sandblom koga je "Coca-cola" angažovala da osmisli lik Deda Mraza kakvog danas poznajemo
Od skromnog darodavca i milosrdnog zaštitnika do globalnog simbola potrošačke kulture – priča o Svetom Nikoli i Deda Mrazu osvetljava promene u društvenim vrednostima i poziva na povratak izvornim hrišćanskim idealima.
Danas, dok deca širom sveta sa nestrpljenjem iščekuju dolazak Deda Mraza, malo ko razmišlja o tome kako je ovaj moderni simbol darivanja preuzeo mesto Svetog Nikole, jednog od najvoljenijih svetitelja u hrišćanskom svetu. Ova transformacija likova nije samo zanimljiva, već i duboko simbolična, ukazujući na promene u duhovnim vrednostima društva.
Sveti Nikola, čiji se spomen proslavlja 19. decembra po julijanskom kalendaru, bio je episkop Mire Likijske u 4. veku. Njegova duboka vera, hrabrost u odbrani pravoslavlja i nesebična pomoć siromašnima učinili su ga simbolom milosrđa i ljubavi prema bližnjima. Jedna od najpoznatijih priča o njemu govori kako je anonimno ostavljao zlatnike siromašnim porodicama, spasavajući ih od bede.
Schutterstock
Tokom 19. i 20. veka, lik Svetog Nikole počeo je da se menja, posebno u zapadnim zemljama
„Manje je poznato da je Sveti Nikola, pomažući ljudima u nevolji, želeo da ostane anoniman, pa je novac stavljao u odevne predmete kako bi oni koji ga pronađu bili iznenađeni. Predanje govori da je u gradu Miru živeo jedan siromašan čovek sa tri prelepe ćerke, koje nije mogao da uda jer nije imao novca za miraz.
Kada je saznao za to, Sveti Nikola je jedne noći neprimetno ostavio čarapu punu zlatnika pored uzglavlja jedne od ćerki. Porodica je bila presrećna i odmah je udala najstariju ćerku. Nikola je isto učinio i za preostale dve, a kada je otac saznao ko je dobročinitelj, otišao je kod Svetog Nikole da mu izrazi zahvalnost. Sveti Nikola ga je, kao i uvek, blagoslovio i podučio skromnosti i ljubavi prema bližnjima.“, navodi se u žitiju Svetog Nikole na sajtu Eparhije šumadijske.
Printscreen
Ikona Svetog Nikole
Tokom 19. i 20. veka, lik Svetog Nikole počeo je da se menja, posebno u zapadnim zemljama. Protestantska Evropa, koja je smanjila značaj svetitelja u svom religijskom kontekstu, preuzela je priču o Svetom Nikoli i prilagodila je sekularnim okvirima. U Americi je ovaj proces dostigao vrhunac stvaranjem lika Santa Klausa, poznatog i kao Deda Mraz.
Ključni trenutak bio je 1931. godine, kada je kompanija "Coca-Cola" angažovala ilustratora Hadona Sandbloma da osmisli lik Deda Mraza kakvog danas poznajemo – veselog starca sa belom bradom, crvenim odelom i kapom. Ovaj vizuelni identitet ubrzo je postao globalno prepoznatljiv, dok se povezanost sa Svetim Nikolom postepeno izgubila.
printskrin
Ilustrator Hadon Sandblom koga je "Coca-Cola" angažovala da osmisli lik Deda Mraza kakvog danas poznajemo
Promena identiteta Svetog Nikole u Deda Mraza simbolizuje dublje promene u društvu. Sveti Nikola oličava skromnost, milosrđe i veru, dok je Deda Mraz postao simbol komercijalizacije praznika. Umesto da podseća na hrišćansku poruku ljubavi prema bližnjima i brige za siromašne, Deda Mraz stavlja akcenat na materijalne poklone i praznično zadovoljstvo.
Zato Crkva poziva vernike da se vrate izvornim vrednostima Svetog Nikole. Njegov primer nas podseća da darivanje nije samo materijalni čin, već izraz ljubavi i saosećanja. Tradicija Svetog Nikole nije samo deo prošlosti, već i inspiracija za budućnost.
U ovom vremenu čuda, Sveti Nikola nas uči kako da budemo darodavci ljubavi, mira i nade – vrednosti koje nijedna komercijalizacija ne može ukrasti.
Sa dobro izbalansiranom grupom, bilo je moguće da prikupe materijal sa mnogo podataka i iz puno izvora, kako bi finalni rezultat bio najbliži istinitom prikazu lika svetitelja.
U besedi nakon bogosluženja, iguman Arsenije pozvao je vernike da decu uče o istinskom značaju darivanja i da se oslobode obmana savremenog doba oličenih u simbolu Deda Mraza, ističući Svetog Nikolu kao uzor milosrđa i zajedništva.
U jednoj od svojih duhovnih pouka, Sveti Jovan Kronštatski otkrio je suptilnu, ali ključnu ulogu Anđela Čuvara u svakodnevnom životu – vodiče koji nas podsećaju na svetlost vere i ljubavi, dok nas štite od iskušenja greha i tame.
Kako pravilno doživeti Božićni post i kroz molitve, pokajanje i dobra dela doći do unutrašnjeg mira – paroh mladenovački, otac Marko nudi duhovnu podršku vernicima pred predstojeći praznik.
Monah iz Manastira Vatoped govori o redovima vernika ispred hrama na Vračaru i poručuje da prizor strpljenja i vere u 21. veku svedoči o posebnoj duhovnoj vezi naroda sa Presvetom Bogorodicom.
U različitim krajevima srpskih zemalja i danas se za zadušni dan mesi pogača, čija priprema čuva običaj star vekovima i prenosi se kao deo porodičnog predanja.
Od pastirice iz Lorene do zapovednice vojske i svetiteljke Rimokatoličke crkve, njen život ostaje jedno od najdramatičnijih svedočanstava spoja duhovnog uverenja i istorijskih preokreta u Evropi 15. veka
Hiljade vernika danas obilaze grobove svojih predaka, zbog čega na gradskim grobljima važe posebne mere, dok su za starije građane i osobe koje se otežano kreću obezbeđena vozila za prevoz do najudaljenijih parcela.
Tumačeći Hristove reči o Utešitelju, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za subotu 7. sedmice po Vaskrsu otkriva zašto se unutrašnja snaga ne zadržava sama od sebe.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok se u mnogim državama darovi vezuju za Božić i Novu godinu, u Grčkoj i na Kipru sve se povezuje s jednim svetiteljem i jednim datumom koji ima posebno značenje
Monah iz Manastira Vatoped govori o redovima vernika ispred hrama na Vračaru i poručuje da prizor strpljenja i vere u 21. veku svedoči o posebnoj duhovnoj vezi naroda sa Presvetom Bogorodicom.
Tumačeći Hristove reči o Utešitelju, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za subotu 7. sedmice po Vaskrsu otkriva zašto se unutrašnja snaga ne zadržava sama od sebe.
Govoreći o pticama, veliki srpski duhovnik ostavio je snažnu pouku o nezadovoljstvu koje čovek sam nosi u sebi i miru koji počinje tek onda kada nauči da bude blagodaran.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Govoreći o pticama, veliki srpski duhovnik ostavio je snažnu pouku o nezadovoljstvu koje čovek sam nosi u sebi i miru koji počinje tek onda kada nauči da bude blagodaran.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Andronika po starom i prepodobnog Isakija ispovednika po novom kalendaru. Katolici slave Svetu Ivanku Orleanku, dok muslimani obeležavaju četvrti dan Kurban-bajrama, a Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Predstojatelj Srpske pravoslavne crkve služio je liturgiju u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja, a posebnu pažnju izazvali su darovi, poruke o Časnom Pojasu i dodela najvišeg monaškog čina igumanu manastira Podmajne.