SchutterstockIlustrator Hadon Sandblom koga je "Coca-cola" angažovala da osmisli lik Deda Mraza kakvog danas poznajemo
Od skromnog darodavca i milosrdnog zaštitnika do globalnog simbola potrošačke kulture – priča o Svetom Nikoli i Deda Mrazu osvetljava promene u društvenim vrednostima i poziva na povratak izvornim hrišćanskim idealima.
Danas, dok deca širom sveta sa nestrpljenjem iščekuju dolazak Deda Mraza, malo ko razmišlja o tome kako je ovaj moderni simbol darivanja preuzeo mesto Svetog Nikole, jednog od najvoljenijih svetitelja u hrišćanskom svetu. Ova transformacija likova nije samo zanimljiva, već i duboko simbolična, ukazujući na promene u duhovnim vrednostima društva.
Sveti Nikola, čiji se spomen proslavlja 19. decembra po julijanskom kalendaru, bio je episkop Mire Likijske u 4. veku. Njegova duboka vera, hrabrost u odbrani pravoslavlja i nesebična pomoć siromašnima učinili su ga simbolom milosrđa i ljubavi prema bližnjima. Jedna od najpoznatijih priča o njemu govori kako je anonimno ostavljao zlatnike siromašnim porodicama, spasavajući ih od bede.
Schutterstock
Tokom 19. i 20. veka, lik Svetog Nikole počeo je da se menja, posebno u zapadnim zemljama
„Manje je poznato da je Sveti Nikola, pomažući ljudima u nevolji, želeo da ostane anoniman, pa je novac stavljao u odevne predmete kako bi oni koji ga pronađu bili iznenađeni. Predanje govori da je u gradu Miru živeo jedan siromašan čovek sa tri prelepe ćerke, koje nije mogao da uda jer nije imao novca za miraz.
Kada je saznao za to, Sveti Nikola je jedne noći neprimetno ostavio čarapu punu zlatnika pored uzglavlja jedne od ćerki. Porodica je bila presrećna i odmah je udala najstariju ćerku. Nikola je isto učinio i za preostale dve, a kada je otac saznao ko je dobročinitelj, otišao je kod Svetog Nikole da mu izrazi zahvalnost. Sveti Nikola ga je, kao i uvek, blagoslovio i podučio skromnosti i ljubavi prema bližnjima.“, navodi se u žitiju Svetog Nikole na sajtu Eparhije šumadijske.
Printscreen
Ikona Svetog Nikole
Tokom 19. i 20. veka, lik Svetog Nikole počeo je da se menja, posebno u zapadnim zemljama. Protestantska Evropa, koja je smanjila značaj svetitelja u svom religijskom kontekstu, preuzela je priču o Svetom Nikoli i prilagodila je sekularnim okvirima. U Americi je ovaj proces dostigao vrhunac stvaranjem lika Santa Klausa, poznatog i kao Deda Mraz.
Ključni trenutak bio je 1931. godine, kada je kompanija "Coca-Cola" angažovala ilustratora Hadona Sandbloma da osmisli lik Deda Mraza kakvog danas poznajemo – veselog starca sa belom bradom, crvenim odelom i kapom. Ovaj vizuelni identitet ubrzo je postao globalno prepoznatljiv, dok se povezanost sa Svetim Nikolom postepeno izgubila.
printskrin
Ilustrator Hadon Sandblom koga je "Coca-Cola" angažovala da osmisli lik Deda Mraza kakvog danas poznajemo
Promena identiteta Svetog Nikole u Deda Mraza simbolizuje dublje promene u društvu. Sveti Nikola oličava skromnost, milosrđe i veru, dok je Deda Mraz postao simbol komercijalizacije praznika. Umesto da podseća na hrišćansku poruku ljubavi prema bližnjima i brige za siromašne, Deda Mraz stavlja akcenat na materijalne poklone i praznično zadovoljstvo.
Zato Crkva poziva vernike da se vrate izvornim vrednostima Svetog Nikole. Njegov primer nas podseća da darivanje nije samo materijalni čin, već izraz ljubavi i saosećanja. Tradicija Svetog Nikole nije samo deo prošlosti, već i inspiracija za budućnost.
U ovom vremenu čuda, Sveti Nikola nas uči kako da budemo darodavci ljubavi, mira i nade – vrednosti koje nijedna komercijalizacija ne može ukrasti.
Sa dobro izbalansiranom grupom, bilo je moguće da prikupe materijal sa mnogo podataka i iz puno izvora, kako bi finalni rezultat bio najbliži istinitom prikazu lika svetitelja.
U besedi nakon bogosluženja, iguman Arsenije pozvao je vernike da decu uče o istinskom značaju darivanja i da se oslobode obmana savremenog doba oličenih u simbolu Deda Mraza, ističući Svetog Nikolu kao uzor milosrđa i zajedništva.
U jednoj od svojih duhovnih pouka, Sveti Jovan Kronštatski otkrio je suptilnu, ali ključnu ulogu Anđela Čuvara u svakodnevnom životu – vodiče koji nas podsećaju na svetlost vere i ljubavi, dok nas štite od iskušenja greha i tame.
Kako pravilno doživeti Božićni post i kroz molitve, pokajanje i dobra dela doći do unutrašnjeg mira – paroh mladenovački, otac Marko nudi duhovnu podršku vernicima pred predstojeći praznik.
Nakon liturgije poglavar Srpske pravoslavne crkve obišao je imanje i u neposrednom susretu sa bratstvom i manastirskim životom pokazao emotivnu stranu prazničnog dana.
Kada šarena jaja izgube pažnju najmlađih, ovaj brz i praktičan recept vraća ih na sto u sasvim drugačijem, primamljivom obliku, bez mnogo truda i sa sastojcima koje već imate.
Od Hertfordšira do Londona, niz bogosluženja i katehetskih susreta doveo je stotine ljudi različitog porekla do iste odluke - da postanu deo pravoslavne zajednice kroz krštenje i prvo učešće u liturgiji.
Posle molitvenog bdenja u Bazilika Svetog Petra, poglavar Rimokatoličke crkve pozvao je na kraj sukoba i povratak dijalogu, dok je predsednik SAD reagovao oštrom porukom u kojoj dovodi u pitanje okolnosti izbora Svetog Oca.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Dok se u mnogim državama darovi vezuju za Božić i Novu godinu, u Grčkoj i na Kipru sve se povezuje s jednim svetiteljem i jednim datumom koji ima posebno značenje
Od Hertfordšira do Londona, niz bogosluženja i katehetskih susreta doveo je stotine ljudi različitog porekla do iste odluke - da postanu deo pravoslavne zajednice kroz krštenje i prvo učešće u liturgiji.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Blagodatni oganj prenet specijalnim letom u Beograd, vernici u molitvenoj tišini pale sveće, episkop toplički Petar služiće ponoćnu vaskršnju liturgiju u najvećem srpskom hramu.
Svečana liturgija, hiljade vernika i snažna beseda pred ćivotom Svetog Vasilija Ostroškog obeležili praznik, uz poruku o veri koja podiže čoveka i onda kada pomisli da više nema snage.