SchutterstockIlustrator Hadon Sandblom koga je "Coca-cola" angažovala da osmisli lik Deda Mraza kakvog danas poznajemo
Od skromnog darodavca i milosrdnog zaštitnika do globalnog simbola potrošačke kulture – priča o Svetom Nikoli i Deda Mrazu osvetljava promene u društvenim vrednostima i poziva na povratak izvornim hrišćanskim idealima.
Danas, dok deca širom sveta sa nestrpljenjem iščekuju dolazak Deda Mraza, malo ko razmišlja o tome kako je ovaj moderni simbol darivanja preuzeo mesto Svetog Nikole, jednog od najvoljenijih svetitelja u hrišćanskom svetu. Ova transformacija likova nije samo zanimljiva, već i duboko simbolična, ukazujući na promene u duhovnim vrednostima društva.
Sveti Nikola, čiji se spomen proslavlja 19. decembra po julijanskom kalendaru, bio je episkop Mire Likijske u 4. veku. Njegova duboka vera, hrabrost u odbrani pravoslavlja i nesebična pomoć siromašnima učinili su ga simbolom milosrđa i ljubavi prema bližnjima. Jedna od najpoznatijih priča o njemu govori kako je anonimno ostavljao zlatnike siromašnim porodicama, spasavajući ih od bede.
Schutterstock
Tokom 19. i 20. veka, lik Svetog Nikole počeo je da se menja, posebno u zapadnim zemljama
„Manje je poznato da je Sveti Nikola, pomažući ljudima u nevolji, želeo da ostane anoniman, pa je novac stavljao u odevne predmete kako bi oni koji ga pronađu bili iznenađeni. Predanje govori da je u gradu Miru živeo jedan siromašan čovek sa tri prelepe ćerke, koje nije mogao da uda jer nije imao novca za miraz.
Kada je saznao za to, Sveti Nikola je jedne noći neprimetno ostavio čarapu punu zlatnika pored uzglavlja jedne od ćerki. Porodica je bila presrećna i odmah je udala najstariju ćerku. Nikola je isto učinio i za preostale dve, a kada je otac saznao ko je dobročinitelj, otišao je kod Svetog Nikole da mu izrazi zahvalnost. Sveti Nikola ga je, kao i uvek, blagoslovio i podučio skromnosti i ljubavi prema bližnjima.“, navodi se u žitiju Svetog Nikole na sajtu Eparhije šumadijske.
Printscreen
Ikona Svetog Nikole
Tokom 19. i 20. veka, lik Svetog Nikole počeo je da se menja, posebno u zapadnim zemljama. Protestantska Evropa, koja je smanjila značaj svetitelja u svom religijskom kontekstu, preuzela je priču o Svetom Nikoli i prilagodila je sekularnim okvirima. U Americi je ovaj proces dostigao vrhunac stvaranjem lika Santa Klausa, poznatog i kao Deda Mraz.
Ključni trenutak bio je 1931. godine, kada je kompanija "Coca-Cola" angažovala ilustratora Hadona Sandbloma da osmisli lik Deda Mraza kakvog danas poznajemo – veselog starca sa belom bradom, crvenim odelom i kapom. Ovaj vizuelni identitet ubrzo je postao globalno prepoznatljiv, dok se povezanost sa Svetim Nikolom postepeno izgubila.
printskrin
Ilustrator Hadon Sandblom koga je "Coca-Cola" angažovala da osmisli lik Deda Mraza kakvog danas poznajemo
Promena identiteta Svetog Nikole u Deda Mraza simbolizuje dublje promene u društvu. Sveti Nikola oličava skromnost, milosrđe i veru, dok je Deda Mraz postao simbol komercijalizacije praznika. Umesto da podseća na hrišćansku poruku ljubavi prema bližnjima i brige za siromašne, Deda Mraz stavlja akcenat na materijalne poklone i praznično zadovoljstvo.
Zato Crkva poziva vernike da se vrate izvornim vrednostima Svetog Nikole. Njegov primer nas podseća da darivanje nije samo materijalni čin, već izraz ljubavi i saosećanja. Tradicija Svetog Nikole nije samo deo prošlosti, već i inspiracija za budućnost.
U ovom vremenu čuda, Sveti Nikola nas uči kako da budemo darodavci ljubavi, mira i nade – vrednosti koje nijedna komercijalizacija ne može ukrasti.
Sa dobro izbalansiranom grupom, bilo je moguće da prikupe materijal sa mnogo podataka i iz puno izvora, kako bi finalni rezultat bio najbliži istinitom prikazu lika svetitelja.
U besedi nakon bogosluženja, iguman Arsenije pozvao je vernike da decu uče o istinskom značaju darivanja i da se oslobode obmana savremenog doba oličenih u simbolu Deda Mraza, ističući Svetog Nikolu kao uzor milosrđa i zajedništva.
U jednoj od svojih duhovnih pouka, Sveti Jovan Kronštatski otkrio je suptilnu, ali ključnu ulogu Anđela Čuvara u svakodnevnom životu – vodiče koji nas podsećaju na svetlost vere i ljubavi, dok nas štite od iskušenja greha i tame.
Kako pravilno doživeti Božićni post i kroz molitve, pokajanje i dobra dela doći do unutrašnjeg mira – paroh mladenovački, otac Marko nudi duhovnu podršku vernicima pred predstojeći praznik.
Dok većina ljudi razmišlja samo o onome što ih čeka sutra, pravoslavni sveštenik otkriva zašto je upravo sadašnji trenutak mesto u kojem čovek pronalazi istinsku radost i blizinu Boga.
Ova neobična pita sa kajmakom, sirom ili mašću bila je deo trpeza u različitim balkanskim krajevima i imala svoje mesto u danima kada se nije postilo, kao i na ramazanskim večerama.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Dok se u mnogim državama darovi vezuju za Božić i Novu godinu, u Grčkoj i na Kipru sve se povezuje s jednim svetiteljem i jednim datumom koji ima posebno značenje
Dok većina ljudi razmišlja samo o onome što ih čeka sutra, pravoslavni sveštenik otkriva zašto je upravo sadašnji trenutak mesto u kojem čovek pronalazi istinsku radost i blizinu Boga.
U besedi za utorak 7. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristu kao izvoru utehe i podseća da iskušenja ne mogu nadjačati srce ispunjeno verom i nadom.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
U besedi za utorak 7. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristu kao izvoru utehe i podseća da iskušenja ne mogu nadjačati srce ispunjeno verom i nadom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike i besrebrenike Kozmu i Damjana po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Akila. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Kamila de Lelisa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.