SchutterstockIlustrator Hadon Sandblom koga je "Coca-cola" angažovala da osmisli lik Deda Mraza kakvog danas poznajemo
Od skromnog darodavca i milosrdnog zaštitnika do globalnog simbola potrošačke kulture – priča o Svetom Nikoli i Deda Mrazu osvetljava promene u društvenim vrednostima i poziva na povratak izvornim hrišćanskim idealima.
Danas, dok deca širom sveta sa nestrpljenjem iščekuju dolazak Deda Mraza, malo ko razmišlja o tome kako je ovaj moderni simbol darivanja preuzeo mesto Svetog Nikole, jednog od najvoljenijih svetitelja u hrišćanskom svetu. Ova transformacija likova nije samo zanimljiva, već i duboko simbolična, ukazujući na promene u duhovnim vrednostima društva.
Sveti Nikola, čiji se spomen proslavlja 19. decembra po julijanskom kalendaru, bio je episkop Mire Likijske u 4. veku. Njegova duboka vera, hrabrost u odbrani pravoslavlja i nesebična pomoć siromašnima učinili su ga simbolom milosrđa i ljubavi prema bližnjima. Jedna od najpoznatijih priča o njemu govori kako je anonimno ostavljao zlatnike siromašnim porodicama, spasavajući ih od bede.
Schutterstock
Tokom 19. i 20. veka, lik Svetog Nikole počeo je da se menja, posebno u zapadnim zemljama
„Manje je poznato da je Sveti Nikola, pomažući ljudima u nevolji, želeo da ostane anoniman, pa je novac stavljao u odevne predmete kako bi oni koji ga pronađu bili iznenađeni. Predanje govori da je u gradu Miru živeo jedan siromašan čovek sa tri prelepe ćerke, koje nije mogao da uda jer nije imao novca za miraz.
Kada je saznao za to, Sveti Nikola je jedne noći neprimetno ostavio čarapu punu zlatnika pored uzglavlja jedne od ćerki. Porodica je bila presrećna i odmah je udala najstariju ćerku. Nikola je isto učinio i za preostale dve, a kada je otac saznao ko je dobročinitelj, otišao je kod Svetog Nikole da mu izrazi zahvalnost. Sveti Nikola ga je, kao i uvek, blagoslovio i podučio skromnosti i ljubavi prema bližnjima.“, navodi se u žitiju Svetog Nikole na sajtu Eparhije šumadijske.
Printscreen
Ikona Svetog Nikole
Tokom 19. i 20. veka, lik Svetog Nikole počeo je da se menja, posebno u zapadnim zemljama. Protestantska Evropa, koja je smanjila značaj svetitelja u svom religijskom kontekstu, preuzela je priču o Svetom Nikoli i prilagodila je sekularnim okvirima. U Americi je ovaj proces dostigao vrhunac stvaranjem lika Santa Klausa, poznatog i kao Deda Mraz.
Ključni trenutak bio je 1931. godine, kada je kompanija "Coca-Cola" angažovala ilustratora Hadona Sandbloma da osmisli lik Deda Mraza kakvog danas poznajemo – veselog starca sa belom bradom, crvenim odelom i kapom. Ovaj vizuelni identitet ubrzo je postao globalno prepoznatljiv, dok se povezanost sa Svetim Nikolom postepeno izgubila.
printskrin
Ilustrator Hadon Sandblom koga je "Coca-Cola" angažovala da osmisli lik Deda Mraza kakvog danas poznajemo
Promena identiteta Svetog Nikole u Deda Mraza simbolizuje dublje promene u društvu. Sveti Nikola oličava skromnost, milosrđe i veru, dok je Deda Mraz postao simbol komercijalizacije praznika. Umesto da podseća na hrišćansku poruku ljubavi prema bližnjima i brige za siromašne, Deda Mraz stavlja akcenat na materijalne poklone i praznično zadovoljstvo.
Zato Crkva poziva vernike da se vrate izvornim vrednostima Svetog Nikole. Njegov primer nas podseća da darivanje nije samo materijalni čin, već izraz ljubavi i saosećanja. Tradicija Svetog Nikole nije samo deo prošlosti, već i inspiracija za budućnost.
U ovom vremenu čuda, Sveti Nikola nas uči kako da budemo darodavci ljubavi, mira i nade – vrednosti koje nijedna komercijalizacija ne može ukrasti.
Sa dobro izbalansiranom grupom, bilo je moguće da prikupe materijal sa mnogo podataka i iz puno izvora, kako bi finalni rezultat bio najbliži istinitom prikazu lika svetitelja.
U besedi nakon bogosluženja, iguman Arsenije pozvao je vernike da decu uče o istinskom značaju darivanja i da se oslobode obmana savremenog doba oličenih u simbolu Deda Mraza, ističući Svetog Nikolu kao uzor milosrđa i zajedništva.
U jednoj od svojih duhovnih pouka, Sveti Jovan Kronštatski otkrio je suptilnu, ali ključnu ulogu Anđela Čuvara u svakodnevnom životu – vodiče koji nas podsećaju na svetlost vere i ljubavi, dok nas štite od iskušenja greha i tame.
Kako pravilno doživeti Božićni post i kroz molitve, pokajanje i dobra dela doći do unutrašnjeg mira – paroh mladenovački, otac Marko nudi duhovnu podršku vernicima pred predstojeći praznik.
U dokumentu koji su pripremile SAD i Rusija prvi put se na međunarodnom nivou otvara i pitanje statusa kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve u okviru budućeg mirovnog dogovora.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
U dokumentu koji su pripremile SAD i Rusija prvi put se na međunarodnom nivou otvara i pitanje statusa kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve u okviru budućeg mirovnog dogovora.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava praznik posvećen Svetom apostolu Filipu, dok se u narodu obeležavaju poklade kao duhovna i običajna priprema za četrdeset dana uzdržanja.