Sveti Teofan Zatvornik uči nas kako da obnovimo molitveni duh odlaskom u hram Božiji. Samoća u molitvi kod kuće ne može zameniti svetost hrama, gde svaka misao, pogled i korak vode ka susretu sa Gospodom. Naučimo kako da molitvu učinimo delom svakodnevice, bilo unutar ili izvan svetinje.
"Dom moj, dom je molitve (Lk.19,46). I zaista, uđi samo u hram i već te sve poziva na molitvu. Sve je u njemu tako uređeno, sve se u njemu vrši tako da bi raspoložilo na molitvu i pomagalo joj. Zbog toga, ako hoćeš da molitvu razgoriš u svome srcu, idi češće u hram Božiji.
Kod kuće se nećeš pomoliti kao u hramu. Zar se oni koji se i kod kuće toplo mole, ako ih uopšte ima, neće još toplije moliti u hramu? No, budući u hramu, nemoj biti prisutan samo telom, nego i duhom. Stani tamo gde je tiše i, gledajući umom Gospoda pred sobom, izlivaj svoju dušu. Maštanja razgoni, brigama ne dopuštaj da prilaze, i samo na jedno pazi – na delo molitve.
Profimedia
Molitva, Ilustracija
Diži svoju otežalu dušu gore, i njenu težinu razbijaj sagledavanjem Božanstvenih stvari. Ono što imaš na sebi skini pokajanjem i obećanjem popravke. Ako savest još nije izmirena, dodaj dela samoodricanja i ljubavi.
Stojeći u hramu, pripremaj se da se i sve vreme, dok si van hrama, mislima ne udaljuješ od Gospoda, nego da ga uvek gledaš pred sobom. Tako se tvoje stope sa pravog puta neće pomeriti na krivi. Kada zatim odeš u hram, biće ti lakše da u njemu odstojiš kako treba.
Od dostojnog prebivanja u hramu biće ti lakše da pažljivo hodiš pred Gospodom kada se nađeš van hrama… I tako će tvoje prebivanje u Gospodu rasti sve više i više. A više od toga šta se može poželeti?"
Sveti Teofan Zatvornik u svojoj pouci za 24. subotu po Pedesetnici ukazuje na neprolaznost apostolskog učenja i opasnost od ljudske mudrost koja je prožeta gordošću, samoljubljem i oslanjanjem na sopstveni um, bez oslanjanja na Božiju istinu.
Sveti Teofan ukazuje da ljudski um nije sposoban da razjasni sve tajne, te da razumevanje dolazi kroz Božiju blagodat, Duh Sveti, i anđele, a ne ljudskim naporima. Neke stvari postaju jasne vremenom, dok druge ostaju nepoznate, čak i tokom celog života. On takođe naglašava da su neke tajne skrivene iz predostrožnosti, jer bi njihovo razumevanje pre vremena moglo biti štetno. Poruka ove misli je da čovek treba da bude smiren i veruje u Božiju mudrost, prihvatajući činjenicu da mnogo toga nije u njegovoj moći da shvati, te da vera i poniznost pred Božijom voljom vode do dubljeg duhovnog razumevanja. Taktika vere i smirenosti pred Božijim planom, iako ne razumevanje, donosi mir i spasenje.
Kese srebra, o kojima Sveti Teofan govori, predstavljaju blagodati koje svaki vernik prima kroz svete tajne, i to je početak duhovnog rasta i služenja. Verovanje u Hrista nije samo pasivno prihvatanje, već aktivno služenje i davanje plodova vere. Sveti Teofan nas podseća da je vera ne samo pitanje pristajanja uz Hrista, već i pitanje lične odgovornosti, jer na kraju vremena Gospod će suditi svakom od nas na temelju toga šta smo učinili sa darovima koje smo primili.
Iako su naši praznici često obeleženi spoljnim svečanostima, važno je zapitati se koliko je ta spoljašnja svečanost uistinu ukorenjena u duhovnoj stvarnosti. Mnogi ljudi, kako Sveti Teofan primjećuje, ne razumeju pravu važnost praznika ili im se ta važnost čini zamagljenom. Samo retki, istinski posvećeni, mogu da dožive i osete duboko značenje tih dana. Pitanje koje Teofan postavlja jeste: koliko se od onoga što ulažemo u prazničnu spoljašnjost zapravo daje Gospodu i našim bližnjima? Prečesto sve nestaje u ličnim uživanjima i sujetama, dok je istinska duhovnost zanemarena. Gospod, u svojoj providnosti, vidi sve – On ne može biti prevaren.
U besedi za 13. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje se da prava moć ne leži u gromovima i kaznama, već u tihu ljubav koja ispravlja stučene trske, budi ono neugaslo u srcima ljudi i menja svet oko nas.
Manastir Vodoča kod Strumice domaćin je trodnevne naučne konferencije koja okuplja episkope, monahe i eminentne bogoslove, a fokus je na ulozi monaštva kroz vekove, duhovnom nasleđu i njegovoj snazi da bude lek za savremenog čoveka.
Iako nije ubrojan u 70 apostola, ipak se naziva apostolom zbog toga što je bio učenik velikih apostola, i što je u službi jevanđelskoj pokazao ogromnu revnost.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
U subotu sedme sedmice po Vaskrsu, ruski svetitelj podseća da je molitva za upokojene čin ljubavi koji osvećuje i nas same: „Ne olenji se da na svakoj molitvi pominješ sve otišle oce i braću našu…”
Upouci za četvrtak sedme sedmice po Vaskrsu, ruski svetitelj nas podseća na Hristovo obećanje koje ne vara, ali i razotkriva zašto ga ne doživljavamo: „Savest nam ne daje da očekujemo bilo kakvu milost.“
U zapisu za subotu šeste sedmice po Vaskrsu, ruski svetac objašnjava zašto se retko ko usuđuje da se istinski moli Gospodu i kako nedostatak ljubavi prema Hristu guši naše molitve još pre nego što se uzdignu ka nebu.
U utorak šeste sedmice Velikog posta, svetitelj ostavlja poruku koja trese savest: ako ne čujemo vapaj bližnjih, ni nas neće čuti Gospod kada zavapimo za oproštajem.
U besedi za 13. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje se da prava moć ne leži u gromovima i kaznama, već u tihu ljubav koja ispravlja stučene trske, budi ono neugaslo u srcima ljudi i menja svet oko nas.
Dr Vera Šćepanović govorila je o zanimljivoj dušekorisnoj temi "Zdravlje kao Božiji dar i bolest kao Božija poseta - Sveti Vasilije Ostroški kao iscelitelj duše i tela".
Ekološki projekat, nazvan ''Borgo Laudato Sii" ("Selo neka je hvaljeno"), prvi put je najavio 2023. godine pokojni papa Franja, koji je bio veliki zagovornik brige o životnoj sredini.
U besedi za 13. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje zašto Isaijino proročanstvo o Preteči i dalje odzvanja kroz vekove i kako nas poziva da prepoznamo sopstvenu pustinju i pripremimo je za dolazak Hrista.
Već vekovima Davidov psalm, kako kažu monasi sa Atoasa, pruža unutrašnji mir i božansku zaštitu, pretvarajući jednostavne reči u moćno duhovno oružje za svakodnevni život.