U znaku nadolazeće Nove godine, na ova pitanja odgovara sveštenik Srba.
Zimske čarolije kuljaju reklamama, a u ponudi su razni pokloni koji mame mališane koji se već uveliko pišu pisma Deda Mrazu. Ipak, naša Crkva smatra da Nova godina treba da se obeležava prema gregorijanskom kalendaru - 14. januara, a ne po julijanskom kalendaru, 1. janura.
Mnogi vernici su zato u nedoumici da li svoje mališane treba da obraduju 1. ili 14. januara poklonima i da li je uopšte običaj darivanja prihvatljiv u pravoslavnoj veri. U znaku nadolazeće Nove godine, na ova pitanja odgovara sveštenik Srba.
Julijanski i gregorijanski kalendar
"Sve do 1. januara 1919. godine, u Srbiji i Crnoj Gori, Božić je padao 25. decembra a novogodišnja noć 31. decembra, kako po crkvenom kalendaru, tako i po državnom. Ujedinjenjem u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, država Srbija je prešla na Gregorijanski kalendar a Crkva ne, i od tog vremena postoji taj raskorak datuma u crkvenom i zvaničnom kalendaru kod nas", objašnjava sveštenik deo priče o julijanskom i gregorijasnkom kalendaru.
U vreme reformi kalendara na zapadu, većina pravoslavnih zemalja bila je pod turskom vlašću. Carigradski patrijarh Jeremija II odbio je na poziv pape Grigorija XIII da prihvati ispravku kalendara, a cela stvar odbijena je i u Rusiji. Srbi su se pod kalendarskim udarom sa zapada našli tek posle slabljenja moći turske imperije. Patrijarh Arsenije Čarnojević uspeo je da odbije predlog cara Leopolda I da Srbi pređu na papski kalendar, što je 1814. godine ponovio i mitropolit Stefan Stratimirović u prepisci sa carem Francem Prvim.
Početkom ovog veka carigradski patrijarh Joakim III bezuspešno je insistirao na dogovoru svih pravoslavnih crkava oko kalendara. Kada su posle Prvog svetskog rata pojedine pravoslavne države uvele novi početak računanja vremena u državnoj administraciji (Kraljevina SHS 1919, Grčka 1923, a potom Turska, Bugarska, Rumunija ) pitanje kalendara postalo je još akutnije. Na svepravoslavnom kongresu u Carigradu 1923 godine odlučeno je da se izrada novog kalendara, koji bi kao tačniji od gregorijanskog bio prihvaćen od svih pravoslavnih, poveri Milutinu Milankoviću, profesoru nebeske mehanike na Beogradskom univerzitetu.
Stav patrijarha Pavla
Youtube/Q info, Profimedia
Patrijarh Pavle
Za pravoslavnu crkvu kalendarsko pitanje postoji samo u odnosu na kanonske propise o proslavi Vaskrsa i praznika u vezi sa njim, a ne oko pitanja tačnijeg izracunavanja tropske godine i mesečnih mena koja spada u domen astronomije - objašnjavao je patrijarh srpski Pavle u tekstu "Stav Srpske pravoslavne crkve o starom i novom kalendaru", objavljenom u Glasniku SPC 1982. godine. Pitanje kalendara naći će se na dnevnom redu prvog narednog Svepravoslavnog sabora, mada se ovim problemom, doduše neuspešno, bavila i Prva predsaborska svepravoslavna konferencija održana krajem juna 1977. godine.
Treba li darivati mališane 1. ili 14. januara, ili nekog drugog datuma?
- Ja sam potpuno svestan da u današnjem svetu, ponekada nije lako biti hrišćanin i ispoštovati ono što naša Crkva uči. Ali niko nam nikada nije ni obećao da će nam, kao hrišćanima, sve biti lako i potaman… Ipak, mi smo dužno da poštujemo svoj hrišćanski ritam života i praznike. Jer, ako mi to ne činimo, ko će drugi umesto nas? Ili ćemo večito menjati našu tradiciju (ovde mislim na Sveto predanje, a ne na folklornu tradiciju i narodne običaje) kako bi išli u korak sa ostalim svetom?
- Ako budemo pratili svet i njegove običaje, ko će onda ići za Hristom i pratiti njegovo sveto predanje? U ovom periodu pravoslavni hrišćani daju poklone: deca – na Detinjce (tri nedelje pred Božić) majke – na Materice (dve nedelje pred Božić) očevi – na Oce (nedelja pred Božić). Ostali, tetke, ujaci, stričevi i td. daju poklone na Badnji dan. Dajući poklone, oni obavezno treba da kažu da je to za Detinjce, Materice, Oce ili za Božić – kako kome priliči. Nikako za Novu godinu ili nešto drugo.
shutterstock.com
Darivanje poklona.
Srpska pravoslavna crkva obeležava Novu godinu 14. januara po starom, julijanskom kalendaru, služenjem molebana, molitve za bogomblagoslovenu nastupajuću godinu. Osim Srpske pravoslavne crkve, stari, kalendar poštuju još i Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska pravoslavna crkva i monaška zajednica na Svetoj gori.
U besedi nakon bogosluženja, iguman Arsenije pozvao je vernike da decu uče o istinskom značaju darivanja i da se oslobode obmana savremenog doba oličenih u simbolu Deda Mraza, ističući Svetog Nikolu kao uzor milosrđa i zajedništva.
Krsna slava, kako niški sveštenik objašnjava, trebalo bi da bude skromna i povezana sa hrišćanskim običajima - uz slavski kolač, sveću, pšenicu i vino, koji simbolizuju veru i zajedništvo.
Od skromnog darodavca i milosrdnog zaštitnika do globalnog simbola potrošačke kulture – priča o Svetom Nikoli i Deda Mrazu osvetljava promene u društvenim vrednostima i poziva na povratak izvornim hrišćanskim idealima.
Imajući u vidu da pričamo o veličanstvenoj umetnici, koja je ostavila neizbrisiv trag - osobi koja ima pokriće da priča o uspehu, nije na odmet da otkrijem i kakav je njen odnos sa Bogom bio.
Činjenica je, kao što mi je jedan sveštenik rekao, da ćemo Matej i ja zauvek biti zajedno. Tako i jeste, mi smo zajedno, kaže Nenad Periš, čovek divovske snage.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Imajući u vidu da pričamo o veličanstvenoj umetnici, koja je ostavila neizbrisiv trag - osobi koja ima pokriće da priča o uspehu, nije na odmet da otkrijem i kakav je njen odnos sa Bogom bio.
Pre početka litije patrijarh bugarski Danilo služio je moleban u Hramu Svetog Aleksandra Nevskog, uz sasluženje više arhijereja Bugarske pravoslave crkve.
Imajući u vidu da pričamo o veličanstvenoj umetnici, koja je ostavila neizbrisiv trag - osobi koja ima pokriće da priča o uspehu, nije na odmet da otkrijem i kakav je njen odnos sa Bogom bio.
Na samoj crkvi nalazi se i nekoliko spomen ploča - posvećenih herojima, koji su Srbiju branili tokom NATO agresije 1999. godine, ali sam hram podseća i na važan simbol hrišćanstva.
Dok su današnje trpeze često pretrpane egzotičnim ukusima, ajmokac – jednostavan sos od belog luka i pilećeg mesa – podseća nas na vreme kada su mirisi iz kuhinje bili najtačniji sat i najlepši poziv za okupljanje oko stola.