SchutterstockPenzioner smatra da je jednostavnije spremiti mrsnu od posne trpeze.
Krsna slava, kako niški sveštenik objašnjava, trebalo bi da bude skromna i povezana sa hrišćanskim običajima - uz slavski kolač, sveću, pšenicu i vino, koji simbolizuju veru i zajedništvo.
Pod izgovorom običaja i tradicije, slavske trpeze postaju sve raskošnije, dok se suština gubi, upozorava sveštenik Dalibor Milić iz Niša. Kritikovao je proslave u kafanama, obilje hrane i pića, ističući da se na taj način slava udaljava od svoje duhovne osnove i postaje puko obeležje bez hrišćanskog smisla. Ipak, iako je tokom kovida "prepolovljen" broj gostiju, trpeze, bilo da su posne ili mrsne, jednako su raskošne u Nišu, Čačku, Kragujevcu, Bujanovcu i širom Srbije pa iz kućnog budžeta "odnesu" i po par stotina evra.
Krsna slava, kako niški sveštenik objašnjava, trebalo bi da bude skromna i povezana sa hrišćanskim običajima - uz slavski kolač, sveću, pšenicu i vino, koji simbolizuju veru i zajedništvo. Ukazuje na to da su raskošne proslave i prekomerna potrošnja strano pravoj suštini slave, koja je vekovima čuvala veru i tradiciju.
Za slavu ne treba puno
Tanjug/Tara Radovanović
- Slava je u obrednom smislu sačuvala veru. Forma poštovanja slave je zaostavština paganskih običaja sa hrišćanskim kontekstom. Prinosi se hleb, pšenica ima simboliku vaskrsenja i molitva koja se čita, čita se da bi se žito prinelo u pomen onih koji su preminuli, zbog toga se žito kuva za svaku slavu. Prinosi se sveća kao drugačiji, poseban prinos i vino koje ima liturgijsku simboliku. To je sve što je za slavu potrebno. Ostale varijante, proslave u kafanama, obilje hrane i alkohola, to je preterivanje u duhu i maniru sprskog naroda. Na taj način slava postaje obesmišljena - smatra sveštenik Dalibor Milić.
Objašnjava da ne postoje posne ili mrsne slave, već da je trpeza osmišljena prema pravilima vere - ako praznik pada u sredu ili petak, slava mora biti posna.
Slavska trpeza uslovljena danom
- To zavisi od dana, a ne od slave. Svaka slava koja će se obeležiti sada pa do Božića biće posna zbog toga što se pada u vreme posta, a ne karaktera praznika kao takvog. Najveći deo vernika i dalje donosi kolač u crkvu, ali ima slučajeva kada sveštenici odlaze do njihovih kuća i to su uglavnom ljudi koji su nemoćni ili bolesni. Kod nekih starih niških porodica ostao je običaj da sveštenik dolazi do njihovih kuća uoči slave - navodi otac Dalibor.
Sveštenik Dalibor Milić podseća da slava ne bi trebalo da bude teret, već radostan dan u krugu porodice, povezan sa zaštitnikom doma i hrišćanskim životom. Najrasprostranjenije slave u Nišu i okolini su Sveti Nikola i Sveti Arhangel Mihajlo, a koliko je to rasprostranjeno govori i činjenica da su dve najstarije crkve posvećene upravo ovim svecima.
Samo za skromniju trpezu od 200 do 300 evra
Predjelo, salata, pečenje ili riba, piće, sitni kolači, torta su neizostavni deo svake slavske trpeze u Bujanovcu, a za pripremu slave na kojoj se očekuje u proseku dvadesetak gostiju, bujanovačka porodica ove godine treba da izdvoji najmanje 250 evra.
- Koliko god da nam je standard nizak, za slavsku trpezu mora da se ima - stav je Bujanovčana, koji se izjasnio po ovom pitanju.
Iza nas su Mitrovdan, Đurđic, Aranđel, a sada Sveti Nikola i vreme posta.
Shutterstock
Posna trpeza
I Mitrovdanska trpeza je bila posna ove godine, a domaćica sa kojom su lokalni mediji razgovarali potrošila je više od 200 evra za trpezu koja je bila dovoljna za dvadesetak gostiju.
- Pastrmku sam plaćala 700 dinara po kilogramu, oslić 400, tako da sam samo za ribu dala preko 40 evra. Za sitne kolače i baklavu preko 50 evra, za piće isto toliko, ostalo za sarme, punjene paprike, salate, kiflice, žito… Slavili smo dva dana, ne znam tačnu računicu, ali sigurno je preko 200 evra. Ne računam brašno, orahe, pasulj, pirinač i luk, jer sam to imala i nisam kupovala - kaže Slađana Jovanović iz Bujanovca.
Posnu trpezu pripremao je i penzioner Nikola, a njegova računica izgleda ovako:
- Ranije smo slavili na veliko, u dva dana pedesetak gostiju, a sada samo okupimo porodicu pa nas se sakupi desetak, ali obeležavamo zaslug i dan. Kupio sam četiri šarana za 7.000 dinara, uzeću i malo oslića. Za one sitnice, poput brašna, ulja, kiselog kupusa, suvih paprika već sam dao 6.000. Pred slavu nabavljam piće i ono što možda zafali. Sve u svemu, slava će koštati između 25.000-30.000 dinara - kaže ovaj penzioner.
Schutterstock
Penzioner smatra da je jednostavnije spremiti mrsnu od posne trpeze.
Smatra da je mnogo jednostavnije i jeftinije spremiti mrsnu trpezu jer “posao završava” neko meso, ordever i ruska salata.
Domaćice koje naručuju tortu ili kolače plaćaju najmanje 1.400 dinara po kilogramu, dok je kilogram kiflica i pita 600 dinara.
Na bujanovačkoj pijaci paprika sveža koštala je oko 100 za kilogram, niz suvih paprika 1.200, paradajz 150, kupus 100, crni luk 80, beli kuk 500, veza praziluka 150, pasulj 400, pirinač 250, orasi 600, jaja od 15 do 25 po komadu, a rakija 600 dinara po litru.
Od rođenja obasjan božanskom svetlošću, Sveti Alimpije je svojom pobožnošću, podvižništvom i nepokolebljivom verom postao stub pravoslavlja. Njegov put od podvižnika do čudotvorca vekovima inspiriše, a njegov sveti spomen 9. decembra obeležava se s ljubavlju i poštovanjem u srpskim domovima kao krsna slava.
Najpre je bio učenik Svetog Jovana Krstitelja, ali kada je Sveti Jovan ukazao prstom na Gospoda Isusa govoreći: "Gle, jagnje Božje!", Sveti Andreja je ostavio svoga prvoga učitelja i pošao za Isusom.
Arhiepiskop Mirlikijski nije samo zaštitnik siromašnih i siročadi, već i svetitelj sa pričom ispunjenom izazovima, žrtvom i pobedama za svoj narod. Protojerej Goran Kovačević otkriva zašto ovog svetitelja poštuju i oni koji ne priznaju svece.
Premijer Grčke Kirijakos Micotakis došao je u srce monaške republike sa finansijskom podrškom za očuvanje svetinja i prirode, dok istovremeno šalje poruku mira i solidarnosti u regionu zahvaćenom sukobima.
Crkva Svetog Dimitrija iz 11. veka, biser vizantijske umetnosti u mestu Koropi, našla se na udaru požara koji se širi neverovatnom brzinom, dok su stanovnici evakuisani u panici
Na liturgiji treće nedelje po Duhovima, đakon Milutin Lekić primio je čin prezvitera pred vernicima koji su sa oduševljenjem dočekali ovog mladog pastira i reči utehe mitropolita Justina o Božijoj brizi za sve ljude.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Iako se veruje da Vidovdan vuče korene iz paganstva, akademik Dimitrije Marković objašnjava zašto ovaj dan ima isključivo hrišćansko značenje i kakvu vezu ima sa sicilijanskim mučenikom Svetim Vitom
Premijer Grčke Kirijakos Micotakis došao je u srce monaške republike sa finansijskom podrškom za očuvanje svetinja i prirode, dok istovremeno šalje poruku mira i solidarnosti u regionu zahvaćenom sukobima.
Crkva Svetog Dimitrija iz 11. veka, biser vizantijske umetnosti u mestu Koropi, našla se na udaru požara koji se širi neverovatnom brzinom, dok su stanovnici evakuisani u panici
U Ukrajini od 2018. godine postoji i delimično priznata Pravoslavna crkva Ukrajine, čiju autokefalnost priznaju Vaseljenska patrijaršija Carigrada, Aleksandrijska patrijaršija, Kiparska crkva i Grčka crkva.
Jedni od onih koji su svoje čudo pronašli u porti manastira, dok su molili svece - da umole Boga da im podari porod, su Slobodan i Jelena Gemaljević - supružnici iz Kragujevca.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.