Od Presvete Bogorodice do Svete blažene Ane – katiheta Branislav Ilić otkriva nepoznate detalje o majčinskom srcu koje pokreće kult, čuda i duhovnu obnovu srpskog naroda.
U pravoslavnom duhovnom svetu, vera majke i njena ljubav nisu samo izrazi ljudske topline, već duboki izvori božanske milosti i nevidljive snage koja oblikuje sudbine i prožima generacije. To je ona tiha, postojana svetlost koja plamti u srcu porodice i vodi čoveka ka večnom životu.
Kroz lik Presvete Bogorodice, večne Majke svih ljudi i neiscrpnog duhovnog svetionika, Crkva slavi neprocenjivu moć materinske molitve, požrtvovanja i vere koje nadahnjuju i drže na životu čitavu hrišćansku zajednicu. U toj svetlosti odražava se i lik Svete blažene Ane, majke Svetog Vasilija Ostroškog, čija je svetost prepoznata i potvrđena na ovogodišnjem Svetom Arhijerejskom Saboru, čime je njena kanonizacija postala najava nove duhovne nade i blagoslova.
Shutterstock
Ikona Presvete Bogorodice
Katihete Branislav Ilić o novoproglašenoj svetiteljki
Na ovu temu katiheta Branislav Ilić govorio je gostujući na Televiziji Hram, donoseći duboke uvide u značenje i snagu kulta svetiteljke. Katiheta Ilić već dugi niz godina proučava život i nasleđe Svetog Vasilija Ostroškog, a istovremeno i njegovu majku, kojoj je posvetio i dokumentarni film „Sveti Vasilije Ostroški – svedok Vaskrsenja“, čiji je autor, prenosi portal kinonija.rs.
Presveta Bogorodica – uzor majčinske svetlosti
U razgovoru je istakao Presvetu Bogorodicu kao neuporedivu Majku nad majkama, uzor svetlosti i duhovnog usmerenja za sve žene koje su pozvane da daruju život. Pored toga, osvrnuo se i na svetu porodicu žena Mironosica, primer vere i predanosti, kao i na duboku simboliku telesnog i duhovnog materinstva. Prema rečima katihete, svaka majka, sledovanjem Bogorodičinog uzora, može da pronađe snagu i mudrost da vodi svoju decu pravim putem i da u sebi rađa ne samo biološki, već i duhovni život.
Printscreen/YouTube/Studio B
Katiheta Branislav Ilić
Tajna života poznata Bogu još od utrobe majke
Posebnu pažnju u uvodnom delu razgovora posvetio je značaju prenatalnog perioda, podsetivši na reči molitve iz Liturgije Svetog Vasilija Velikog koje nas uče da Gospod poznaje čoveka još od utrobe majčine — to je duboka tajna Božijeg stvaranja i milosti koja prati život od samog početka.
Snaga molitve svetih majki kroz vekove
Govoreći o svetim majkama kroz vekove Crkve, katiheta Ilić naglasio je da ih sve prožima nepokolebljiva vera i neprestano usmerenje ka Hristu, što je neizostavan pečat njihova života i dela. U tom smislu, molitveni duh majki predstavlja neizmerno blago i duhovni stub oko kojeg se okuplja porodica i izgrađuje čitav svet.
SPC
Sveta i blažena Ana, majka Svetog Vasilija Ostroškog
Otkrivanje svetosti Blažene Ane – majke Svetog Vasilija Ostroškog
U nastavku razgovora Branislav Ilić je gledaocima približio lik i značaj novoproglašene svetiteljke – Svete blažene Ane, majke Svetog Vasilija Ostroškog, čija svetost već pronalazi mesto u srcima vernika. Prisustvovali smo otkrivanju skrivenih, često nepoznatih detalja o razvoju njenog kulta, o čudesnom pronalasku njenog zaboravljenog groba, o mnogobrojnim čudima koja su se događala na njenom svetom mestu, kao i o važnom duhovnom značaju njene kanonizacije.
Poziv vernicima da sleduju primer blažene Ane
Na kraju razgovora, katiheta Branislav Ilić uputio je duboku i blagu pouku vernicima, pozivajući ih da sleduju put i primer Svete blažene Ane, u kojoj su sabrane sve vrline koje krase hrišćansku dušu — od smirenosti i vere do nesebične hristolike ljubavi, koja je iznad svega i osnovno merilo svetosti.
Pre dve godine, neposredno pred praznik Svetog Vasilija Ostroškog, u selu nadomak Trebinja obretene su mošti njegove majke Ane Jovanović. Njena svetost potvrđena je na nedavnom Saboru SPC.
Ljudi se svakodnevno zaklinju u najmilije – roditelje, decu, pa čak i Boga – nesvesni da time krše Božiju zapovest i otvaraju vrata duhovnoj opasnosti. Pravoslavni sveštenik otkriva zašto takve rečenice nisu ni naivne ni bezazlene.
Iako deluju mirno i srećno u ranom detinjstvu, mnoga deca kasnije postaju buntovna i izgubljena. Starac Pajsije objašnjava zašto pravila, red i perfekcionizam ne mogu zameniti toplinu vere, nežnost i majčinsku molitvu.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.
U besedi za subotu 5. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o ljudima koji veruju samo sili, razumu i materiji, ali se u času najveće nevolje vraćaju pred lice Boga od koga su se udaljili.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Timoteja i Mavru po starom i Prepodobnog Teodora Osveštanog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Ivana Nepomuka, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Svetogorski starac objašnjava zašto i molitva izgovorena bez pune sabranosti nije prazna, već deluje kao duhovni udar koji zaustavlja haos misli i odvraća ono što čoveka udaljava od mira.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Govoreći o neobičnom fenomenu koji potvrđuju i naučna istraživanja, ruski jerej objašnjava zašto trag deteta ostaje u majčinom telu godinama i kakvu duboku duhovnu poruku iz toga izvodi pravoslavna vera.
Sećanja na Katarinu Velimirović otkrivaju kako nežna, ali odlučna ljubav majke postaje svetionik u najmračnijim trenucima, učeći mladog Nikolu molitvi, poverenju i duhovnoj snazi koja će ga pratiti čitav život.
Povodom najvećeg hrišćanskog praznika posvećenog ženama, podsećamo na besedu mitropolita šumadijskog, izgovorenu u Staroj kragujevačkoj crkvi, kao snažno svedočanstvo o porodici, odgovornosti roditelja i veri koja ne počinje u hramu, već u domu.
U besedi za subotu 5. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o ljudima koji veruju samo sili, razumu i materiji, ali se u času najveće nevolje vraćaju pred lice Boga od koga su se udaljili.
Svetogorski starac objašnjava zašto i molitva izgovorena bez pune sabranosti nije prazna, već deluje kao duhovni udar koji zaustavlja haos misli i odvraća ono što čoveka udaljava od mira.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Sud u Podgorici dosudio je odštetu arhimandritu Hrizostomu Nešiću nakon što je na kontroverznom portalu bio označen kao „špijun“, zajedno sa više monaha i sveštenika SPC.
Carigradski patrijarh poručio je da se približavanje Carigradske i Rimokatoličke crkve nastavlja i ocenio da je obnova punog zajedništva istorijski proces koji više ne može da se zaustavi.
Na izraelskim poljima počinje žetva pšenice za „šmura macu“, koja se mesecima čuva pod strogim nadzorom i kroz svaki korak priprema za Pesah, uz pravila u kojima nema mesta ni za najmanju grešku.