ZAŠTO DOLAZI DO SVAĐA U PORODICI: Otac Arsenije o stravičnim posledicama šest grehova kojih nismo svesni
Nema ništa teže nego živeti u kući u kojoj nema mira.
Crkva uči da se sa strastima ne treba miriti, već ih lečiti pokajanjem, molitvom i duhovnim podvigom, jer strasti pomračuju um, slabe volju i razaraju unutrašnji mir.
Pravoslavlje na strasti gleda kao na unutrašnje sile koje, ako se ne obuzdaju i ne preobraze, porobljavaju čoveka i udaljavaju ga od Boga.
Zato Crkva uči da se sa strastima ne treba miriti, već ih lečiti pokajanjem, molitvom i duhovnim podvigom, jer strasti pomračuju um, slabe volju i razaraju unutrašnji mir.
Jeromonah Benedikt Svetogorac je objasnio šta su, prema pravoslavlju, strasti i koje su njihove posledice po čoveka.
- Strast je ponavljanje i učvršćenje neke moralne bolesti, nekog greha, npr lakomstva, pijanstva, razvrata... Dok je pojedinačni greh jedan izdvojeni moralni pad, strast je ukorenjeno stanje zla, posednutost ljudske duše moralnom bolešću. Greh postaje gospodar duše, a ona nesposobna da se suprotstavi - objasnio je on.
Kako je naveo, postoje telesne i duševne strasti.
- Telesne strasti su one koje proizilaze od telesnih čula, koje zapravo imaju povod u telu, kao stomakougađanje. Dok su duševne strasti koje proizilaze iz duševnih uzroka, kao gordost.
Koje su posledice strasti, prema ocu Benediktu?
Nema ništa teže nego živeti u kući u kojoj nema mira. Strasti su, prema pravoslavlju, izopačene i neumerene sklonosti duše, duhovne rane koje, ako se ne leče, postaju tirani našeg bića. Pravoslavna duhovnost nas uči da svaka reč ima težinu i da je odraz unutrašnjeg stanja čoveka. Sveti oci često govore da strasti i grehovi, ukoliko im se čovek preda, ne razaraju samo duševni mir, već mogu da oslabe i telesne snage.

ZAŠTO DOLAZI DO SVAĐA U PORODICI: Otac Arsenije o stravičnim posledicama šest grehova kojih nismo svesni
KAKO SE BORITI PROTIV STRASTI I KOJIM REDOM IH SAVLADAVATI: Starac Nikodim kaže da, ako ne poštujemo zacrtani poredak, samo ćemo sebi naškoditi!
OVE SAVETE NIKAD NE DELITE LJUDIMA! Mudra opomena Svetog Ignjatija Brjančaninova
KAKO KOJI GREH UTIČE NA LJUDSKO TELO I RAZARA ORGANE: Pravoslavno učenje o duhovnim uzrocima bolesti i kako sami sebe uništavamo
Pravoslavno učenje jasno govori da đavo nema vlast nad čovekom ako mu čovek sam ne otvori vrata.
Prepodobni Varsanufije Veliki i Jovan Prorok nisu odobravali strast, ali nisu ni osuđivali čoveka - njihova poruka iz 6. veka razbija današnje krajnosti i otkriva put o kome se retko govori.
Crkva pijanstvo nedvosmisleno osuđuje, svrstavajući ga među grehe koji pomračuju um i udaljavaju čoveka od Boga.
Reči ruskog sveca iz njegove knjige „Misli za svaki dan u godini“ podsećaju nas da je prava sloboda dar koji nam donosi Gospod, oslobađajući nas od lanaca neznanja, strasti i uznemirenosti – put ka unutrašnjem miru i večnoj radosti.
Fotografije građanske ceremonije sklapanja istopolnog partnerstva ispred pravoslavne svetinje otvorila je pitanja o statusu manastira, njegovoj komercijalnoj upotrebi i odnosu verske tradicije i turističkog biznisa na Kipru.
Veliki ruski svetitelj na jednostavan način osvetljava tešku istinu: sve što se meri slavom i bogatstvom gubi smisao pred delima učinjenim drugome.
Kada dođu bolest, gubitak, strah ili potpuni osećaj bezizlaza, svi postaju vernici.
U besedi za nedelju treće sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Mojseju, Muhamedu i prirodi kao osloncima koje mnogi prihvataju, ali ih stavlja pred potpuno drugačiji sud.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U besedi za nedelju treće sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Mojseju, Muhamedu i prirodi kao osloncima koje mnogi prihvataju, ali ih stavlja pred potpuno drugačiji sud.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Teodora Trihinu po starom i Svete mučenike Timotija i Mavru po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Praznik Svetog Filipa i Jakova, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Od Biblije i Talmuda do kabale i hrišćanske tradicije, izvori nude različita tumačenja: od Božijeg sluge i nebeskog protivnika do simbola unutrašnjeg nagona i sile tame koja oblikuje razumevanje dobra i zla.