MOLITVA CARU KONSTANTINU I CARICI JELENI: Ove snažne reči upućuju se svetiteljima koje danas proslavljamo
Car Konstantin je 313. godine Milanskim ediktom ukinuo progon hrišćana i priznao hrišćanstvo.
Svetu liturgiju je služio episkop dioklijski Pajsije, uz sasluženje sveštenstva i sveštenomonaštva u molitvnom prisustvu vernog naroda, koji tradicionalno u Trojičindanskoj litiji sa krstom Svetog Jovana Vladimira izlazi na Rumiju.
U Crkvi Svete Trojice na Rumiji 8. juna 2025. molitveno je proslavljen praznik Silaska Svetog duha na apostole.
Svetu liturgiju je služio episkop dioklijski Pajsije, uz sasluženje sveštenstva i sveštenomonaštva u molitvnom prisustvu vernog naroda, koji tradicionalno u Trojičindanskoj litiji sa krstom Svetog Jovana Vladimira izlazi na Rumiju.
- Današnji praznik nam govori o objedinjenju ljudi oko Boga i da ćemo se tada, kada se objedinimo oko Boga, objediniti i jedni sa drugima, i imati i istinski i nebeski život. Crkva na vrhu Rumije podseća na veru svakog od nas. Nije nešto mnogo velika, ali je lepa i vidi se sa svake strane. Tako smo se mi danas udaljili iz svega onoga svetskog da ovde, gde se još bolje, još lepše čuje glas Božji, proslavimo njegovo ime, ono ime koje nas proslavlja i koje nama daje život večni. I kao što je ovo penjanje bilo malo naporno ali slatko, tako i celi naš put prema Bogu je pomalo naporan ali sladak i radostan - naveo je episkop Pajsije.
Rumijska crkva, koja po predanju postoji od vizantijskih vremena, zavetna je crkva mnogih generacija žitelja Bara i okoline.
Stotinama godina, posle njenog rušenja 1571, narod podrumijskog kraja u Trojičindanskoj litiji sa krstom Svetog Jovana Vladimira iznosio je po kamen na vrh Rumije kao svojevrsni zavet koji se prenosi s kolena na koleno, verujući da će na vrhu ove planine biti obnovljena crkva kada se tu prikupi dovoljno kamenja.
Taj zavet je ispunjen 2005, kada je Crkva Svete Trojice na Rumiji obnovljena.
Crkvu je osveštao 31. jula blažene uspomene Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije i u njoj, sa tadašnjim Episkopom zahumsko-hercegovačkim, sadašnjim mitropolitom nemačkim Grigorijem služio svetu liturgiju.
Car Konstantin je 313. godine Milanskim ediktom ukinuo progon hrišćana i priznao hrišćanstvo. Svetu arhijerejsku liturgiju na praznik Silaska Svetog Duha na apostole – Pedesetnicu u crkvi Svete Trojice na Rumiji sa sveštenstvom i vernim narodom služiće episkop dioklijski Pajsije sa početkom u 5 časova ujutro. Naredna tri dana možemo videti pokošenu travu na podu crkve. Tražimo da pre nego što se vratimo u prah iz koga smo sazidani, dobijemo priliku da se pokajemo, da se vratimo u naručje Oca.
MOLITVA CARU KONSTANTINU I CARICI JELENI: Ove snažne reči upućuju se svetiteljima koje danas proslavljamo
NA ČELU LITIJE KRST PRVOG SRPSKOG SVECA: Velika svečanost u Crnoj Gori povodom važnog praznika
EVO ZAŠTO NAREDNA 3 DANA PLETEMO VENČIĆE: Zbog ovoga se u crkvu unosi pokošena trava - sveštenik upozorava na VAŽNU stvar
VEČERAS U CRKVI MOŽETE DA URADITE OVO: Do sada je bilo zabranjeno, a sada ima poseban značaj
Ministarstvo Crne Gore usvojilo je inicijativu Mitropolije crnogorsko-primorske da se vrh Rumije ucrta kao prostor namenjen verskim objektima, čime je Crkva Svete Trojice dobila mogućnost da stekne pun pravni status.
Projekat ne donosi samo turistički preporod i ekonomski zamah već otvara nove mogućnosti vernicima i hodočasnicima i olakšava uspon do Crkve Svete Trojice, simbola sabornosti i zajedništva.
Na Cetinju je služena liturgija, a tom prilikom mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije je uputio snažnu poruku prisutnima.
Ispelo se 27 ljudi, svi koji su pošli na liturgiju. Najmlađi, deveteogodišnji Uroš Bojić je došao sa majkom.
U razgovoru za radio emisiju „Iz perspektive večnosti“, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o pritiscima, klevetama i reakcijama tokom velikog sabranja vernika u Hramu Svetog Save.
Osvećenje Himelstira zakazano je za oktobar 2026. godine, a mitropolit nemački veruje da bi ova svetinja mogla da preraste u duhovno i kulturno središte Srba u Nemačkoj i mesto koje će ih učiniti vidljivijim u javnom životu.
U paraklisu Svetog Luke Krimskog služena je arhijerejska liturgija, obeleženo unapređenje u čin protonamesnika i upućene poruke o spoju medicine, vere i služenja čoveku u jednoj od najvažnijih zdravstvenih ustanova u Srbiji.
Arhimandrit Jefrem govori o duhovnoj radosti nakon boravka u Srbiji, zahvaljuje na prijemu i najavljuje konkretne stipendije za bogoslovske škole, uz poruku o značaju dolaska Pojasa Presvete Bogorodice.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Svetinja je u molitvenoj tišini ispraćena iz srpske prestonice ka manastiru Vatoped, u kojem se vekovima čuva.
Sa grčkog ostrva Spetses stiže recept za skromno, a ukusno manastirsko jelo koje u jednostavnim sastojcima čuva duh molitve, mora i tišine Istočnog petka.
U Ježevici, nadomak Čačka, srednjovekovni zidovi i živo narodno sabranje stapaju se u istu priču, od predanja o 1330. godini do današnjih okupljanja vernika i praznika koji i dalje pune manastirsku portu.
U besedi za 2. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Velimirović pokazuje zašto se i najveće znanje gubi bez pravog početka i kako se tek tada otvara prostor za istinsku mudrost koja ne zavisi od količine informacija.