MOLITVA CARU KONSTANTINU I CARICI JELENI: Ove snažne reči upućuju se svetiteljima koje danas proslavljamo
Car Konstantin je 313. godine Milanskim ediktom ukinuo progon hrišćana i priznao hrišćanstvo.
Svetu liturgiju je služio episkop dioklijski Pajsije, uz sasluženje sveštenstva i sveštenomonaštva u molitvnom prisustvu vernog naroda, koji tradicionalno u Trojičindanskoj litiji sa krstom Svetog Jovana Vladimira izlazi na Rumiju.
U Crkvi Svete Trojice na Rumiji 8. juna 2025. molitveno je proslavljen praznik Silaska Svetog duha na apostole.
Svetu liturgiju je služio episkop dioklijski Pajsije, uz sasluženje sveštenstva i sveštenomonaštva u molitvnom prisustvu vernog naroda, koji tradicionalno u Trojičindanskoj litiji sa krstom Svetog Jovana Vladimira izlazi na Rumiju.
- Današnji praznik nam govori o objedinjenju ljudi oko Boga i da ćemo se tada, kada se objedinimo oko Boga, objediniti i jedni sa drugima, i imati i istinski i nebeski život. Crkva na vrhu Rumije podseća na veru svakog od nas. Nije nešto mnogo velika, ali je lepa i vidi se sa svake strane. Tako smo se mi danas udaljili iz svega onoga svetskog da ovde, gde se još bolje, još lepše čuje glas Božji, proslavimo njegovo ime, ono ime koje nas proslavlja i koje nama daje život večni. I kao što je ovo penjanje bilo malo naporno ali slatko, tako i celi naš put prema Bogu je pomalo naporan ali sladak i radostan - naveo je episkop Pajsije.
Rumijska crkva, koja po predanju postoji od vizantijskih vremena, zavetna je crkva mnogih generacija žitelja Bara i okoline.
Stotinama godina, posle njenog rušenja 1571, narod podrumijskog kraja u Trojičindanskoj litiji sa krstom Svetog Jovana Vladimira iznosio je po kamen na vrh Rumije kao svojevrsni zavet koji se prenosi s kolena na koleno, verujući da će na vrhu ove planine biti obnovljena crkva kada se tu prikupi dovoljno kamenja.
Taj zavet je ispunjen 2005, kada je Crkva Svete Trojice na Rumiji obnovljena.
Crkvu je osveštao 31. jula blažene uspomene Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije i u njoj, sa tadašnjim Episkopom zahumsko-hercegovačkim, sadašnjim mitropolitom nemačkim Grigorijem služio svetu liturgiju.
Car Konstantin je 313. godine Milanskim ediktom ukinuo progon hrišćana i priznao hrišćanstvo. Svetu arhijerejsku liturgiju na praznik Silaska Svetog Duha na apostole – Pedesetnicu u crkvi Svete Trojice na Rumiji sa sveštenstvom i vernim narodom služiće episkop dioklijski Pajsije sa početkom u 5 časova ujutro. Naredna tri dana možemo videti pokošenu travu na podu crkve. Tražimo da pre nego što se vratimo u prah iz koga smo sazidani, dobijemo priliku da se pokajemo, da se vratimo u naručje Oca.
MOLITVA CARU KONSTANTINU I CARICI JELENI: Ove snažne reči upućuju se svetiteljima koje danas proslavljamo
NA ČELU LITIJE KRST PRVOG SRPSKOG SVECA: Velika svečanost u Crnoj Gori povodom važnog praznika
EVO ZAŠTO NAREDNA 3 DANA PLETEMO VENČIĆE: Zbog ovoga se u crkvu unosi pokošena trava - sveštenik upozorava na VAŽNU stvar
VEČERAS U CRKVI MOŽETE DA URADITE OVO: Do sada je bilo zabranjeno, a sada ima poseban značaj
Projekat ne donosi samo turistički preporod i ekonomski zamah već otvara nove mogućnosti vernicima i hodočasnicima i olakšava uspon do Crkve Svete Trojice, simbola sabornosti i zajedništva.
Na Cetinju je služena liturgija, a tom prilikom mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije je uputio snažnu poruku prisutnima.
Ispelo se 27 ljudi, svi koji su pošli na liturgiju. Najmlađi, deveteogodišnji Uroš Bojić je došao sa majkom.
Veliki praznik obeležava se danas među vernicima SPC, a posebno radosno i svečano je u Cetinjskom manastiru.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Ova svetiteljka, koju Srbi naročito poštuju, smatra se zaštitnicom žena, bolesnih i siromašnih, ali i čuvarkom doma i porodice.
Uz svetlost sveća i miris tamjana, verni narod se okuplja da prinese darove, osvešta slavske kolače i pokloni se moštima najpoštovanije svetiteljke u srpskom narodu.
Hiljade vernika sabrale su se u kolevci srpske duhovnosti, gde je osveštan hram posvećen prvom srpskom arhiepiskopu, a poglavar SPC poslao poruku koja je dotakla duše svih prisutnih.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Ova svetiteljka, koju Srbi naročito poštuju, smatra se zaštitnicom žena, bolesnih i siromašnih, ali i čuvarkom doma i porodice.
Uz svetlost sveća i miris tamjana, verni narod se okuplja da prinese darove, osvešta slavske kolače i pokloni se moštima najpoštovanije svetiteljke u srpskom narodu.
U besedi za 21. Ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički Vladika objašnjava kako sila Božjeg anđela pomaže onima koji se Njega boje, razbijajući svaku nepravdu i donoseći utehu u najmračnijim trenucima života.
Od vizantijskog stila do lokalnih motiva, ikonografski prikazi Prepodobne mati Paraskeve čuvaju priču o njenom asketskom životu, zagovorništvu i vezi sa narodom kroz vekove.
Velika je sila reči upućenih ovoj prepodobnoj svetiteljki, čiji zagovor donosi utehu, snagu i mir duši, a vekovima je stub vere i nade u srcima srpskog naroda.