On je objasnio zašto naredna tri dana možemo videti pokošenu travu na podu crkve, ali i u čemu se ogleda značaj ovog praznika.
- Sada je taj period godine, kada je trava uveliko iznikla i ona se unosi u Crkvu. Na taj način simbolično svedočimo unošenje čitave prirodu u Crkvu. Danas je i rođendan Crkve - ona je ustanovljena na Pedesetnicu, a unošenjem trave na vidljiv način pokazujemo da čitava tvorenina učestvuje u spasenju, a ne samo čovek - pojašnjava sagovornik.
Republika
Otac Marko Jeftić
Dodaje da je simbol trave u skladu sa periodom godine - kao što u Srbiji na Preobraženje osvećujemo grožđe, jer tada sazreva, tako u Rusiji u isto vreme osvećuju jabuke.
- Svaka pomesna crva ima neku svoju osobenost, ali ova osobenost je ista i kod Srba, Rusa i Grka.... Vaskrs, Spasovdan i Trojice, ove praznike slavimo istog dana, jer se računaju u odnosu na Vaskrs - navodi otac Marko i dodaje:
- Danas praznuju Grci, Rumuni, Bugari i mnogi drugi pravoslavni vernici, a običaj je da se u hramove unosi trava. Time pokazujemo da je čitava tvorevina pozvana da kroz čoveka postane deo tela Hristovog i da se raduje. Ta trava se koristi za pletenje venčića. Trava se ne osvećuje, već se tokom čitanja molitava pletu venčići. Venac je simbol iz prethrišćanskog perioda - simbol kruga, večnosti i trajanja. Slični venčići se pletu i za Đurđevdan i za praznik Vrbice. Na taj način, venac postaje znak večnosti, trajanja i blagoslova.
Sveta Trojica
Shutterstock
Na Svete Trojice ispunilo se Hristovo obećanje učenicima da će primiti blagodet duha svetog i progovoriti mnogim jezicima koje do tada nisu znali. Time je završeno osnivanje Hristove crkve, a apostoli su krenuli po svetu da šire Hristovo učenje.
Dogma o Svetoj Trojici je srž hrišćanske vere. Prema njoj, Bog postoji u tri lica:
Otac – izvor sveg postojanja, Stvoritelj sveta,
Sin – Isus Hristos, koji je postao čovek i otkupio ljudski rod,
Duh Sveti – sila koja osvećuje, prosvetljuje i vodi vernike u istinu.
Na dan Duhova, treće lice Trojstva - Duh Sveti - silazi na apostole u vidu plamenih jezika, simbolično ih ispunjavajući božanskom mudrošću, snagom i darovima potrebnim za propovedanje Jevanđelja. Ovaj čin označava potpunu objavu Boga ljudima: Otac šalje Sina, a Sin, po svom vaznesenju, šalje Duha Svetog.
Ova dinamika unutar Božanske Trojice objašnjava zašto se praznik zove Sveta Trojica - jer se tada prvi put objavljuje trojstvena priroda Boga u punoj jasnoći.
Za naše čitaoce otac Radomir Marković pojašnjava šta treba raditi sa ispletenim venčićem.
- Ovaj praznik, u narodu poznat i kao Duhovi tj. Trojice, je dan kad se priziva Duh Sveti na celu prirodu. Dok se molitve čitaju narod klečeći pravi venčiće i odnosi ih u domove i stavljaju ih pored ikone, do sledeće godine kada taj venčić menjaju novim.
Navodi da pravljenje više manjih venčića, od kojih se jedan stavlja u novčanik, drugi u auto ili na neko drugo mesto klizi u sujeverje.
- Trava će u Crkvi stajati naredna dva dana, do utorka. Nema potrebe da se venčić nosi i stavlja na razna mesta, kao što smo viđali da neko stavlja badnjak na registarske tablice. To je obična trava, a neko po svojoj volji može da urkasi venčić cvetićima - zaključuje otac Radomir Marković.
BONUS VIDEO: Sveštenik Marko Jeftić objašnjava po čemu se razlikuju pravoslavni i katolički krst
On je istakao da krštenje označava početak njihovog života u crkvi i da se tom činu raduju ne samo ljudi na zemlji već i nebo, i anđeli, i svetitelji Božji, saopštili su iz SPC.
Od narodnih predanja o zaštiti doma i zdravlju do pogrešnog razumevanja uloge ikona, Crkva objašnjava gde se završava iskreno poštovanje svetitelja, a gde počinju verovanja koja nisu deo pravoslavnog učenja.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da snaga naroda počiva na očuvanju vere i identiteta, podsećajući da Vidovdan i Sveti knez Lazar svedoče o izboru večnih vrednosti koje su kroz vekove čuvale dostojanstvo i slobodu.
Recept monahinje Atanasije Rašić iz knjige "Ko posti, dušu gosti" spaja krompir, šargarepu, celer i karfiol sa mirisnim sosom od paradajza i belog luka u jednostavno, zasitno jelo koje se lako priprema i dugo pamti.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
I najverniji hrišćani ponekad se nađu pred dilemom: gde prestaje poverenje, a gde počinje lična odgovornost, a veliki svetitelji pravoslavlja nude trezven, dubok i iznenađujuće savremen odgovor o odnosu prema svešteniku.
Na dan Svete Trojice, s početkom u osam časova, održano je praznično jutrenje, a potom Božanstvena liturgija u devet časova i u nastavku Večernje po ustavu, litija - krsni vhod i rezanje slavskog kolača.
Sveti Manuil, Savel i Ismail bili su Persijanci, sinovi oca neznabošca i majke hrišćanke, koja ih je odmalena vaspitala u duhu Jevanđelja i privela svetom krštenju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Tihona Amatuntskog po starom, odnosno Svete apostole Petra i Pavla po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava blagdan Svetih apostola Petra i Pavla, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznati veliki praznik.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Recept monahinje Atanasije Rašić iz knjige "Ko posti, dušu gosti" spaja krompir, šargarepu, celer i karfiol sa mirisnim sosom od paradajza i belog luka u jednostavno, zasitno jelo koje se lako priprema i dugo pamti.
Crkveno predanje razlikuje ličnu molitvu za takve osobe od liturgijskog pominjanja, a ljubav prema njima ostaje poziv da se za njihovo dobro i spasenje ne prestaje moliti.