On je objasnio zašto naredna tri dana možemo videti pokošenu travu na podu crkve, ali i u čemu se ogleda značaj ovog praznika.
- Sada je taj period godine, kada je trava uveliko iznikla i ona se unosi u Crkvu. Na taj način simbolično svedočimo unošenje čitave prirodu u Crkvu. Danas je i rođendan Crkve - ona je ustanovljena na Pedesetnicu, a unošenjem trave na vidljiv način pokazujemo da čitava tvorenina učestvuje u spasenju, a ne samo čovek - pojašnjava sagovornik.
Republika
Otac Marko Jeftić
Dodaje da je simbol trave u skladu sa periodom godine - kao što u Srbiji na Preobraženje osvećujemo grožđe, jer tada sazreva, tako u Rusiji u isto vreme osvećuju jabuke.
- Svaka pomesna crva ima neku svoju osobenost, ali ova osobenost je ista i kod Srba, Rusa i Grka.... Vaskrs, Spasovdan i Trojice, ove praznike slavimo istog dana, jer se računaju u odnosu na Vaskrs - navodi otac Marko i dodaje:
- Danas praznuju Grci, Rumuni, Bugari i mnogi drugi pravoslavni vernici, a običaj je da se u hramove unosi trava. Time pokazujemo da je čitava tvorevina pozvana da kroz čoveka postane deo tela Hristovog i da se raduje. Ta trava se koristi za pletenje venčića. Trava se ne osvećuje, već se tokom čitanja molitava pletu venčići. Venac je simbol iz prethrišćanskog perioda - simbol kruga, večnosti i trajanja. Slični venčići se pletu i za Đurđevdan i za praznik Vrbice. Na taj način, venac postaje znak večnosti, trajanja i blagoslova.
Sveta Trojica
Shutterstock
Na Svete Trojice ispunilo se Hristovo obećanje učenicima da će primiti blagodet duha svetog i progovoriti mnogim jezicima koje do tada nisu znali. Time je završeno osnivanje Hristove crkve, a apostoli su krenuli po svetu da šire Hristovo učenje.
Dogma o Svetoj Trojici je srž hrišćanske vere. Prema njoj, Bog postoji u tri lica:
Otac – izvor sveg postojanja, Stvoritelj sveta,
Sin – Isus Hristos, koji je postao čovek i otkupio ljudski rod,
Duh Sveti – sila koja osvećuje, prosvetljuje i vodi vernike u istinu.
Na dan Duhova, treće lice Trojstva - Duh Sveti - silazi na apostole u vidu plamenih jezika, simbolično ih ispunjavajući božanskom mudrošću, snagom i darovima potrebnim za propovedanje Jevanđelja. Ovaj čin označava potpunu objavu Boga ljudima: Otac šalje Sina, a Sin, po svom vaznesenju, šalje Duha Svetog.
Ova dinamika unutar Božanske Trojice objašnjava zašto se praznik zove Sveta Trojica - jer se tada prvi put objavljuje trojstvena priroda Boga u punoj jasnoći.
Za naše čitaoce otac Radomir Marković pojašnjava šta treba raditi sa ispletenim venčićem.
- Ovaj praznik, u narodu poznat i kao Duhovi tj. Trojice, je dan kad se priziva Duh Sveti na celu prirodu. Dok se molitve čitaju narod klečeći pravi venčiće i odnosi ih u domove i stavljaju ih pored ikone, do sledeće godine kada taj venčić menjaju novim.
Navodi da pravljenje više manjih venčića, od kojih se jedan stavlja u novčanik, drugi u auto ili na neko drugo mesto klizi u sujeverje.
- Trava će u Crkvi stajati naredna dva dana, do utorka. Nema potrebe da se venčić nosi i stavlja na razna mesta, kao što smo viđali da neko stavlja badnjak na registarske tablice. To je obična trava, a neko po svojoj volji može da urkasi venčić cvetićima - zaključuje otac Radomir Marković.
BONUS VIDEO: Sveštenik Marko Jeftić objašnjava po čemu se razlikuju pravoslavni i katolički krst
On je istakao da krštenje označava početak njihovog života u crkvi i da se tom činu raduju ne samo ljudi na zemlji već i nebo, i anđeli, i svetitelji Božji, saopštili su iz SPC.
Prvi srpski vladika u Americi, koga danas proslavljamo kao svetitelja, objasnio je da telesne nevolje nisu slučajnost, već prilika za pokajanje, duhovni rast i otkrivanje unutrašnjih slabosti.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Na dan Svete Trojice, s početkom u osam časova, održano je praznično jutrenje, a potom Božanstvena liturgija u devet časova i u nastavku Večernje po ustavu, litija - krsni vhod i rezanje slavskog kolača.
Svetu liturgiju je služio episkop dioklijski Pajsije, uz sasluženje sveštenstva i sveštenomonaštva u molitvnom prisustvu vernog naroda, koji tradicionalno u Trojičindanskoj litiji sa krstom Svetog Jovana Vladimira izlazi na Rumiju.
Od dečaka koji je tragao za Bogom do episkopa čije su mošti ostale netruležne - život ovog svetitelja spojio je Studenicu, Rusiju, Čikago i Libertvil, ostavljajući srpskom narodu u Americi duhovno uporište koje traje do danas.
Pravoslavci danas proslavljaju Svete mučenike Paramona i Filumena po starom kalendaru, a po novom Svetog Spiridona Čudotvorca, dok katolici slave Gospu Guadalupsku, a u islamu i judaizmu je dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
Pravoslavci danas proslavljaju Svete mučenike Paramona i Filumena po starom kalendaru, a po novom Svetog Spiridona Čudotvorca, dok katolici slave Gospu Guadalupsku, a u islamu i judaizmu je dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Jedna jednostavna, ali duboka metoda svetogorskog podviznika pokazuje kako se fokusiranom borbom protiv glavne strasti oslobađa duša i otvara put ka istinskoj unutrašnjoj slobodi.
Tokom posete Srbiji šeih Imran Hosein izneo je tumačenje proročanstava koja, kako tvrdi, ukazuju na burne događaje — od predstojećeg sukoba do simboličkog pomena Konstantinopolja.