OVE DVE LJUDSKE OSOBINE SU KAO OTROV ZMIJE! Sveti Jefrem Sirin otkrio šta crpi snagu i tera ljubav od čoveka
Stekni velikodušnost, krotost, nezlobivost, koje dolikuju Hrišćanima, da bi ti život bio spokojan i miran…
Mržnja truje dušu, muti rasuđivanje i iskrivljuje pogled na svet i druge ljude.
U svetlosti pravoslavnog učenja, mržnja nije samo greh već i ozbiljna prepreka duhovnom uzrastanju čoveka. Ona je suprotnost Hristovoj zapovesti o ljubavi, koja je temelj celokupnog hrišćanskog života. U srcu pravoslavne vere stoji poziv na milosrđe, praštanje i smirenje – vrline koje mržnja guši i razara.
Čovek koji neguje mržnju u sebi udaljava se ne samo od bližnjih, već i od Boga. Mržnja truje dušu, muti rasuđivanje i iskrivljuje pogled na svet i druge ljude. Kada čoveka obuzme duh mržnje, on postaje zao i prema svojim najbližima – njegov odnos prema drugima postaje obojen prezirom, podsmehom ili ravnodušnošću.
Takav čovek lako gubi sposobnost da uoči dobro, da se obraduje vrlini, i često se svesno ili nesvesno upušta u umanjivanje tuđeg truda, znanja i postignuća. To ne proizlazi iz istine, već iz unutrašnje povređenosti, gordosti ili zavisti.
Pravoslavni oci upozoravaju da mržnja nikada ne ostaje zatvorena u srcu – ona se pokazuje u rečima, delima, pa čak i u tišini koja nosi osudu. Umesto toga, vernik je pozvan da u svakom čoveku traži ono dobro, da se raduje napretku drugoga, i da se u borbi protiv zla ne poistovećuje sa mržnjom, već sa ljubavlju koja leči i podiže.
Sveti Jovan Lestvičnik govorio je kako možemo prepoznati da je li duh mržnje obuzeo nekoga od naših bližnjih.
"Znaj da se zlopamtljivi i zlobni ljudi prepoznaju i po tome što oni obuzeti duhom mržnje lako i sa uživanjem umanjuju vrednost učenja, delatnosti i vrline svoga bližnjeg".
Stekni velikodušnost, krotost, nezlobivost, koje dolikuju Hrišćanima, da bi ti život bio spokojan i miran…
U svojoj knjizi "Misli za svaki dan u godini", u pouci za utorak četvrte sedmice po Vaskrsu, ruski svetitelj piše o tome zašto svet ustaje protiv onih koji istinski pripadaju Hristu i kako se verujući mogu odupreti sili tame koja deluje kroz svet.
Jedan od najdubljih duhovnih učitelja našeg vremena u svojim besedama jasno je ukazivao na unutrašnje slabosti koje najviše pomračuju um i udaljavaju čoveka od božanske svetlosti.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Đurđic se obeležava kao uspomena na prenos moštiju Svetog Georgija iz Nikomidije u Lidu Palestinsku.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Crkva uči da Gospod nije dužan da ispuni svaku ljudsku želju, već da čoveku daruje ono što je za njegovo spasenje.
Zlopamtljivost i zloba se u hrišćanskoj tradiciji prepoznaje kao ozbiljan greh koji razara i pojedinca i zajednicu.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.