Foto: Eparhija zvorničko-tuzlanskaMitropolit Fotije u Sabornoj crkvi Uspenja Presvete Bogorodice
U duhovnom skupu u tuzlanskom Sabornom hramu, mitropolit zvorničko-tuzlanski je na jedinstven način osvetlio dublje značenje Rođenja Hristovog, pozivajući verne na duhovni preokret u borbi sa zlom i težnji za spasenjem.
U tuzlanskom Sabornom hramu Uspenja Presvete Bogorodice, na praznik spomena svetih i pravednih Bogootaca, sabrao se verni narod, u trenutku kad je hrišćanski svet nastavio da slavi tajnu Božića, koja se svakim danom otkriva u dubljem značenju.
Prva nedelja nakon Rođenja Hristovog donosi spokojnu tišinu, ali i duboko promišljanje o nasleđu svetih ljudi, koji su živeli u veri, postu i ljubavi prema Bogu. Ovaj dan je bio prilika da se verni narod priseti ne samo radosti Božića, nego i težine iskušenja kroz istoriju, koja nam ukazuje na ljudsku slobodu i odgovornost, darovane od Boga.
Foto: Eparhija zvorničko-tuzlanska
Mitropolita Fotija je u porti Saborne crkve dočekao starešina hrama i arhijerejski namesnik tuzlanski, protojerej-stavrofor Miloš Trišić
Mitropolit zvorničko-tuzlanski, vladika Fotije, služio je svetu arhijerejsku liturgiju, u kojoj su se vernici okupljeni u hramu na trenutak odvojili od svakodnevnog života, da bi u molitvi i zajedništvu tražili duhovnu hranu i svetlost. Liturgija je ujedno bila i vreme sabranosti, u kojem su se sabrali svi oni koji su uvereni u silu Božje prisutnosti, kao i u težinu Njegove poruke spasenja.
Mitropolita Fotija je u porti Saborne crkve dočekao starešina hrama i arhijerejski namesnik tuzlanski, protojerej-stavrofor Miloš Trišić, zajedno sa sveštenicima, đakonima i vernim narodom, koji su se okupili u znak poštovanja, vere i ljubavi prema Bogu. Liturgija je bila ujedno i prilika za duboko promišljanje o velikim temama božićnog praznika, te za razmatranje učenja koja dolaze kroz liturgiju.
Foto: Eparhija zvorničko-tuzlanska
Mitropolit Fotije u Sabornoj crkvi Uspenja Presvete Bogorodice
U svojoj besedi, mitropolit Fotije je govorio o dubokom značenju Božića i svetog ovaploćenja Boga, upućujući vernicima birane reči, koje su odražavale suštinsku misao o spasenju kroz Hrista:
- Bog je postao čovek da bi ljudi postali bogovi po blagodati.
Ova rečenica, koja se temelji na učenju svetog Atanasija Velikog, podseća nas na najveću tajnu hrišćanske vere – da je Bog, kroz Hrista, postao ličnost koja je uzela ljudsku prirodu, kako bi nas osposobio za večnu zajednicu sa Njim.
Ova Božićna radost, međutim, nije bila bez svojih dubokih refleksija o svetu i patnjama koje ga prate. Mitropolit je osvrnuo na spomen na 14.000 mladenaca, nevinih žrtava bezumnog cara Iroda, koji je, iz straha za vlast, naredio masakr nevinih deteta.
. Bezumlje vlastoljubivih ljudi kroz istoriju pokazuje dubinu ljudskog pada - rekao je mitropolit Fotije, podsećajući na to kako sloboda koju nam je Bog dao može biti zloupotrebljena. Sloboda, koja nam omogućava da činimo i dobro i zlo, postaje ključna za razumevanje moralne odgovornosti svakog pojedinca i naroda.
Foto: Eparhija zvorničko-tuzlanska
Mitropolit Fotije u Sabornoj crkvi Uspenja Presvete Bogorodice
Govoreći o istorijskim tragedijama, mitropolit je podelio sa vernicima lično iskustvo koje je stekao tokom studija u Nemačkoj, gde je posetio logore smrti poput Bergen-Belzena i Dahaua, noseći sa sobom bolne slike patnji koje su ljudi trpeli pod režimima fašizma i ustaštva.
- Ova filozofija krvi i tla, koja je bila temelj fašizma, progutala je ogroman broj ljudi - naglasio je mitropolit, dodajući da te patnje podsećaju na zlu stranu ljudskog postojanja, protiv koje se crkva bori pružanjem spasenja kroz Krista.
Duhovnu snagu liturgijskog sabranja činilo je i pojanje starog svetogorskog pojanja, koje je u sebi nosilo duboko ukorenjenu pravoslavnu tradiciju, ujedno obogativši obred i podstičući verne na molitvenu i duhovnu povezanost. U tom duhu, mitropolit Fotije je pohvalio trud vernih koji nesebično pomažu crkvenoj opštini, posebno ističući zaduženje oca Miloša i njegovu posvećenost službi.
Foto: Eparhija zvorničko-tuzlanska
Vladika Fotije ispred ikone Presvete Bogorodice
- Stradanje nije samo fizičko; ono može biti i duhovno, kroz borbu sa mislima, podvig i raspeće - rekao je vladika Fotije, podsećajući prisutne na važnost svakodnevne borbe sa sopstvenim manama i grehovima, kao i na to da je vaskrsenje u Hristu jedini put ka spasenju. Ovaj poziv na život po veri, uz stremljenje ka Bogočoveku Hristu, sve vreme je bio osnova besede vladike Fotija, koji je pozvao okupljene da ne zaborave na univerzalnu poruku hrišćanske vere, koja je imanentna svim ljudima i svim vremenima.
Foto: Eparhija zvorničko-tuzlanska
Vernici u Sabornom hramu u Tuzli
Na kraju, liturgijsko sabranje nastavljeno je zajedničkom trpezom ljubavi, u radosti zajedničarenja i proslave velikog praznika, na kojoj su se vernici podelili sa dragocenim blagoslovima i ljubavlju. Mitropolit je, obraćajući se okupljenima, izrazio zahvalnost svima koji svojim radom i trudom doprinose životu crkvene zajednice, naglašavajući da je svako dobro delo, ma koliko malo bilo, korak bliže spasenju.
Ova sveta liturgija i beseda vladike Fotija bili su podsećanje na to da je život u veri i ljubavi prema Bogu jedini pravi put, onaj koji vodi u večni život, nasuprot putu greha i zla koji vodi u propast.
Posle arhijerejske liturgije, mitropolit zvorničko-tuzlanski odlikovao je veliki broj dobrotvora koji su doprineli obnovi ove svetinje, a u besedi pozvao na mir i zajedništvo.
Mitropolit Fotije je tokom liturgije u drevnoj svetinji proizveo monahinju Anastasiju u čin igumanije, ističući ulogu manastira u duhovnoj obnovi i spasenju. A služen je pomen i i upokojenoj igumaniji Marti, čiji rad ostaje uzor za buduće generacije.
U nadahnutoj besedi povodom praznika Rođenja Hristovog, vladika šumadijski Jovan podsetio je vernike na snagu vere, važnost ljubavi i praštanja, pozivajući ih da svakodnevno pronalaze Hrista u sebi i drugima.
Beseda poglavara Srpske pravoslavne crkve na svetoj liturgiji u crkvi Preobraženja Gospodnjeg o dubokom značenju Božića i putu ka unutrašnjem preobražaju, pozivajući na mir, praštanje i ljubav među ljudima.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice u drevnoj svetinji služena je sveta liturgija, a nakon pričešća usledili su praznični litijski ophod i osvećenje slavskih darova.
Verni narod okupio se u porti novobeogradskog hrama, gde je patrijarh Porfirije uputio snažne poruke o veri, smirenju, radosti, pokajanju i miru, a bogat program okupio je i brojne izvođače duhovne i etno muzike.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve podsetio je na snagu njenog „da“ Bogu, istakavši da nam Majka Božja svojim primerom otkriva kako se prihvatanjem Njegove volje dolazi do istinske slobode i spasenja.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.