Posle arhijerejske liturgije, mitropolit zvorničko-tuzlanski odlikovao je veliki broj dobrotvora koji su doprineli obnovi ove svetinje, a u besedi pozvao na mir i zajedništvo.
Pod svodom Saborne crkve Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli, desio se veličanstveni duhovni događaj. Prvi put u 142 godine postojanja ovog svetog hrama, njegovu unutrašnjost ukrasile su svečano osveštane ikone i freske, oslikane rukom umetnika, a osveštane rukom visokih arhijereja Srpske pravoslavne crkve.
Mitropoliti i episkopi zvorničko-tuzlanski Fotije, gornjokarlovački Gerasim, osečkopoljski i baranjski Heruvim i šabački Jerotej osveštali ikone i freske koje su postale živa svedočanstva vere i nade za vernike okupljene u ovoj svetinji.
Foto: Eparhija zvorničko-tuzlanska
Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice
Ovaj veliki događaj nije samo obeležio završetak značajnog umetničkog poduhvata, već je i podsetio sve prisutne na potrebu duhovnog uzrastanja i unutrašnje obnove. U svojoj nadahnutoj besedi, mitropolit Fotije pozvao je verni narod da u svojim srcima neguju mir i ljubav, te da ne dozvole da se korov strasti i ovozemaljskih težnji ukoreni u njihovim dušama.
- Ne dopustimo da se u našim srcima ukorenjuju korov i ovozemaljske strasti - poručio je mitropolit okupljenima, upućujući ih na put ljubavi prema Bogu i bližnjem.
Foto: Eparhija zvorničko-tuzlanska
Mitropolit Fotije sa arhijerejima SPC
Povodom osveštanja ikona i fresaka, mitropolit Fotije podsetio je na značaj darova koje smo svi dobili od Boga i na važnost njihovog umnožavanja, kao što su svetitelji činili kroz vekove, postajući bogoliki po blagodati.
- Bog nas nije stvorio da ostanemo na nivou na kojem smo sada, već nas je pozvao da uzrastamo - naglasio je mitropolit, upoređujući naš duhovni rast sa telesnim rastom deteta u odraslog čoveka.
Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli, kojeg mnogi nazivaju "našom crkvom" — ne samo pravoslavni vernici, već i ljudi drugih vera — postao je simbol zajedništva i duhovnog uzdizanja. Kroz ovaj događaj, crkva je još jednom pokazala da je mesto gde se ljudi svih nacija i veroispovesti okupljaju u miru i ljubavi, prkoseći razlikama i tražeći zajedničku svetlost Hristovog Vaskrsenja.
Foto: Eparhija zvorničko-tuzlanska
Veliki broj vernika okupio se na ovom veličanstvenom događaju
Nagrade i odlikovanja, dodeljena tokom ovog svetog sabranja, još jednom su svedočila o onima koji neumorno pomažu Crkvi i njenoj misiji. Mitropolit Fotije istakao je da te nagrade nisu povod za gordost, već znak zahvalnosti za trud onih koji se bore za obnovu svetinja i duhovno blagostanje naroda.
- Nagrada ne služi da se njima gordimo, već da pokažemo da Crkva ima ljude koji se trude i pomažu - rekao je vladika, pozdravljajući velikodušnost darodavaca.
Osveštanje fresaka i ikona u Tuzli nije samo crkveni događaj, već duboko duhovni čin, prožet molitvom i ljubavlju prema Bogu. Svetinje, sada osvetljene nebeskom svetlošću, postale su deo duhovnog života ovog hrama, pružajući utehu i inspiraciju svim vernicima koji ovde dolaze da traže mir i Božiju blagodat.
Foto: Eparhija zvorničko-tuzlanska
Mitropolit Fotije nagradio je brojne dobrotvore koji su doprineli obnovi ove svetinje
Mitropolit Fotije završio je svoje obraćanje rečima nade i zajedništva, pozivajući narod da sa sobom ponesu "duhovnu radost i iskru blagodati" iz ovog svetog hrama, uveren da će Tuzla, grad mira, ostati simbol ljubavi i zajedništva i u budućnosti, gde će svi ljudi, bez obzira na veru i poreklo, biti dobrodošli.
- Hristos je Knez mira, koji je došao da spasi svakog čoveka krstom i vaskrsenjem - podsetio je mitropolit, ukazujući na večno važeću poruku spasenja i ljubavi koje Crkva nosi svetu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliku sredu po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Dionizija Korintskog, dok Jevreji obeležavaju dane Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Od neprekidnog pričanja i pohlepe do nedostatka vere - otac Dimitrije objasnio je kako molitva, disciplina i odlazak u crkvu mogu osloboditi dušu i doneti mir.
Od Svetog Jovana Zlatousta do vladike Nikolaja Velimirovića, glasovi svetih opominju da starina nije merilo istine, između krsne slave i sujeverja otkriva se tanka linija koju savremeni čovek često previđa.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U duhovnom skupu u tuzlanskom Sabornom hramu, mitropolit zvorničko-tuzlanski je na jedinstven način osvetlio dublje značenje Rođenja Hristovog, pozivajući verne na duhovni preokret u borbi sa zlom i težnji za spasenjem.
U Crkvi Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli, biseru pravoslavlja, 13. oktobra biće osvećene freske kojima je ova svetinja prvi put ukrašena u svojoj skoro vek i po dugoj istoriji.
Služeći liturgiju u hramu Svetog Pantelejmona u Oraovcu, mitropolit zvorničko-tuzlanski besedio je o veri koja se potvrđuje delima kroz obnovu crkvenog života i zajedništvo vernika.
Mitropolit zvorničko–tuzlanski pozvao nadležne da odmah reaguju, upozoravajući da pretnje postaju obrazac pritiska na pravoslavnu zajednicu u Federaciji BiH.
Nakon složene operacije u Istanbulu i nedelja neizvesnosti, paroh iz Pilice pokazao je kako izgleda kada ljubav prema bližnjem preraste u čin koji menja sudbinu, bez očekivanja priznanja i bez zadrške pred ličnim iskušenjem.
Svetinja koja se vekovima čuva u manastiru Vatoped biće doneta u prestonicu i nošena na čelu litije, dok će vernici potom imati priliku da joj se poklone u hramu Svetog Save.
U hramu u kojem je godinama služio, sabrano sveštenstvo i mnoštvo vernika oprostili su se od oca Nenada i njegove supruge, dok se zajednica, u molitvi, suočava sa velikim gubitkom.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Grigorije S. Deboljski u svom delu "Dani bogosluženja (Knjiga o postu) Pravoslavne saborne istočne crkve" sažeo je tumačenja Svetih Otaca o Velikom postu i Strasnoj sedmici.
Kako je susret Djeve Marije i arhangela Gavrila otkrio tajnu koja prevazilazi ljudski razum i označio početak ispunjenja davnog proročanstva o dolasku Spasitelja, uz događaje koji su zauvek oblikovali hrišćansku veru i predanje.