Ustupljene fotografije, preuzeto sa spc.rs, Eparhija zvorničko-tuzlanska
Mitropolit zvorničko–tuzlanski pozvao nadležne da odmah reaguju, upozoravajući da pretnje postaju obrazac pritiska na pravoslavnu zajednicu u Federaciji BiH.
U Tuzli je došlo do novog napada na pravoslavnu zajednicu – sablasno pismo iz istražnog zatvora u kojem zatvorenik preti svešteniku i poručuje da će pravoslavnu crkvu pretvoriti u džamiju, a njega “preobratiti u islam, sa najvećim zadovoljstvom”. Ovo preteće pismo svojeručno je napisao i potpisao jedan od dvojice uhapšenih zbog sumnje da su provalili u pravoslavni hram Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli,
Pretnja je odmah prijavljena policiji, a vladika Fotije uputio je dramatično saopštenje i pozvao na hitnu reakciju države.
Eparhija zvorničko-tuzlanska
Preteće pismo koje je na adresu Sabornog hrama u Tuzli stiglo iz zatvora
Pismo je stiglo na adresu Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice, koja se nalazi u samom centru Tuzle, tik uz vladičanski dvor i sedište Eparhije zvorničko–tuzlanske. Nakon prijema pisma, obaveštena je policija, dok je Eparhija izdala oštro saopštenje koje je potpisao vladika Fotije.
On je naglasio da ovakav čin nije izdvojen, već deo kontinuiranog procesa napada na pravoslavne vernike u Federaciji BiH:
– Ova pretnja nije izolovan incident, već je izvesno vreme deo kontinuiranog procesa napada na pravoslavnu zajednicu u Federaciji BiH. U poslednjem periodu učestali su napadi i na domove sveštenika u Tuzli, pri čemu su razbijani prozori na kući u kojoj živi naš sveštenik. Ovi napadi nisu samo vandalski, već predstavljaju ozbiljnu pretnju bezbednosti sveštenika i njihovih porodica, kao i šire ugrožavanje mira i sigurnosti u našoj zajednici – istakao je vladika.
Foto: SPC
Vladika Fotije
Pozivajući se na međunarodne pravne akte, podsetio je da je sloboda vere nepovrediva:
– Članom 9. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama propisano je da svako ima pravo na slobodu misli, savesti i veroispovesti. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima, dok je i Ustavom Bosne i Hercegovine jasno zagarantovano pravo na slobodu misli, savest i veru.
Vladika Fotije posebno je upozorio na opasnost od širenja radikalizacije i govora mržnje:
– Ovaj i slični incidenti jasno ukazuju na povećan rizik od radikalizacije. Napadi na verske simbole i na domove sveštenika nisu samo napadi na pojedince, već i na osnovna ljudska i verska prava. Ove pretnje i nasilni postupci predstavljaju ozbiljnu ugroženost mira i stabilnosti, te zahtevaju brz i odlučan odgovor.
Eparhija je uputila i apel drugim verskim zajednicama:
– Pozivamo sve verske zajednice da javno osude ovakve radikalne i ekstremističke postupke. Napadi na verske simbole i pozivi na nasilnu radikalizaciju nisu samo problem jedne verske zajednice, već ozbiljna opasnost za sve nas. U ovakvim trenucima solidarnost i jedinstvo svih verskih zajednica u BiH od ključne su važnosti za očuvanje mira i stabilnosti.
Na kraju, vladika Fotije uputio je poruku utehe vernicima, oslanjajući se na Sveto pismo:
– Ne boj se, jer ja sam s tobom; ne pogni se, jer ja sam tvoj Bog. Ojačaću te, i pomoći ću ti, i podržaću te desnicom pravde svoje – (Psalam 41,10).
Dvojica muškaraca ušla su u Sabornu crkvu Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli, pod izgovorom molitve, a iza sebe ostavili su sliku oskrnavljenih svetinja i dubokog bola među vernim narodom.
Posle svečanog dočeka ikone Svetog sveštenomučenika Jovana Tuzlanskog uslediće Sveta Arhijerejska Liturgija, litija sa moštima svetih i trpeza ljubavi, a obezbeđen je i besplatan prevoz iz Bijeljine i Lopara.
Liturgiju je služio Mitropolit Fotije, dok su hilandarski pojci, litija i molitve stvorili nezaboravnu duhovnu atmosferu, a vernici svih generacija proslavljali 143. krsnu slavu hrama Uspenja Presvete Bogorodice.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Ministar je u ime Vlade Srbije posetio Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice i najavio nastavak podrške obnovi i ukrašavanju najznačajnije pravoslavne svetinje u ovom delu Bosne i Hercegovine.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
U tuzlanski hram Uspenja Presvete Bogorodice stižu četiri arhijereja SPC, mitropolit Fotije i Hilandarski pojci, uz bogosluženje i program posvećen 850 godina od rođenja prvog srpskog arhiepiskopa.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.