Prota Jovan Magarašević neumorno je služio zajednici, branio veru i obrazovanje, i kroz svoje mučeništvo postao večni simbol svetosti i hrabrosti.
U malom daljskom selu, gde reke i polja šaptaju stare priče o veri i predanju, rođen je čovek čiji život i danas svetli kao primer predanosti Crkvi i narodu. Bio je to Jovan Magarašević, danas poznat kao Sveti sveštenomučenik Jovan Tuzlanski, čija je duhovna snaga i nepokolebljivost oblikovala ne samo njegovu porodicu već i zajednicu u kojoj je služio. Njegovo detinjstvo, protkano molitvom, učenjem i ljubavlju prema bližnjima, postavilo je temelje za život u službi Boga i Crkve.
Njegov otac Dušan, paroh u Dalju, i majka Angelina pažljivo su ga učili molitvi i liturgijskim obredima, a porodična atmosfera ljubavi i duhovnog predanja usmerila je mladog Jovana ka svešteničkoj službi. Nakon osnovne škole u Dalju, gimnaziju je završio u Sremskim Karlovcima, tadašnjem središtu obrazovanja kod Srba, a potom je upisao i završio Bogosloviju 1914. godine. Već u tim godinama Jovan je pokazivao duboku posvećenost i zrelost, koje će ga pratiti tokom celog života.
Posvećenost prosveti i kulturnom radu
Nakon rukopoloženja za đakona 1. novembra i sveštenika 2. novembra 1914. godine od strane episkopa Ilariona Zeremskog, Jovan je započeo svoju prvu parohijsku službu u Budimcima. Tu je stvorio svoju porodicu sa suprugom i dobio troje dece: Angelinu, Duška i Smiljana. Već tada je pokazao izuzetnu posvećenost prosvetnom i kulturnom radu: pisao je i izdavao katehetske časopise, organizovao prosvetne aktivnosti sveštenika i veroučitelja, neprestano brinući o duhovnom obrazovanju naroda.
Eparhija zvorničko-tuzlanska
Ikona Svetog Jovana Tuzlanskog
Od 30. oktobra 1923. godine postao je član klira Eparhije zvorničko-tuzlanske i preuzeo dužnost sekretara Crkvenog suda u Tuzli. Aktivno je učestvovao u izradi zakonskog uređenja Srpske pravoslavne crkve, formiranju episkopija i kroz tekstove u časopisu Zastava zastupao prava pravoslavnog naroda u Bosni i Hercegovini, jasno opovrgavajući neistine koje su se širile beogradskom štampom. Njegovo zalaganje pokazivalo je duboku veru u svetost zajedničkog crkvenog života i važnost uloge naroda u odlučivanju kroz odbore i savete.
Duhovni pastir i narodni tribun
Kao tuzlanski paroh i arhijerejski namjesnik, Jovan Magarašević zalagao se za unapređenje životnih uslova u zabačenim selima, borio se za pismenost i aktivno učestvovao u radu svih srpskih prosvetnih društava. Njegovo besedništvo, naročito tokom velikih praznika, privlačilo je verni narod koji je tražio duhovni oslonac i ohrabrenje.
Njegova posvećenost bila je prepoznata i na saborima, poput Sabora bratstava Pravoslavne hrišćanske zajednice u manastiru Žiči 1936. godine, gde je izabran za predsednika. Episkop žički Nikolaj Velimirović istakao je tada:
- Danas se lako mogu pribaviti tehnička sredstva, ali kvalitetnih ljudi poput prote Jovana ima veoma malo.
Mučenički put verničkog sluge
Nakon okupacije 1941. godine i formiranja Nezavisne Države Hrvatske, počeo je progon viđenijih Srba u Tuzli i okolini. Jovan Magarašević je uhapšen 16. maja 1941. godine i zatvoren u zloglasnom zatvoru Okružnog suda u Tuzli, gde je, prema svedočanstvima savremenika, svake večeri služio bogosluženje za ostale zatvorenike. Kasnije je transportovan u logor Danica u Koprivnici, a potom u Gospić i Jadovno, gde je 2. jula 1941. godine mučenički stradan. Njegovo stradanje predstavlja simbol nepokolebljivosti pravoslavne vere pred nasiljem i nepravdom.
Foto: SPC
Sveštenik Jovan Magarašević kanonizovan je na Svetom arhijerejskom saboru Srpske pravoslavne crkve, na predlog mitropolita zvorničko-tuzlanskog Fotija
Svetost koja nadilazi vreme
Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve, na predlog mitropolita zvorničko-tuzlanskog Fotija, uvrstio ga je u red sveštenomučenika. Saborni dan proslave svih mučenika zvorničko-tuzlanskih je 8/26. jun.
Osim što je bio omiljeni sveštenik, Sveti Jovan Tuzlanski bio je i prosvetitelj, stub vere, glas naroda i simbol hrabrosti u službi zajednice. Njegov život i delo nas podsećaju da vera nije samo liturgijsko služenje, već i aktivno zalaganje za dobrobit zajednice, očuvanje kulture i nepokolebljiva odanost Bogu i Crkvi. Njegova mučenička smrt ostaje večni znak vere koja ne klone pred nasiljem i nepravdom.
Foto: SPC
Potomci Svetog sveštenomučenika Jovana Tuzlanskog nose njegovu ikonu
Primer koji nadahnjuje sve generacije
Sveti Jovan Tuzlanski ostaje svetionik pravoslavlja u Bosni i Hercegovini, čije delo i danas nadahnjuje sve koji tragaju za verom, pravdom i hrabrošću. Njegov život nas podseća da svetost nije samo dar Božji, već plod predanosti, ljubavi i hrabrosti u svakodnevnom životu.
Duhovna snažnost i nepokolebljivost
Njegova nepokolebljivost, besedništvo i posvećenost prosveti i zajednici čine Svetog Jovana Tuzlanskog večnim simbolom kako vere, tako i aktivnog služenja narodu, pokazujući da istinska svetost nadilazi vreme i prostor.
U duhu sabornosti i odgovornosti, mitropolit zvorničko-tuzlanski i savetnik predsednika Srbije razmenili su mišljenja o pomoći verskim objektima i zaštiti srpskog naroda, oštro osudivši pravno neutemeljene odluke protiv predsednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Posle svečanog dočeka ikone Svetog sveštenomučenika Jovana Tuzlanskog uslediće Sveta Arhijerejska Liturgija, litija sa moštima svetih i trpeza ljubavi, a obezbeđen je i besplatan prevoz iz Bijeljine i Lopara.
U svom autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, mitropolit zvorničko-tuzlanski podseća – dok su stariji govorili o vremenu kada je vera oblikovala karakter i poštovanje, mladi bez veronauke su odrasli u svetu bandi, zakona jačeg i duhovne praznine.
Liturgiju je služio Mitropolit Fotije, dok su hilandarski pojci, litija i molitve stvorili nezaboravnu duhovnu atmosferu, a vernici svih generacija proslavljali 143. krsnu slavu hrama Uspenja Presvete Bogorodice.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Jovana Kapistrana, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani idu na džuma-namaza.
Njihova vera u Hrista bila je toliko snažna da ih nisu pokolebale ni najteže muke, a primer njihovog stradanja podstakao je još 200 ljudi da prihvate hrišćanstvo.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Jakova Alfejevog po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Averikija. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Jovana Pavla II, dok Jevreji i muslimani nemaju veći verski praznik.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Mitropolit zvorničko–tuzlanski pozvao nadležne da odmah reaguju, upozoravajući da pretnje postaju obrazac pritiska na pravoslavnu zajednicu u Federaciji BiH.
U tuzlanski hram Uspenja Presvete Bogorodice stižu četiri arhijereja SPC, mitropolit Fotije i Hilandarski pojci, uz bogosluženje i program posvećen 850 godina od rođenja prvog srpskog arhiepiskopa.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Jovana Kapistrana, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani idu na džuma-namaza.
Njihova vera u Hrista bila je toliko snažna da ih nisu pokolebale ni najteže muke, a primer njihovog stradanja podstakao je još 200 ljudi da prihvate hrišćanstvo.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.