U Crkvi Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli, biseru pravoslavlja, 13. oktobra biće osvećene freske kojima je ova svetinja prvi put ukrašena u svojoj skoro vek i po dugoj istoriji.
Reči psalmopojca Davida „Milost i istina sretoše se, pravda i mir celivaše se“ (Ps. 84) vijorile su se na zgradi Dvora Mitropolije zvorničko-tuzlanske, na nekoliko metara dugačkom baneru, pripremljenom za dolazak patrijarha srpskog Porfirija prilikom obeležavanja 140 godina Sabornog hrama u Tuzli u junu 2022. godine.
Hiljade vernika sa svih strana sveta toga dana došle su u Tuzlu da se prisete slavne prošlosti, da u zalog pokolenjima ostave veru živu i ljubav prema svetinji, te da pošalju poruku sadašnjosti: Saborno se okupljamo u našem Sabornom hramu u Tuzli.
Vođeni rečima psalma sa početka, pozivu su se toga dana odazvali i predstavnici islamske veroispovesti, rimokatoličke crkve i jevrejske zajednice, i uzeli učešće u ovom istorijskom danu.
Biser pravoslavlja i nacionalni spomenik kulture srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, tuzlanski Saborni hram, odoleva vek i po teškim vremenima i sa svojim svetloplavim visokim kupolama „kao golubica stoji, spremna ka nebesima da uzleti“, kako u pesmi piše mitropolit zvorničko-tuzlanski Fotije.
SPC/Eparhija zvorničko-tuzlanska
Saborni hram u Tuzli
Priliku za još jedan sabor u Sabornom hramu u Tuzli verni narod imaće 13. oktobra 2024. godine, kada će mitropolit Fotije, uz sasluženje više arhijereja SPC, osveštati freske i ikone kojima je prvi put u svojoj 142 godine dugoj istoriji ukrašen Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli.
To je prilika za one koji su rodom iz Tuzle i okoline, za one koji su izdaleka, za one koji su ranije bili i one koji prvi put dolaze, da dođu i vide: krasotu Doma Božijeg, krasotu ugodnika Božijih izobraženih na ikonama, lepotu Pravoslavlja i da osete ljubav preostalih pravoslavnih tuzlaka.
Pokrovitelji i veliki dobrotvori osvećenja fresaka Sabornog hrama u Tuzli su Vlada Srbije i ministar Nenad Popović, te predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.
U prethodnim godinama, velikim duhovnim i građevinskim poduhvatima nad ovim hramom, obistinile su se reči crkvene pesme koje kažu: „Svako svoje zrno nade nek prinese Hlebu Spasa, kako je divno, Gospode, kad hram vaskrsava.“
SPC/Eparhija zvorničko-tuzlanska
Jarko crveni barokni ikonostas Sabornog hrama u Tuzli ostavlja snažan utisak na verni narod
Zato niko ne ostaje ravnodušan kada dođe u Saborni hram u Tuzli i ugleda visoke svetloplave kupole, mirisnu portu ukrašenu lavandom i drugim cvećem, spoj belog italijanskog kamena u podu, jarko crvenog baroknog ikonostasa i stasidija, svetogorskog horosa i visokih svećnjaka, velelepno ukrašenog Hristovog groba iz Rusije, rezbarenog hercegovačkog kamena od koga je napravljena Časna trpeza u oltaru, srebrnih kandila teških nekoliko kilograma koja krase ikonostas, ikona svetitelja sa moštima Svete Matrone Moskovske, Svetog Luke Krimskog i Nektarija Čudotvorca, ikone Bogorodice Mlekopitateljnice, te paraklisa oslikanih u čast srpskih svetitelja i grčkih svetitelja i staraca.
Zato ovaj hram svakodnevno posećuju ljudi svih vera i nacija i odlaze očarani njegovom lepotom, ali i ljubavlju iskazanom od strane sveštenika, starešine hrama prote Miloša, otaca Nikole i Davora, ili radnica Bose, Mile i Vesne.
Svi zajedno se brinu o njegovoj lepoti, čistoći, ali i o svakom putniku namerniku da se upozna sa istorijom hrama, da se i duhovno i fizički okrepi. Oni čine da vrata Sabornog hrama u Tuzli budu otvorena za sve dobre ljude, kao što su to činili oni pre njih koji su službovali i ugradili svoj trud i ljubav u lepotu ove svetinje.
SPC/Eparhija zvorničko-tuzlanska
Saborni hram u Tuzli posvećen je Uspenju Presvete Bogorodice
Na samom ulazu nalazi se velika ikona novomučenika zvorničko-tuzlanskih na kojoj su izobraženi likovi sveštenomučenika i svih nevino stradalih, pokazujući time da je Crkva uvek delila patnje i stradanja našeg naroda.
Za ponos svakog Tuzlaka, ma koje vere bio, je podatak da Saborni hram u Tuzli nikada za svoje 142 godine nije pretrpeo stradanje i rušenje. A onda kada je osamdesetih godina prošlog veka pretila opasnost da hram potone, kao i kompletan uži centar Tuzle, učinjeno je nešto što ovaj hram čini jedinstvenim i što je bilo nezamislivo: Velikim naporima je hram potkopan i ugrađeni su betonski stubovi na kojima i danas počiva, nastavljajući da čuva Tuzlu i sve njene stanovnike od svih nevolja.
Ovaj hram su gradili brojni neimari, a svoje priloge davali bogati i siromašni, sultan i Franc Jozef. U teškim vremenima su ga sačuvali dobri ljudi, više puta obnavljali episkopi i sveštenici sa narodom, da svima nama bude sigurno utočište i mesto okupljanja kako bi radosno iznova mogli da zapevamo: Milost i istina sretoše se, pravda i mir celivaše se!
Wikipedia
Saborni hram u Tuzli
Ako to do sada nismo znali, sada znamo gde treba da budemo 13. oktobra (nedelja) 2024. godine. Sveta arhijerejska Liturgija počinje u 9 sati.
Za one koji nisu u mogućnosti da dođu sopstvenim prevozom, organizovan je besplatan autobuski prevoz iz Bijeljine, Brčkog, Dervente, Zvornika, Lopara, Petrova i Osmaka.
Sabornost, ljubav i vera nadvladavaju vreme i nedaće, ostavljaju dubok pečat na svakom hramu, svakom verniku i svakom pokolenju. Saborni hram u Tuzli ostaje da svedoči o slozi, veri i istrajnosti, i to uvek iznova dokazuje svakim novim saborom.
Među zelenim brdima Bukovine, nalazi se svetinja koja vekovima očarava verne svojim jedinstvenim freskama koje ne prikazuju samo biblijske scene, već i istorijske događaje.
Smešten u mirnoj klisuri iznad reke Moravice, manastir posvećen Svetim arhangelima Mihailu i Gavrilu prkosi vremenu, čuvajući freske, stare ikone, legende o Svetom Savi i svedočanstva o hrabrim borcima koji su ustali protiv osvajača.
Ovaj duhovni kompleks, smešten na živopisnom ostrvu, nudi jedinstvenu priliku za istraživanje bogate istorije i svetih relikvija. Vernici u ovoj svetinji otkrivaju unutrašnji mir u prostoru gde se tradicija i vera savršeno prepliću.
Kroz istoriju se prepliću ljubav i tragedija, a u središtu jedne od najznačajnijih priča stoji manastir Ljubostinja. Njegove relikvije neprocenjive vrednosti postale su meta neviđenog razbijništva.
Jedan od najučenijih i najuticajnijih arhijereja Ruske pravoslavne crkve 19. veka ostavio je snažnu pouku o tome kako gubimo Božiju zaštitu kada napustimo temelje dobra.
Iako je prvobitno najavljeno da će kulturno-umetnički program voditi poznati glumac Milan Vasić, on je za portal religija.rs otkrio da su stvari zapravo drugačije.
Otkrijte kako se priprema ova starinska pita – mirisna, slojevita i bogata, onako kako se nekada spremala posle liturgije, za okupljanje oko trpeze koja je bila svetinja doma.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Posle arhijerejske liturgije, mitropolit zvorničko-tuzlanski odlikovao je veliki broj dobrotvora koji su doprineli obnovi ove svetinje, a u besedi pozvao na mir i zajedništvo.
U duhovnom utočištu Srba iz parohije štutgardske, mitropolit Grigorije je u besedi pozivao vernike da postanu „hleb Božiji“ – simbol ljubavi i služenja
Kako javljaju naši novinari, koji se nalaze u porti svetinje, veliki broj Srba je došao iz različitih krajeva i sve vrvi od srpskog roda, još od ranih jutarnjih sati.
Dok se srpski narod na Kosmetu suočava s pritiscima i neizvesnošću, arhimandrit Mihailo šalje snažnu poruku mira i opreza i ističe da će slava biti obeležena molitvom i sabornim duhom, daleko od sukoba i podela.
U tišini starog groblja, među svećama i molitvama, vernici su se prisetili duhovnog vođe i tragične pogibije 25 meštana u savezničkom bombardovanju 1944. godine.
Iako je prvobitno najavljeno da će kulturno-umetnički program voditi poznati glumac Milan Vasić, on je za portal religija.rs otkrio da su stvari zapravo drugačije.
Kako javljaju naši novinari, koji se nalaze u porti svetinje, veliki broj Srba je došao iz različitih krajeva i sve vrvi od srpskog roda, još od ranih jutarnjih sati.
U pouci za subotu 7. sedmice po Duhovima, sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva zašto je trezvenost najjače oružje protiv zla i kako da na vreme osetimo njegov smrad pre nego što nas zavede i odvede u propast.
Ugodnik Božji koji je Svetoj i pravednoj Ani objavio rođenje Presvete Bogorodice, a svešteniku Zahariji najavio dolazak sina – Svetog Jovana Preteče, a potom došao i samoj Bogorodici Mariji da joj saopšti da će začeti i roditi Sina Božjeg.