U Crkvi Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli, biseru pravoslavlja, 13. oktobra biće osvećene freske kojima je ova svetinja prvi put ukrašena u svojoj skoro vek i po dugoj istoriji.
Reči psalmopojca Davida „Milost i istina sretoše se, pravda i mir celivaše se“ (Ps. 84) vijorile su se na zgradi Dvora Mitropolije zvorničko-tuzlanske, na nekoliko metara dugačkom baneru, pripremljenom za dolazak patrijarha srpskog Porfirija prilikom obeležavanja 140 godina Sabornog hrama u Tuzli u junu 2022. godine.
Hiljade vernika sa svih strana sveta toga dana došle su u Tuzlu da se prisete slavne prošlosti, da u zalog pokolenjima ostave veru živu i ljubav prema svetinji, te da pošalju poruku sadašnjosti: Saborno se okupljamo u našem Sabornom hramu u Tuzli.
Vođeni rečima psalma sa početka, pozivu su se toga dana odazvali i predstavnici islamske veroispovesti, rimokatoličke crkve i jevrejske zajednice, i uzeli učešće u ovom istorijskom danu.
Biser pravoslavlja i nacionalni spomenik kulture srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, tuzlanski Saborni hram, odoleva vek i po teškim vremenima i sa svojim svetloplavim visokim kupolama „kao golubica stoji, spremna ka nebesima da uzleti“, kako u pesmi piše mitropolit zvorničko-tuzlanski Fotije.
SPC/Eparhija zvorničko-tuzlanska
Saborni hram u Tuzli
Priliku za još jedan sabor u Sabornom hramu u Tuzli verni narod imaće 13. oktobra 2024. godine, kada će mitropolit Fotije, uz sasluženje više arhijereja SPC, osveštati freske i ikone kojima je prvi put u svojoj 142 godine dugoj istoriji ukrašen Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli.
To je prilika za one koji su rodom iz Tuzle i okoline, za one koji su izdaleka, za one koji su ranije bili i one koji prvi put dolaze, da dođu i vide: krasotu Doma Božijeg, krasotu ugodnika Božijih izobraženih na ikonama, lepotu Pravoslavlja i da osete ljubav preostalih pravoslavnih tuzlaka.
Pokrovitelji i veliki dobrotvori osvećenja fresaka Sabornog hrama u Tuzli su Vlada Srbije i ministar Nenad Popović, te predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.
U prethodnim godinama, velikim duhovnim i građevinskim poduhvatima nad ovim hramom, obistinile su se reči crkvene pesme koje kažu: „Svako svoje zrno nade nek prinese Hlebu Spasa, kako je divno, Gospode, kad hram vaskrsava.“
SPC/Eparhija zvorničko-tuzlanska
Jarko crveni barokni ikonostas Sabornog hrama u Tuzli ostavlja snažan utisak na verni narod
Zato niko ne ostaje ravnodušan kada dođe u Saborni hram u Tuzli i ugleda visoke svetloplave kupole, mirisnu portu ukrašenu lavandom i drugim cvećem, spoj belog italijanskog kamena u podu, jarko crvenog baroknog ikonostasa i stasidija, svetogorskog horosa i visokih svećnjaka, velelepno ukrašenog Hristovog groba iz Rusije, rezbarenog hercegovačkog kamena od koga je napravljena Časna trpeza u oltaru, srebrnih kandila teških nekoliko kilograma koja krase ikonostas, ikona svetitelja sa moštima Svete Matrone Moskovske, Svetog Luke Krimskog i Nektarija Čudotvorca, ikone Bogorodice Mlekopitateljnice, te paraklisa oslikanih u čast srpskih svetitelja i grčkih svetitelja i staraca.
Zato ovaj hram svakodnevno posećuju ljudi svih vera i nacija i odlaze očarani njegovom lepotom, ali i ljubavlju iskazanom od strane sveštenika, starešine hrama prote Miloša, otaca Nikole i Davora, ili radnica Bose, Mile i Vesne.
Svi zajedno se brinu o njegovoj lepoti, čistoći, ali i o svakom putniku namerniku da se upozna sa istorijom hrama, da se i duhovno i fizički okrepi. Oni čine da vrata Sabornog hrama u Tuzli budu otvorena za sve dobre ljude, kao što su to činili oni pre njih koji su službovali i ugradili svoj trud i ljubav u lepotu ove svetinje.
SPC/Eparhija zvorničko-tuzlanska
Saborni hram u Tuzli posvećen je Uspenju Presvete Bogorodice
Na samom ulazu nalazi se velika ikona novomučenika zvorničko-tuzlanskih na kojoj su izobraženi likovi sveštenomučenika i svih nevino stradalih, pokazujući time da je Crkva uvek delila patnje i stradanja našeg naroda.
Za ponos svakog Tuzlaka, ma koje vere bio, je podatak da Saborni hram u Tuzli nikada za svoje 142 godine nije pretrpeo stradanje i rušenje. A onda kada je osamdesetih godina prošlog veka pretila opasnost da hram potone, kao i kompletan uži centar Tuzle, učinjeno je nešto što ovaj hram čini jedinstvenim i što je bilo nezamislivo: Velikim naporima je hram potkopan i ugrađeni su betonski stubovi na kojima i danas počiva, nastavljajući da čuva Tuzlu i sve njene stanovnike od svih nevolja.
Ovaj hram su gradili brojni neimari, a svoje priloge davali bogati i siromašni, sultan i Franc Jozef. U teškim vremenima su ga sačuvali dobri ljudi, više puta obnavljali episkopi i sveštenici sa narodom, da svima nama bude sigurno utočište i mesto okupljanja kako bi radosno iznova mogli da zapevamo: Milost i istina sretoše se, pravda i mir celivaše se!
Wikipedia
Saborni hram u Tuzli
Ako to do sada nismo znali, sada znamo gde treba da budemo 13. oktobra (nedelja) 2024. godine. Sveta arhijerejska Liturgija počinje u 9 sati.
Za one koji nisu u mogućnosti da dođu sopstvenim prevozom, organizovan je besplatan autobuski prevoz iz Bijeljine, Brčkog, Dervente, Zvornika, Lopara, Petrova i Osmaka.
Sabornost, ljubav i vera nadvladavaju vreme i nedaće, ostavljaju dubok pečat na svakom hramu, svakom verniku i svakom pokolenju. Saborni hram u Tuzli ostaje da svedoči o slozi, veri i istrajnosti, i to uvek iznova dokazuje svakim novim saborom.
Među zelenim brdima Bukovine, nalazi se svetinja koja vekovima očarava verne svojim jedinstvenim freskama koje ne prikazuju samo biblijske scene, već i istorijske događaje.
Smešten u mirnoj klisuri iznad reke Moravice, manastir posvećen Svetim arhangelima Mihailu i Gavrilu prkosi vremenu, čuvajući freske, stare ikone, legende o Svetom Savi i svedočanstva o hrabrim borcima koji su ustali protiv osvajača.
Ovaj duhovni kompleks, smešten na živopisnom ostrvu, nudi jedinstvenu priliku za istraživanje bogate istorije i svetih relikvija. Vernici u ovoj svetinji otkrivaju unutrašnji mir u prostoru gde se tradicija i vera savršeno prepliću.
Kroz istoriju se prepliću ljubav i tragedija, a u središtu jedne od najznačajnijih priča stoji manastir Ljubostinja. Njegove relikvije neprocenjive vrednosti postale su meta neviđenog razbijništva.
Bivši državni tužilac Arizone i novoimenovani ambasador SAD u Srbiji primio je blagoslov episkopa losanđeleskog i zapadnoameričkog pred početak diplomatske misije – emotivan susret u Finiksu ispunjen duhovnim i narodnim jedinstvom.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Posle arhijerejske liturgije, mitropolit zvorničko-tuzlanski odlikovao je veliki broj dobrotvora koji su doprineli obnovi ove svetinje, a u besedi pozvao na mir i zajedništvo.
Bivši državni tužilac Arizone i novoimenovani ambasador SAD u Srbiji primio je blagoslov episkopa losanđeleskog i zapadnoameričkog pred početak diplomatske misije – emotivan susret u Finiksu ispunjen duhovnim i narodnim jedinstvom.
Poseta lavri Svetog Save Osvećenog u Judejskoj pustinji svedočanstvo je žive duhovne veze Srpske pravoslavne crkve sa svetim mestima Hristovog života, stradanja i vaskrsenja.
Na mestu gde je, prema predanju, izraslo stablo od kojeg je načinjen Hristov Krst, srpski patrijarh uzneo je molitve za verni narod, podsećajući na neprolaznu snagu vere i blagoslovenu vezu sa svetinjama Jerusalima.
Protojerej stavrofor Branko Tapušković kaže da je ovaj krst u 13. podgoričku parohiju stigao zahvaljujući ljubavi i dobroti episkopa pakračko-slavonskog Jovana.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.