U Crkvi Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli, biseru pravoslavlja, 13. oktobra biće osvećene freske kojima je ova svetinja prvi put ukrašena u svojoj skoro vek i po dugoj istoriji.
Reči psalmopojca Davida „Milost i istina sretoše se, pravda i mir celivaše se“ (Ps. 84) vijorile su se na zgradi Dvora Mitropolije zvorničko-tuzlanske, na nekoliko metara dugačkom baneru, pripremljenom za dolazak patrijarha srpskog Porfirija prilikom obeležavanja 140 godina Sabornog hrama u Tuzli u junu 2022. godine.
Hiljade vernika sa svih strana sveta toga dana došle su u Tuzlu da se prisete slavne prošlosti, da u zalog pokolenjima ostave veru živu i ljubav prema svetinji, te da pošalju poruku sadašnjosti: Saborno se okupljamo u našem Sabornom hramu u Tuzli.
Vođeni rečima psalma sa početka, pozivu su se toga dana odazvali i predstavnici islamske veroispovesti, rimokatoličke crkve i jevrejske zajednice, i uzeli učešće u ovom istorijskom danu.
Biser pravoslavlja i nacionalni spomenik kulture srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, tuzlanski Saborni hram, odoleva vek i po teškim vremenima i sa svojim svetloplavim visokim kupolama „kao golubica stoji, spremna ka nebesima da uzleti“, kako u pesmi piše mitropolit zvorničko-tuzlanski Fotije.
SPC/Eparhija zvorničko-tuzlanska
Saborni hram u Tuzli
Priliku za još jedan sabor u Sabornom hramu u Tuzli verni narod imaće 13. oktobra 2024. godine, kada će mitropolit Fotije, uz sasluženje više arhijereja SPC, osveštati freske i ikone kojima je prvi put u svojoj 142 godine dugoj istoriji ukrašen Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli.
To je prilika za one koji su rodom iz Tuzle i okoline, za one koji su izdaleka, za one koji su ranije bili i one koji prvi put dolaze, da dođu i vide: krasotu Doma Božijeg, krasotu ugodnika Božijih izobraženih na ikonama, lepotu Pravoslavlja i da osete ljubav preostalih pravoslavnih tuzlaka.
Pokrovitelji i veliki dobrotvori osvećenja fresaka Sabornog hrama u Tuzli su Vlada Srbije i ministar Nenad Popović, te predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.
U prethodnim godinama, velikim duhovnim i građevinskim poduhvatima nad ovim hramom, obistinile su se reči crkvene pesme koje kažu: „Svako svoje zrno nade nek prinese Hlebu Spasa, kako je divno, Gospode, kad hram vaskrsava.“
SPC/Eparhija zvorničko-tuzlanska
Jarko crveni barokni ikonostas Sabornog hrama u Tuzli ostavlja snažan utisak na verni narod
Zato niko ne ostaje ravnodušan kada dođe u Saborni hram u Tuzli i ugleda visoke svetloplave kupole, mirisnu portu ukrašenu lavandom i drugim cvećem, spoj belog italijanskog kamena u podu, jarko crvenog baroknog ikonostasa i stasidija, svetogorskog horosa i visokih svećnjaka, velelepno ukrašenog Hristovog groba iz Rusije, rezbarenog hercegovačkog kamena od koga je napravljena Časna trpeza u oltaru, srebrnih kandila teških nekoliko kilograma koja krase ikonostas, ikona svetitelja sa moštima Svete Matrone Moskovske, Svetog Luke Krimskog i Nektarija Čudotvorca, ikone Bogorodice Mlekopitateljnice, te paraklisa oslikanih u čast srpskih svetitelja i grčkih svetitelja i staraca.
Zato ovaj hram svakodnevno posećuju ljudi svih vera i nacija i odlaze očarani njegovom lepotom, ali i ljubavlju iskazanom od strane sveštenika, starešine hrama prote Miloša, otaca Nikole i Davora, ili radnica Bose, Mile i Vesne.
Svi zajedno se brinu o njegovoj lepoti, čistoći, ali i o svakom putniku namerniku da se upozna sa istorijom hrama, da se i duhovno i fizički okrepi. Oni čine da vrata Sabornog hrama u Tuzli budu otvorena za sve dobre ljude, kao što su to činili oni pre njih koji su službovali i ugradili svoj trud i ljubav u lepotu ove svetinje.
SPC/Eparhija zvorničko-tuzlanska
Saborni hram u Tuzli posvećen je Uspenju Presvete Bogorodice
Na samom ulazu nalazi se velika ikona novomučenika zvorničko-tuzlanskih na kojoj su izobraženi likovi sveštenomučenika i svih nevino stradalih, pokazujući time da je Crkva uvek delila patnje i stradanja našeg naroda.
Za ponos svakog Tuzlaka, ma koje vere bio, je podatak da Saborni hram u Tuzli nikada za svoje 142 godine nije pretrpeo stradanje i rušenje. A onda kada je osamdesetih godina prošlog veka pretila opasnost da hram potone, kao i kompletan uži centar Tuzle, učinjeno je nešto što ovaj hram čini jedinstvenim i što je bilo nezamislivo: Velikim naporima je hram potkopan i ugrađeni su betonski stubovi na kojima i danas počiva, nastavljajući da čuva Tuzlu i sve njene stanovnike od svih nevolja.
Ovaj hram su gradili brojni neimari, a svoje priloge davali bogati i siromašni, sultan i Franc Jozef. U teškim vremenima su ga sačuvali dobri ljudi, više puta obnavljali episkopi i sveštenici sa narodom, da svima nama bude sigurno utočište i mesto okupljanja kako bi radosno iznova mogli da zapevamo: Milost i istina sretoše se, pravda i mir celivaše se!
Wikipedia
Saborni hram u Tuzli
Ako to do sada nismo znali, sada znamo gde treba da budemo 13. oktobra (nedelja) 2024. godine. Sveta arhijerejska Liturgija počinje u 9 sati.
Za one koji nisu u mogućnosti da dođu sopstvenim prevozom, organizovan je besplatan autobuski prevoz iz Bijeljine, Brčkog, Dervente, Zvornika, Lopara, Petrova i Osmaka.
Sabornost, ljubav i vera nadvladavaju vreme i nedaće, ostavljaju dubok pečat na svakom hramu, svakom verniku i svakom pokolenju. Saborni hram u Tuzli ostaje da svedoči o slozi, veri i istrajnosti, i to uvek iznova dokazuje svakim novim saborom.
Među zelenim brdima Bukovine, nalazi se svetinja koja vekovima očarava verne svojim jedinstvenim freskama koje ne prikazuju samo biblijske scene, već i istorijske događaje.
Smešten u mirnoj klisuri iznad reke Moravice, manastir posvećen Svetim arhangelima Mihailu i Gavrilu prkosi vremenu, čuvajući freske, stare ikone, legende o Svetom Savi i svedočanstva o hrabrim borcima koji su ustali protiv osvajača.
Ovaj duhovni kompleks, smešten na živopisnom ostrvu, nudi jedinstvenu priliku za istraživanje bogate istorije i svetih relikvija. Vernici u ovoj svetinji otkrivaju unutrašnji mir u prostoru gde se tradicija i vera savršeno prepliću.
Kroz istoriju se prepliću ljubav i tragedija, a u središtu jedne od najznačajnijih priča stoji manastir Ljubostinja. Njegove relikvije neprocenjive vrednosti postale su meta neviđenog razbijništva.
Otac Predrag kaže da je dugo verovao da će mu Bog na neki poseban način pokazati koja je devojka namenjena za njega, ali da mu je to, ipak, otkrio starac Tadej.
U besedi za subotu 11. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ogridski i Žički kroz reči proroka Isaije govori o nezahvalnosti, idolopoklonstvu i opasnosti udaljavanja od Gospoda, upućujući opomenu svakom verujućem čoveku.
Probajte čorbu od celera po receptu iz "Srbskog kuvara" jeromonaha Jeroteja Draganovića, pročitajte molitvu „Dostojno“ i duhovno se nadahnite poukom Svetog Pajsija Svetogorca.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Obretenje i prenos moštiju Svetog arhiđakona Stefana po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Uspenje Presvete Bogorodice. Katolička crkva obeležava praznik Uznesenja Blažene Device Marije, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako iskrena molitva i dobra namera mogu doneti utehu i snagu čoveku koji prolazi kroz težak period i pomoći mu da se približi Bogu
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Posle arhijerejske liturgije, mitropolit zvorničko-tuzlanski odlikovao je veliki broj dobrotvora koji su doprineli obnovi ove svetinje, a u besedi pozvao na mir i zajedništvo.
U duhovnom utočištu Srba iz parohije štutgardske, mitropolit Grigorije je u besedi pozivao vernike da postanu „hleb Božiji“ – simbol ljubavi i služenja
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Gradimir Stanić ostavio je dubok trag u crkvenom izdavaštvu i saradnji sa najznačajnijim srpskim duhovnicima, a iza njega su ostala brojna izdanja posvećena veri, predanju i kulturnom nasleđu.
Drevna svetinja kod Zavidovića ponovo je zaživela: vernici su se okupili povodom manastirske slave, dok se nastavljaju radovi na obnovi hrama i izgradnji centralne kupole.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Gradimir Stanić ostavio je dubok trag u crkvenom izdavaštvu i saradnji sa najznačajnijim srpskim duhovnicima, a iza njega su ostala brojna izdanja posvećena veri, predanju i kulturnom nasleđu.
Svetogorski starac podseća da odricanje nema puni smisao ako čovek istovremeno ne pronađe više mesta za molitvu, ljubav, praštanje i mir u odnosima sa drugima.