U Crkvi Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli, biseru pravoslavlja, 13. oktobra biće osvećene freske kojima je ova svetinja prvi put ukrašena u svojoj skoro vek i po dugoj istoriji.
Reči psalmopojca Davida „Milost i istina sretoše se, pravda i mir celivaše se“ (Ps. 84) vijorile su se na zgradi Dvora Mitropolije zvorničko-tuzlanske, na nekoliko metara dugačkom baneru, pripremljenom za dolazak patrijarha srpskog Porfirija prilikom obeležavanja 140 godina Sabornog hrama u Tuzli u junu 2022. godine.
Hiljade vernika sa svih strana sveta toga dana došle su u Tuzlu da se prisete slavne prošlosti, da u zalog pokolenjima ostave veru živu i ljubav prema svetinji, te da pošalju poruku sadašnjosti: Saborno se okupljamo u našem Sabornom hramu u Tuzli.
Vođeni rečima psalma sa početka, pozivu su se toga dana odazvali i predstavnici islamske veroispovesti, rimokatoličke crkve i jevrejske zajednice, i uzeli učešće u ovom istorijskom danu.
Biser pravoslavlja i nacionalni spomenik kulture srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, tuzlanski Saborni hram, odoleva vek i po teškim vremenima i sa svojim svetloplavim visokim kupolama „kao golubica stoji, spremna ka nebesima da uzleti“, kako u pesmi piše mitropolit zvorničko-tuzlanski Fotije.
SPC/Eparhija zvorničko-tuzlanska
Saborni hram u Tuzli
Priliku za još jedan sabor u Sabornom hramu u Tuzli verni narod imaće 13. oktobra 2024. godine, kada će mitropolit Fotije, uz sasluženje više arhijereja SPC, osveštati freske i ikone kojima je prvi put u svojoj 142 godine dugoj istoriji ukrašen Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli.
To je prilika za one koji su rodom iz Tuzle i okoline, za one koji su izdaleka, za one koji su ranije bili i one koji prvi put dolaze, da dođu i vide: krasotu Doma Božijeg, krasotu ugodnika Božijih izobraženih na ikonama, lepotu Pravoslavlja i da osete ljubav preostalih pravoslavnih tuzlaka.
Pokrovitelji i veliki dobrotvori osvećenja fresaka Sabornog hrama u Tuzli su Vlada Srbije i ministar Nenad Popović, te predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.
U prethodnim godinama, velikim duhovnim i građevinskim poduhvatima nad ovim hramom, obistinile su se reči crkvene pesme koje kažu: „Svako svoje zrno nade nek prinese Hlebu Spasa, kako je divno, Gospode, kad hram vaskrsava.“
SPC/Eparhija zvorničko-tuzlanska
Jarko crveni barokni ikonostas Sabornog hrama u Tuzli ostavlja snažan utisak na verni narod
Zato niko ne ostaje ravnodušan kada dođe u Saborni hram u Tuzli i ugleda visoke svetloplave kupole, mirisnu portu ukrašenu lavandom i drugim cvećem, spoj belog italijanskog kamena u podu, jarko crvenog baroknog ikonostasa i stasidija, svetogorskog horosa i visokih svećnjaka, velelepno ukrašenog Hristovog groba iz Rusije, rezbarenog hercegovačkog kamena od koga je napravljena Časna trpeza u oltaru, srebrnih kandila teških nekoliko kilograma koja krase ikonostas, ikona svetitelja sa moštima Svete Matrone Moskovske, Svetog Luke Krimskog i Nektarija Čudotvorca, ikone Bogorodice Mlekopitateljnice, te paraklisa oslikanih u čast srpskih svetitelja i grčkih svetitelja i staraca.
Zato ovaj hram svakodnevno posećuju ljudi svih vera i nacija i odlaze očarani njegovom lepotom, ali i ljubavlju iskazanom od strane sveštenika, starešine hrama prote Miloša, otaca Nikole i Davora, ili radnica Bose, Mile i Vesne.
Svi zajedno se brinu o njegovoj lepoti, čistoći, ali i o svakom putniku namerniku da se upozna sa istorijom hrama, da se i duhovno i fizički okrepi. Oni čine da vrata Sabornog hrama u Tuzli budu otvorena za sve dobre ljude, kao što su to činili oni pre njih koji su službovali i ugradili svoj trud i ljubav u lepotu ove svetinje.
SPC/Eparhija zvorničko-tuzlanska
Saborni hram u Tuzli posvećen je Uspenju Presvete Bogorodice
Na samom ulazu nalazi se velika ikona novomučenika zvorničko-tuzlanskih na kojoj su izobraženi likovi sveštenomučenika i svih nevino stradalih, pokazujući time da je Crkva uvek delila patnje i stradanja našeg naroda.
Za ponos svakog Tuzlaka, ma koje vere bio, je podatak da Saborni hram u Tuzli nikada za svoje 142 godine nije pretrpeo stradanje i rušenje. A onda kada je osamdesetih godina prošlog veka pretila opasnost da hram potone, kao i kompletan uži centar Tuzle, učinjeno je nešto što ovaj hram čini jedinstvenim i što je bilo nezamislivo: Velikim naporima je hram potkopan i ugrađeni su betonski stubovi na kojima i danas počiva, nastavljajući da čuva Tuzlu i sve njene stanovnike od svih nevolja.
Ovaj hram su gradili brojni neimari, a svoje priloge davali bogati i siromašni, sultan i Franc Jozef. U teškim vremenima su ga sačuvali dobri ljudi, više puta obnavljali episkopi i sveštenici sa narodom, da svima nama bude sigurno utočište i mesto okupljanja kako bi radosno iznova mogli da zapevamo: Milost i istina sretoše se, pravda i mir celivaše se!
Wikipedia
Saborni hram u Tuzli
Ako to do sada nismo znali, sada znamo gde treba da budemo 13. oktobra (nedelja) 2024. godine. Sveta arhijerejska Liturgija počinje u 9 sati.
Za one koji nisu u mogućnosti da dođu sopstvenim prevozom, organizovan je besplatan autobuski prevoz iz Bijeljine, Brčkog, Dervente, Zvornika, Lopara, Petrova i Osmaka.
Sabornost, ljubav i vera nadvladavaju vreme i nedaće, ostavljaju dubok pečat na svakom hramu, svakom verniku i svakom pokolenju. Saborni hram u Tuzli ostaje da svedoči o slozi, veri i istrajnosti, i to uvek iznova dokazuje svakim novim saborom.
Među zelenim brdima Bukovine, nalazi se svetinja koja vekovima očarava verne svojim jedinstvenim freskama koje ne prikazuju samo biblijske scene, već i istorijske događaje.
Smešten u mirnoj klisuri iznad reke Moravice, manastir posvećen Svetim arhangelima Mihailu i Gavrilu prkosi vremenu, čuvajući freske, stare ikone, legende o Svetom Savi i svedočanstva o hrabrim borcima koji su ustali protiv osvajača.
Ovaj duhovni kompleks, smešten na živopisnom ostrvu, nudi jedinstvenu priliku za istraživanje bogate istorije i svetih relikvija. Vernici u ovoj svetinji otkrivaju unutrašnji mir u prostoru gde se tradicija i vera savršeno prepliću.
Kroz istoriju se prepliću ljubav i tragedija, a u središtu jedne od najznačajnijih priča stoji manastir Ljubostinja. Njegove relikvije neprocenjive vrednosti postale su meta neviđenog razbijništva.
Sa planine Mučanj pruža se neverovatan pogled na skoro pola Srbije, a najveći vrh prostire se na 1534 metara nadmorske visine, koji je poznat i kao Jerinin grad.
Jednostavna, mirisna poslastica koju je mati Atanasija iz manastira Rukumija godinama čuvala – spoj molitve, vina i meda koji daje posebnu radost postu.
Od trenutka krštenja pa sve do poslednjeg dana, reči Simvola vere prate čoveka na njegovom duhovnom putu, podsećajući ga na najdublje istine vere i obećanje večnog života u Carstvu nebeskom.
Opaki Adrijan saznavši da su i Ipatije i Teodul postali hrišćani pod uticajem Leontija, naredi o je da ih bez poštede biju, a potom da im glave odseku.
Kako se ponašati u crkvi da bi duša zaista bila spremna za susret sa Bogom — saveti jednog od najvećih pravoslavnih duhovnika 20. veka koji i danas pomažu vernom narodu širom vaseljene.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Posle arhijerejske liturgije, mitropolit zvorničko-tuzlanski odlikovao je veliki broj dobrotvora koji su doprineli obnovi ove svetinje, a u besedi pozvao na mir i zajedništvo.
U duhovnom utočištu Srba iz parohije štutgardske, mitropolit Grigorije je u besedi pozivao vernike da postanu „hleb Božiji“ – simbol ljubavi i služenja
U kripti svetog Nikolaja Srpskog, episkop šabački rukopoložio je dvojicu služitelja i poručio vernicima da liturgija osvećuje ne samo hram, već i svakoga ko joj sa verom pristupa.
Na liturgiji u manastiru Vaskrsenja Hristova u Kaću koju su služili dvojica arhijereja, mlada monahinja dobila ime po Justinu Ćelijskom, a vladika Irinej je sabranima otkrio šta znači istinski monaški put.
Sa planine Mučanj pruža se neverovatan pogled na skoro pola Srbije, a najveći vrh prostire se na 1534 metara nadmorske visine, koji je poznat i kao Jerinin grad.
Na liturgiji u manastiru Vaskrsenja Hristova u Kaću koju su služili dvojica arhijereja, mlada monahinja dobila ime po Justinu Ćelijskom, a vladika Irinej je sabranima otkrio šta znači istinski monaški put.
Usrdna molitva majki ima neuništivu snagu u borbi protiv zla i njena reč menja sudbinu cele porodice — otkrijte molitvu koja svakom detetu donosi zaštitu i blagoslov.