Među zelenim brdima Bukovine, nalazi se svetinja koja vekovima očarava verne svojim jedinstvenim freskama koje ne prikazuju samo biblijske scene, već i istorijske događaje.
U tišini bukovinskih planina, među zelenilom i starim hrastovima, skriven je jedan od najlepših bisera pravoslavne umetnosti — Manastir Moldovița. Ovaj manastir, izgrađen 1532. godine, vekovima čuva svoje zidove oslikane svetim pričama, koje svetle u živopisnim bojama i pričaju priče o veri, istoriji i otpornosti.
Manastir Moldovița je jedna od retkih svetinja gde freske ne pripadaju samo unutrašnjosti hrama. Na spoljašnjim zidovima crkve, umetnici su svojim rukama stvorili slike koje govore o događajima iz prošlosti, ali i o nevidljivoj stvarnosti nebeskog carstva. Freske prikazuju biblijske scene, ali i istorijske događaje, poput Opsade Konstantinopolja 1453. godine, koja se ističe kao jedinstven simbol pravoslavnog otpora protiv osmanske najezde.
Shutterstock
Manastir Moldovita
Opsada Konstantinopolja, prikazana na spoljašnjim zidovima Moldovițe, nije samo istorijski prikaz; ona je ujedno i teološka poruka o veri i nadi u trenucima velike opasnosti. Ova freska stoji kao opomena i podsećanje na snagu pravoslavnog naroda da izdrži iskušenja i sačuva veru kroz vekove.
Manastir Moldovița nije usamljen u svojoj lepoti. U Bukovini, ova tradicija oslikavanja spoljašnjih zidova crkava vidljiva je i u drugim manastirima kao što su Voroneț, Sucevița, Humor i Arbore. Svaki od ovih manastira priča svoju priču kroz freske koje u celosti prekrivaju spoljašnje zidove, stvarajući tako svojevrsno slikovito jevanđelje, dostupno svima koji prolaze.
Shutterstock
Unutrašnjost manastirske crkve
Ipak, Moldovița ima svoje posebno mesto u ovom nizu, ne samo zbog umetničke lepote svojih fresaka, već i zbog poruke koju one nose. Spoj umetnosti, teologije i istorije čini ovaj manastir jedinstvenim u pravoslavnom svetu.
Izvan Bukovine, retko je pronaći manastire u pravoslavnom svetu čiji su spoljašnji zidovi u celosti oslikani freskama. Svetinje kao što su Manastir Dionisijat na Atosu, Manastir Rila u Bugarskoj ili Visoki Dečani u Srbiji imaju spoljašnje freske, ali one nisu sveobuhvatne kao one u Bukovini. Ove freske su često ograničene na određene delove fasade ili tremova, dok su u Bukovini one potpuno prekrile sve spoljašnje zidove crkava.
Shutterstock
Jedinstvena freska "Opsada Carogada"
Bukovina, sa svojim jedinstvenim freskama, ostaje neponovljiv biser pravoslavne umetnosti, mesto gde je zid postao platno, a freska postala molitva. Manastir Moldovița, sa svojom pričom o Opsadi Konstantinopolja i sveukupnim oslikanim zidovima, stoji kao svedočanstvo vere i umetnosti, kao i večnog dijaloga između prošlosti i sadašnjosti, zemlje i neba.
Danas, Moldovița nije samo svedok prošlosti; ona je živa svetinja, mesto gde monahinje svakodnevno upućuju svoje molitve Bogu, čuvajući duhovno i kulturno nasleđe ovog manastira. Svaka freska, svaki kamen, svedoči o vekovima molitvi i borbi, o umetnicima koji su svojim darom uspeli da duh pravoslavlja učine vidljivim čak i na spoljašnjim zidovima.
Shutterstock
Unutrašnjos manastirske crkve
Manastir Moldovița ostaje svetionik vere, umetnosti i istorije, gde svaka poseta postaje hodočašće u srcu pravoslavlja, gde boje fresaka sijaju kao zvezde na nebeskom svodu, podsećajući na večnu lepotu vere i snagu naroda koji je nikada nije napustio.
Ruski predsednik zatražio je da se Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi pod Moskovskom patrijaršijom obezbedi zaštita i da ruski jezik dobije zvanični status. Spor više nije samo politički – prerasta u borbu za duhovni i nacionalni identitet.
Pravoslavna crkva ne govori o gordosti samo kao o pogrešnom stavu, već kao o smrtnom grehu - duhovnom stanju koje, ako se ne leči, vodi čoveka ka propasti.
Otkrijte kako jednostavni sastojci — sitno seckani pipci lignji, inćuni, kozice, prezle i limun — u savršenoj harmoniji stvaraju mirisno i ukusno jelo koje osvaja svaki sto
Od Davidovih psalama do pop i rok hitova savremenog doba, od manastirskih fresaka do filmskih ostvarenja – umetnost kroz vekove nastoji da nam prenese Božiju reč.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Veći deo bratstva manastira na Sinaju samoinicijativno je izabrao novu upravu i zatražio priznanje Jerusalimske patrijaršije, dok arhiepiskop Damjan, uz podršku grčke države, pokreće žalbu Vaseljenskoj patrijaršiji.
Predsednik MZ i istoimenog sela Gornje Luge u Andrijevici Božo Ćulafić.odlučio da s meštanima sela sagradi crkvu i da na taj način zaustavi nedaće koje godinama zavijaju u crno Gornje Luge.
Od himni Hristovim praznicima do pesama o čudotvornim ikonama – novi album mitropolita zvorničko-tuzlanskog stiže svakog petka na YouTube i streaming platforme, donoseći duhovnu pobedu u srca slušalaca.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Bivši arhimandrit, vlasnik građevinskog preduzeća i arhitekt osuđeni za milionske zloupotrebe sredstava namenjenih obnovi manastira i crkava na Kosovu i Metohiji – pravda konačno zadovoljena, a istina iza kulisa crkvene moći otkrivena.
Svi su bili sinovi najuglednijih starešina Efeskih, i njihova imena su bila: Maksimilijan Jamvlih, Martinijan, Jovan, Dionisije, Ekzakustodijan i Antonin.