Među zelenim brdima Bukovine, nalazi se svetinja koja vekovima očarava verne svojim jedinstvenim freskama koje ne prikazuju samo biblijske scene, već i istorijske događaje.
U tišini bukovinskih planina, među zelenilom i starim hrastovima, skriven je jedan od najlepših bisera pravoslavne umetnosti — Manastir Moldovița. Ovaj manastir, izgrađen 1532. godine, vekovima čuva svoje zidove oslikane svetim pričama, koje svetle u živopisnim bojama i pričaju priče o veri, istoriji i otpornosti.
Manastir Moldovița je jedna od retkih svetinja gde freske ne pripadaju samo unutrašnjosti hrama. Na spoljašnjim zidovima crkve, umetnici su svojim rukama stvorili slike koje govore o događajima iz prošlosti, ali i o nevidljivoj stvarnosti nebeskog carstva. Freske prikazuju biblijske scene, ali i istorijske događaje, poput Opsade Konstantinopolja 1453. godine, koja se ističe kao jedinstven simbol pravoslavnog otpora protiv osmanske najezde.
Shutterstock
Manastir Moldovita
Opsada Konstantinopolja, prikazana na spoljašnjim zidovima Moldovițe, nije samo istorijski prikaz; ona je ujedno i teološka poruka o veri i nadi u trenucima velike opasnosti. Ova freska stoji kao opomena i podsećanje na snagu pravoslavnog naroda da izdrži iskušenja i sačuva veru kroz vekove.
Manastir Moldovița nije usamljen u svojoj lepoti. U Bukovini, ova tradicija oslikavanja spoljašnjih zidova crkava vidljiva je i u drugim manastirima kao što su Voroneț, Sucevița, Humor i Arbore. Svaki od ovih manastira priča svoju priču kroz freske koje u celosti prekrivaju spoljašnje zidove, stvarajući tako svojevrsno slikovito jevanđelje, dostupno svima koji prolaze.
Shutterstock
Unutrašnjost manastirske crkve
Ipak, Moldovița ima svoje posebno mesto u ovom nizu, ne samo zbog umetničke lepote svojih fresaka, već i zbog poruke koju one nose. Spoj umetnosti, teologije i istorije čini ovaj manastir jedinstvenim u pravoslavnom svetu.
Izvan Bukovine, retko je pronaći manastire u pravoslavnom svetu čiji su spoljašnji zidovi u celosti oslikani freskama. Svetinje kao što su Manastir Dionisijat na Atosu, Manastir Rila u Bugarskoj ili Visoki Dečani u Srbiji imaju spoljašnje freske, ali one nisu sveobuhvatne kao one u Bukovini. Ove freske su često ograničene na određene delove fasade ili tremova, dok su u Bukovini one potpuno prekrile sve spoljašnje zidove crkava.
Shutterstock
Jedinstvena freska "Opsada Carogada"
Bukovina, sa svojim jedinstvenim freskama, ostaje neponovljiv biser pravoslavne umetnosti, mesto gde je zid postao platno, a freska postala molitva. Manastir Moldovița, sa svojom pričom o Opsadi Konstantinopolja i sveukupnim oslikanim zidovima, stoji kao svedočanstvo vere i umetnosti, kao i večnog dijaloga između prošlosti i sadašnjosti, zemlje i neba.
Danas, Moldovița nije samo svedok prošlosti; ona je živa svetinja, mesto gde monahinje svakodnevno upućuju svoje molitve Bogu, čuvajući duhovno i kulturno nasleđe ovog manastira. Svaka freska, svaki kamen, svedoči o vekovima molitvi i borbi, o umetnicima koji su svojim darom uspeli da duh pravoslavlja učine vidljivim čak i na spoljašnjim zidovima.
Shutterstock
Unutrašnjos manastirske crkve
Manastir Moldovița ostaje svetionik vere, umetnosti i istorije, gde svaka poseta postaje hodočašće u srcu pravoslavlja, gde boje fresaka sijaju kao zvezde na nebeskom svodu, podsećajući na večnu lepotu vere i snagu naroda koji je nikada nije napustio.
U "Srbskom kuvaru" iz 19. veka jeromonah Jerotej Draganović ostavio je zapis o čorbi od rasola koja je bila više od jela - deo svakodnevice tokom zimskih meseci.
Snaga majki dece sa posebnim potrebama nije u rečima, već u svakom ustajanju kada su već slomljene, u svakom koraku koji prave umesto svog deteta i u ljubavi koja ne zna za granice.
U besedi za subotu sedmice mitara i fariseja Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o samodisciplini, budnosti i vrlinama koje se pale tek kada se telo, misli i volja sakupe na uskom putu koji vodi ka Bogu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Atanasija Velikog po starom kalendaru i Svete besrebrenike Kira i Jovana po novom kalendaru, dok katolici slave Svetog Ivana Boska, dok u judaizmu i islamu nema velikog verskog praznika.
Svetac je u jednoj svojoj kratkoj pouci objasnio zašto nije svaki savet vredan poverenja i kako promišljeno biranje društva i reči može postati temelj unutrašnjeg mira.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
U trenucima najtežih životnih iskušenja i porodičnih tragedija, princeza Ileana od Rumunije pronašla je nadu i utehu među srpskim monasima i sveštenstvom u Americi.
Selo Divejevo u Nižegorodskoj oblasti i manastir prepodobnog Serafima Sarovskog čuva priče o Svetoj kanavki, duhovnoj stazi za koju vernici veruju da je zaštićena od zla.
U Ovčarsko-kablarskoj klisuri, kraj Zapadne Morave, postoji svetinja u kojoj se istorija, predanje i sudbine vladarskih porodica prepliću oko jednog svetog drveta i jedne neugasle svetlosti koja svedoči o veri jačoj od vremena.
Na uzvišenju kod Novog Pazara nalazi se drevni hram čiji slojeviti zidovi, jedinstvena osnova i živopis pamte odricanje vladara, rađanje monaštva i kontinuitet vere duži od jednog milenijuma.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Objava Sanije Ameti na Instagramu pokrenula je višegodišnji sudski postupak i duboku društvenu raspravu: švajcarsko pravosuđe ocenilo je da je povređena sloboda veroispovesti.
Tokom Svete tajne jeleosvećenja vernici su čuli snažne reči sveštenika Dragana Stanišića o zdravlju, o snazi koja se ne meri lekovima i o duši bez koje čovek ne može da opstane.