Među zelenim brdima Bukovine, nalazi se svetinja koja vekovima očarava verne svojim jedinstvenim freskama koje ne prikazuju samo biblijske scene, već i istorijske događaje.
U tišini bukovinskih planina, među zelenilom i starim hrastovima, skriven je jedan od najlepših bisera pravoslavne umetnosti — Manastir Moldovița. Ovaj manastir, izgrađen 1532. godine, vekovima čuva svoje zidove oslikane svetim pričama, koje svetle u živopisnim bojama i pričaju priče o veri, istoriji i otpornosti.
Manastir Moldovița je jedna od retkih svetinja gde freske ne pripadaju samo unutrašnjosti hrama. Na spoljašnjim zidovima crkve, umetnici su svojim rukama stvorili slike koje govore o događajima iz prošlosti, ali i o nevidljivoj stvarnosti nebeskog carstva. Freske prikazuju biblijske scene, ali i istorijske događaje, poput Opsade Konstantinopolja 1453. godine, koja se ističe kao jedinstven simbol pravoslavnog otpora protiv osmanske najezde.
Shutterstock
Manastir Moldovita
Opsada Konstantinopolja, prikazana na spoljašnjim zidovima Moldovițe, nije samo istorijski prikaz; ona je ujedno i teološka poruka o veri i nadi u trenucima velike opasnosti. Ova freska stoji kao opomena i podsećanje na snagu pravoslavnog naroda da izdrži iskušenja i sačuva veru kroz vekove.
Manastir Moldovița nije usamljen u svojoj lepoti. U Bukovini, ova tradicija oslikavanja spoljašnjih zidova crkava vidljiva je i u drugim manastirima kao što su Voroneț, Sucevița, Humor i Arbore. Svaki od ovih manastira priča svoju priču kroz freske koje u celosti prekrivaju spoljašnje zidove, stvarajući tako svojevrsno slikovito jevanđelje, dostupno svima koji prolaze.
Shutterstock
Unutrašnjost manastirske crkve
Ipak, Moldovița ima svoje posebno mesto u ovom nizu, ne samo zbog umetničke lepote svojih fresaka, već i zbog poruke koju one nose. Spoj umetnosti, teologije i istorije čini ovaj manastir jedinstvenim u pravoslavnom svetu.
Izvan Bukovine, retko je pronaći manastire u pravoslavnom svetu čiji su spoljašnji zidovi u celosti oslikani freskama. Svetinje kao što su Manastir Dionisijat na Atosu, Manastir Rila u Bugarskoj ili Visoki Dečani u Srbiji imaju spoljašnje freske, ali one nisu sveobuhvatne kao one u Bukovini. Ove freske su često ograničene na određene delove fasade ili tremova, dok su u Bukovini one potpuno prekrile sve spoljašnje zidove crkava.
Shutterstock
Jedinstvena freska "Opsada Carogada"
Bukovina, sa svojim jedinstvenim freskama, ostaje neponovljiv biser pravoslavne umetnosti, mesto gde je zid postao platno, a freska postala molitva. Manastir Moldovița, sa svojom pričom o Opsadi Konstantinopolja i sveukupnim oslikanim zidovima, stoji kao svedočanstvo vere i umetnosti, kao i večnog dijaloga između prošlosti i sadašnjosti, zemlje i neba.
Danas, Moldovița nije samo svedok prošlosti; ona je živa svetinja, mesto gde monahinje svakodnevno upućuju svoje molitve Bogu, čuvajući duhovno i kulturno nasleđe ovog manastira. Svaka freska, svaki kamen, svedoči o vekovima molitvi i borbi, o umetnicima koji su svojim darom uspeli da duh pravoslavlja učine vidljivim čak i na spoljašnjim zidovima.
Shutterstock
Unutrašnjos manastirske crkve
Manastir Moldovița ostaje svetionik vere, umetnosti i istorije, gde svaka poseta postaje hodočašće u srcu pravoslavlja, gde boje fresaka sijaju kao zvezde na nebeskom svodu, podsećajući na večnu lepotu vere i snagu naroda koji je nikada nije napustio.
U dokumentu koji su pripremile SAD i Rusija prvi put se na međunarodnom nivou otvara i pitanje statusa kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve u okviru budućeg mirovnog dogovora.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Prema jednoj legendi, srpski velmoža, koji je bežao od Turaka, svoju imovinu, koja je bila bogata ostavio je svojim kumovina koji su kasnije sagradili manastir Kumanicu.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava praznik posvećen Svetom apostolu Filipu, dok se u narodu obeležavaju poklade kao duhovna i običajna priprema za četrdeset dana uzdržanja.