U nadahnutoj besedi povodom praznika Rođenja Hristovog, vladika šumadijski Jovan podsetio je vernike na snagu vere, važnost ljubavi i praštanja, pozivajući ih da svakodnevno pronalaze Hrista u sebi i drugima.
Trećeg dana Božića, praznika koji slavi dolazak Bogomladenca u svet, vladika šumadijski Jovan u svojoj besedi vernom narodu poručio je da je Hristos prisutan svuda i da Njegovo prisustvo predstavlja osnovu duhovnog života svakog čoveka.
- Hristos je svuda prisutan i živi svuda, ali treba da živi i u našim srcima - rekao je vladika i nastavio:
- Ako se Hristos ne rađa svakodnevno u nama, ako se ne sećamo tog značajnog i najvažnijeg događaja u istoriji roda ljudskog, to znači da se sećamo Njegovog rođenja samo od Božića do Božića.
Foto: SPC / Eparhija šumadijska
Vladika šumadijski Jovan
Vladika je naglasio da Božić nije samo istorijski događaj, već ikona Hristova, svetlost koja prosvetljava tamu sveta.
- Tamo gde je Hristos, tamo je svetlost. Tamo gde nema Hrista, tamo je tama - podvukao je, pozivajući prisutne da prepoznaju Hristovo prisustvo u svakodnevnom životu – u porodici, crkvi, bolnicama i staračkim domovima.
U svojoj poruci, vladika Jovan osvrnuo se i na simboliku vere kao kvasca koji pokreće duhovni rast.
- Ako čovek nema tog kvasca u sebi, on neće uzrastati, kao što ni brašno i testo ne mogu da uzrastu ako se u njih ne stavi kvasac. Tako i čoveku treba toplota vere, toplota Hristova - rekao je.
Podsećajući na primer Svetog arhiđakona Stefana, prvog mučenika za Hrista, vladika je istakao da vera osnažuje i nadahnjuje čoveka u svim okolnostima, pa čak i u stradanju.
- Sveti arhiđakon Stefan je divan primer kako se veruje u Hrista, kako se verom živi i kako vera nadahnjuje u svim prilikama i neprilikama - kazao je vladika Jovan.
Foto: SPC / Eparhija šumadijska
Vladika šumadijski Jovan služio je liturgiju u hramu Svetog Save u kragujevačkom naselju Aerodrom, trećeg dana Božića
Naglasio je i važnost opraštanja i ljubavi prema bližnjima, podsećajući na Stefanovu molitvu za njegove mučitelje: „Gospode, nemoj im ovo primiti u greh.“
U zaključku svoje besede, vladika Jovan je pozvao vernike da prodube svoju veru i prepoznaju Hrista u sebi i drugima:
- Koliko imamo vere u sebi, toliko imamo Boga u sebi. Koliko imamo ljubavi prema Bogu, toliko imamo ljubavi i prema sebi i prema drugima.
Vladikine reči ostaju kao podsticaj i poziv svim vernicima da svakodnevno pronalaze Hrista u svom srcu, u molitvi, praštanju i zajednici, jer, kako je istakao:
Arhiepiskop i mitropolit mileševski pozvao je na radost i veru u spasenje kroz Hristovu ljubav, ističući da se svet može očuvati samo Jevanđeljem i Božijim prisustvom.
Prema narodnom verovanju, osoba koja ga pronađe imaće sreće i novca tokom godine, a mnogi koji ga uzvuku, nose ga u novčaniku cele godine. Međutim, Crkva gleda na ovu tradiciju iz dublje perspektive
Od Morinja do Kotora, život i mučeništvo Mihaila Barbića dobija večnu slavu – uz liturgijsko prisustvo mitropolita Joanikija i arhijereja, vera i hrabrost ovog sveštenika zasijali su kao svetionik za generacije vernika.
Poseta učenika Bogoslovije Svetog Save Sremskoj Kamenici pretvorila se u susret koji je deci doneo radost, a svima ostalima tiho podsećanje da se vera najpre prepoznaje po delima, a ne po rečima.
Recept za domaću štrudlu sa orasima kakva se pravila u danima kada je dozvoljen beli mrs - savršena za sedmicu pred početak Vaskršnjeg posta i za svaki sto oko koga se okuplja porodica.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Između Rođenja Hristovog i Bogojavljenja, Crkva je sačuvala drevni ritam radosti: deset dana bez posta i bez venčanja - vreme u kome se ne broje sati, već smisao.
U besedi za praznik Hristovog Rođenja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi od prestola slave do vitlejemske pećine, pokazujući kako tišina Božića govori o Božijoj ljubavi prema čoveku više nego ijedna reč.
Od Morinja do Kotora, život i mučeništvo Mihaila Barbića dobija večnu slavu – uz liturgijsko prisustvo mitropolita Joanikija i arhijereja, vera i hrabrost ovog sveštenika zasijali su kao svetionik za generacije vernika.
Poseta učenika Bogoslovije Svetog Save Sremskoj Kamenici pretvorila se u susret koji je deci doneo radost, a svima ostalima tiho podsećanje da se vera najpre prepoznaje po delima, a ne po rečima.
Na Keju žrtava Racije obeležena je godišnjica Pogroma iz 1942. godine uz snažne poruke patrijarha Porfirija da se zlo rađa tamo gde nestane Boga i pamćenja.
Kroz predavanja, izložbe, recitale i svečane akademije, od 22. do 31. januara publika svih uzrasta učestvovaće u očuvanju i živom svedočenju svetosavskog nasleđa.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Pravoslavni vernici slave Svetog Teodosija Velikog po starom kalendaru i Svetu Kseniju Rimljanku po novom. Katolici se sećaju Svetog Franje Saleškog, dok muslimani i Jevreji danas nemaju veliki verski praznik.