Arhiepiskop i mitropolit mileševski pozvao je na radost i veru u spasenje kroz Hristovu ljubav, ističući da se svet može očuvati samo Jevanđeljem i Božijim prisustvom.
Iz konaka manastira Mileševe, u miru svetinje i duhovne tišine, arhiepiskop i mitropolit mileševski Atanasije uputio je svoju Božićnu poruku vernom narodu Eparhije mileševske, ali i svakome ko u svom srcu i razumu može da obuhvati veličinu i smisao ovog svetog događaja – Rođenja Gospoda našeg Isusa Hrista.
Vladika je sa radošću započeo svoju poruku svečanim pozdravom: „Mir Božiji, Hristos se rodi“, pozivajući sve ljude da u ovaj praznik unesu mir, ljubav i veru, uvek se sećajući Božije ljubavi koja se ovaplotila u Hristovom Rođenju.
SPC / Eparhija mileševska
Arhiepiskop i mitropolit mileševski Atanasije
- Na Božić proslavljamo susret Boga i čoveka, proslavljamo taj jedinstveni događaj kada Bog obnavlja svoje poznanstvo sa čovekom. Došlo je ranije do otuđenja čoveka od Boga, i Bog, u svojoj ljubavi, sam obnavlja poznanstvo sa čovekom, i još više ga usavršava oblačeći se u čovekovu prirodu i prohodeći sudbinu čoveka živeći njegovim životom - poručio je arhiepiskop i mitropolit mileševski, nastavljajući da osvetljava dubinu smisla vere u Gospoda:
- Mi nastojimo da uđemo u smisao tog Božijeg poznanstva sa nama, jer Bog je došao sa razlogom, sa posebnom namerom koju je imao i koju želi da ostvari. Došao je da pomogne čoveku, da mu pruži ruku, da izvuče čoveka iz propasti, da nauči čoveka istinskom načinu života. I to, ne samo poučavajući ga teoretski nego živeći njegovim životom, ali živeći na zdrav način – kazao je vladika mileševski i dodao:
- Bog je došao da u potpunosti preuredi sve što je čovekovo. Pokazao je da je zdrav način života u ljubavi, u međusobnom razumevanju, a ne u sebičnosti u koju je čovek ogrezao, pokazujući nam da, kao što se On, Bog, otvorio prema nama i zagrlio nas, da na takav način mi treba da živimo međusobno, da se možemo tako otvoriti jedni prema drugima i da možemo zagrliti jedni druge.
SPC / Eparhija mileševska
Manastir Mileševa
U nastavku Božićne poruke, osvrćući se na sve učestalija nemila dešavanja, od kojih su neka i tragična, vladika mileševski govorio je o putu ka spasenju:
- Što je više zla u svetu, to više imamo podsticaja da se Božiću radujemo, jer se uveravamo sve više da samo Božija intervencija u ovom svetu može da spase ovaj svet. Ako bi ovaj svet bio prepušten ljudskim zakonima, čak i najsavršenijim ljudskim izumima, ne bi se mogao očuvati od propasti. Samo Božija uputstva, data u Jevanđelju kao zakon pravog ponašanja, mogu spasti svet. Na Božić se uveravamo da Bog nije napustio niti zaboravio svoja stvorenja, nego da Mu je mnogo stalo do njih.
Potom je dao osvrt na Božićnu poslanicu poglavara Srpske pravoslavne crkve:
- O Božiću imamo uvid i u ono što nam poručuje naša Saborna Crkva, Srpska pravoslavna, u Poslanici našega svjatjejšega Patrijarha, u kojoj on, kao i prethodni naši patrijarsi i duhovni predvodnici, nastoji, u Božićnoj poslanici koju je uputio svemu srpskom pravoslavnom narodu, da izloži koji je program Crkve Hristove u svim vremenima. A program Crkve Hristove jeste upravo da se čuje glas Hristov, Hristov program, jevanđeljski.
U poruci našega Patrijarha posebno nas raduje što se pominje i proslavljanje, ove godine, osamstopedesetog jubileja rođenja najsavršenijeg iz roda našega srpskoga – rođenja Svetoga Save. A sve na našem prostoru, ovde u Mileševi, jeste svetosavsko. I mošti Svetog Save, podsećamo se, počivale su oko 360 godina upravo ovde, u hramu mileševskom.
Foto: Eparhija mileševska
Vladika Atanasije
- Trudićemo se svim silama da sledimo glas Crkve, koji je, po iskustvu njenom, glas Hristov, jer Crkva ima um Hristov u potpunosti. Jer Hristos je Glava Crkve, i On je u njoj. Mi nastojimo da se utkamo svojim načinom života u tkivo Crkve. Tako ćemo se truditi sada da saborno proslavimo ovaj 850. jubilej rođenja Svetoga Save. Mi ovde imamo, specifično mi, posebne razloge za to, jer živimo na tom temeljnom svetosavskom prostoru.
- Naročito bih pozvao sve one koji su u službi Sina Božijeg, prvenstveno sveštenstvo i monaštvo, da se najviše zajedno potrudimo da svojim načinom života oprisutnjujemo Hristovu poruku. Da mi budemo oni koji će uvek na Njega, Hrista, podsećati, kao Spasitelja sveta. Jer, bez Hristovog prisustva svet nema šansu da opstane.
– Dodali bismo i naše molitve Njemu, Svemudrom i Svemoćnom Spasitelju, čije Rođenje u čovečijem statusu proslavljamo, da On obuzda sve zlo koje je prisutno pred našim očima, u celome svetu. Da nas ojača duhovno. Svima koji slabo gledaju i nedovoljno primećuju, da dâ oštrinu vida, da mogu sagledati štetnost zla i puteve spasenja koji su, kao što rekosmo, jevanđeljske poruke Hristove.
Foto: Eparhija mileševska
Vladika Atanasije
- Zato sve, i one koji Hrista svesno ispovedaju, i one koji samo čitaju o Njemu, pozdravljamo sa ovim pozdravom, radosnim za ceo svet: Mir Božji, Hristos se rodi! Vaistinu se rodi!.
Mitropolit Atanasije je na kraju dodao da svako zlo može biti obuzdano samo iznutra, savladano Hristovim zapovestima ljubavi i dobrote. Ako postanemo bolji ljudi, Hristovi ljudi, zlo će se istopiti samo u sebi, zla će nestati.
Od seče u zoru do badnje večeri kraj ognjišta – saznajte šta simbolizuje badnjak i kako ovaj drevni običaj ujedinjuje porodice u Srbiji, regionu i dijaspori.
Načelnik Generalštaba Vojske Srbije proveo je Božić u svetinji kraj Negotina, prisustvujući jutrenju i liturgiji, a potom razgovarao s monasima o duhovnim vrednostima i značaju zajedništva.
Na platou ispred Hrama Svetog Save, vernici su uživali u tradicionalnom lomljenju česnice od 250 kilograma brašna, a Unija pekara Srbije podelila je 4.000 krstića i više od 3.000 paketića.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog cara Konstantina i caricu Jelenu i po starom i Svetog Lukilijana i sa njim postradale po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Svetog Karla Lvangenskog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka ruskog svetitelja pokazuje da se promena ne dešava naglo, već u trenutku kada čovek prestane da opravdava slabost i počne da joj se suprotstavlja malim, ali doslednim unutrašnjim otporom.
Srpska pravoslavna crkva saopštila je koliko je vernika prošlo kroz Hram Svetog Save od 20. maja do danas, dok patrijarh Porfirije poručuje da je od brojki važnija vera koju narod pokazuje.
Odmah nakon praznika Silaska Svetog Duha na apostole, Duhovska sedmica donosi liturgijsko razrešenje i otvara vreme u kojem se naglasak sa odricanja premešta na zahvalnost, radost i praznični karakter.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Mitropolit Atanasije ugostio je više ministara Vlade Srbije, otvorio pitanja obnove, zaštite fresaka i buduće saradnje, a razgovori su, umesto protokola, doneli konkretne planove i jasnu poruku da se nasleđe ne čuva rečima nego delima.
Zašto je Božićni post mnogo više od uzdržanja od hrane, kako nas uči sporosti, milosrđu i tihom iščekivanju, i zbog čega Badnji dan predstavlja vrhunac puta ka Rođenju Gospoda Isusa Hrista.
Dvodnevna poseta stručnog tima iz Beograda obuhvatila je detaljan pregled riznice, crkvenih eksponata i manastirske porte, uz planove za arheološka istraživanja i zaštitu kulturnog nasleđa za buduće generacije.
Srpska pravoslavna crkva saopštila je koliko je vernika prošlo kroz Hram Svetog Save od 20. maja do danas, dok patrijarh Porfirije poručuje da je od brojki važnija vera koju narod pokazuje.
Na praznik Silaska Svetog Duha na apostole, mitropolit Teodosije služio je prazničnu liturgiju i poručio da je svaki novi priziv svedočanstvo da Duh Sveti i danas deluje među ljudima.
Srpska pravoslavna crkva saopštila je da je od dolaska Pojasa Presvete Bogorodice kroz Hram Svetog Save prošlo čak 478.000 vernika, dok se redovi za poklonjenje i dalje ne smanjuju, a boravak svetinje u Beogradu traje do 6. juna.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od predanja o isceljenjima do istorijskih veza sa Svetim Savom i knezom Lazarom, šef Kabineta patrijarha Porfirija otkriva zbog čega je dolazak Časnog pojasa postao jedan od najznačajnijih duhovnih događaja poslednjih godina.
Dok se formiraju dugi redovi vernika ispred Hrama Svetog Save, zaštitnik građana upozorava da vređanje na njihov račun prelazi granicu slobode govora i predstavlja povredu ljudskog dostojanstva.