Arhiepiskop i mitropolit mileševski pozvao je na radost i veru u spasenje kroz Hristovu ljubav, ističući da se svet može očuvati samo Jevanđeljem i Božijim prisustvom.
Iz konaka manastira Mileševe, u miru svetinje i duhovne tišine, arhiepiskop i mitropolit mileševski Atanasije uputio je svoju Božićnu poruku vernom narodu Eparhije mileševske, ali i svakome ko u svom srcu i razumu može da obuhvati veličinu i smisao ovog svetog događaja – Rođenja Gospoda našeg Isusa Hrista.
Vladika je sa radošću započeo svoju poruku svečanim pozdravom: „Mir Božiji, Hristos se rodi“, pozivajući sve ljude da u ovaj praznik unesu mir, ljubav i veru, uvek se sećajući Božije ljubavi koja se ovaplotila u Hristovom Rođenju.
SPC / Eparhija mileševska
Arhiepiskop i mitropolit mileševski Atanasije
- Na Božić proslavljamo susret Boga i čoveka, proslavljamo taj jedinstveni događaj kada Bog obnavlja svoje poznanstvo sa čovekom. Došlo je ranije do otuđenja čoveka od Boga, i Bog, u svojoj ljubavi, sam obnavlja poznanstvo sa čovekom, i još više ga usavršava oblačeći se u čovekovu prirodu i prohodeći sudbinu čoveka živeći njegovim životom - poručio je arhiepiskop i mitropolit mileševski, nastavljajući da osvetljava dubinu smisla vere u Gospoda:
- Mi nastojimo da uđemo u smisao tog Božijeg poznanstva sa nama, jer Bog je došao sa razlogom, sa posebnom namerom koju je imao i koju želi da ostvari. Došao je da pomogne čoveku, da mu pruži ruku, da izvuče čoveka iz propasti, da nauči čoveka istinskom načinu života. I to, ne samo poučavajući ga teoretski nego živeći njegovim životom, ali živeći na zdrav način – kazao je vladika mileševski i dodao:
- Bog je došao da u potpunosti preuredi sve što je čovekovo. Pokazao je da je zdrav način života u ljubavi, u međusobnom razumevanju, a ne u sebičnosti u koju je čovek ogrezao, pokazujući nam da, kao što se On, Bog, otvorio prema nama i zagrlio nas, da na takav način mi treba da živimo međusobno, da se možemo tako otvoriti jedni prema drugima i da možemo zagrliti jedni druge.
SPC / Eparhija mileševska
Manastir Mileševa
U nastavku Božićne poruke, osvrćući se na sve učestalija nemila dešavanja, od kojih su neka i tragična, vladika mileševski govorio je o putu ka spasenju:
- Što je više zla u svetu, to više imamo podsticaja da se Božiću radujemo, jer se uveravamo sve više da samo Božija intervencija u ovom svetu može da spase ovaj svet. Ako bi ovaj svet bio prepušten ljudskim zakonima, čak i najsavršenijim ljudskim izumima, ne bi se mogao očuvati od propasti. Samo Božija uputstva, data u Jevanđelju kao zakon pravog ponašanja, mogu spasti svet. Na Božić se uveravamo da Bog nije napustio niti zaboravio svoja stvorenja, nego da Mu je mnogo stalo do njih.
Potom je dao osvrt na Božićnu poslanicu poglavara Srpske pravoslavne crkve:
- O Božiću imamo uvid i u ono što nam poručuje naša Saborna Crkva, Srpska pravoslavna, u Poslanici našega svjatjejšega Patrijarha, u kojoj on, kao i prethodni naši patrijarsi i duhovni predvodnici, nastoji, u Božićnoj poslanici koju je uputio svemu srpskom pravoslavnom narodu, da izloži koji je program Crkve Hristove u svim vremenima. A program Crkve Hristove jeste upravo da se čuje glas Hristov, Hristov program, jevanđeljski.
U poruci našega Patrijarha posebno nas raduje što se pominje i proslavljanje, ove godine, osamstopedesetog jubileja rođenja najsavršenijeg iz roda našega srpskoga – rođenja Svetoga Save. A sve na našem prostoru, ovde u Mileševi, jeste svetosavsko. I mošti Svetog Save, podsećamo se, počivale su oko 360 godina upravo ovde, u hramu mileševskom.
Foto: Eparhija mileševska
Vladika Atanasije
- Trudićemo se svim silama da sledimo glas Crkve, koji je, po iskustvu njenom, glas Hristov, jer Crkva ima um Hristov u potpunosti. Jer Hristos je Glava Crkve, i On je u njoj. Mi nastojimo da se utkamo svojim načinom života u tkivo Crkve. Tako ćemo se truditi sada da saborno proslavimo ovaj 850. jubilej rođenja Svetoga Save. Mi ovde imamo, specifično mi, posebne razloge za to, jer živimo na tom temeljnom svetosavskom prostoru.
- Naročito bih pozvao sve one koji su u službi Sina Božijeg, prvenstveno sveštenstvo i monaštvo, da se najviše zajedno potrudimo da svojim načinom života oprisutnjujemo Hristovu poruku. Da mi budemo oni koji će uvek na Njega, Hrista, podsećati, kao Spasitelja sveta. Jer, bez Hristovog prisustva svet nema šansu da opstane.
– Dodali bismo i naše molitve Njemu, Svemudrom i Svemoćnom Spasitelju, čije Rođenje u čovečijem statusu proslavljamo, da On obuzda sve zlo koje je prisutno pred našim očima, u celome svetu. Da nas ojača duhovno. Svima koji slabo gledaju i nedovoljno primećuju, da dâ oštrinu vida, da mogu sagledati štetnost zla i puteve spasenja koji su, kao što rekosmo, jevanđeljske poruke Hristove.
Foto: Eparhija mileševska
Vladika Atanasije
- Zato sve, i one koji Hrista svesno ispovedaju, i one koji samo čitaju o Njemu, pozdravljamo sa ovim pozdravom, radosnim za ceo svet: Mir Božji, Hristos se rodi! Vaistinu se rodi!.
Mitropolit Atanasije je na kraju dodao da svako zlo može biti obuzdano samo iznutra, savladano Hristovim zapovestima ljubavi i dobrote. Ako postanemo bolji ljudi, Hristovi ljudi, zlo će se istopiti samo u sebi, zla će nestati.
Od seče u zoru do badnje večeri kraj ognjišta – saznajte šta simbolizuje badnjak i kako ovaj drevni običaj ujedinjuje porodice u Srbiji, regionu i dijaspori.
Načelnik Generalštaba Vojske Srbije proveo je Božić u svetinji kraj Negotina, prisustvujući jutrenju i liturgiji, a potom razgovarao s monasima o duhovnim vrednostima i značaju zajedništva.
Na platou ispred Hrama Svetog Save, vernici su uživali u tradicionalnom lomljenju česnice od 250 kilograma brašna, a Unija pekara Srbije podelila je 4.000 krstića i više od 3.000 paketića.
U besedi za sredu 2. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako svaka sitnica koju zanemarimo u ovom životu nosi težinu i odlučuje da li ćemo steći duhovni dar ili ga zauvek izgubiti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Arhipa, Filimona i Apfija po starom i Svetog Gerasima Jordanskog po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Kazimira, muslimani su u mesecu ramazanu, dok u judaizmu danas nema većeg praznika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Mitropolit Atanasije ugostio je više ministara Vlade Srbije, otvorio pitanja obnove, zaštite fresaka i buduće saradnje, a razgovori su, umesto protokola, doneli konkretne planove i jasnu poruku da se nasleđe ne čuva rečima nego delima.
Zašto je Božićni post mnogo više od uzdržanja od hrane, kako nas uči sporosti, milosrđu i tihom iščekivanju, i zbog čega Badnji dan predstavlja vrhunac puta ka Rođenju Gospoda Isusa Hrista.
Dvodnevna poseta stručnog tima iz Beograda obuhvatila je detaljan pregled riznice, crkvenih eksponata i manastirske porte, uz planove za arheološka istraživanja i zaštitu kulturnog nasleđa za buduće generacije.
Episkop valjevski je vernom narodu preneo priču o istorijskoj borbi za poštovanje ikona, naglašavajući da poštovanje ikona i danas ostaje ključ duhovnog života i očuvanja Božjeg obraza u svakom čoveku.
Hiljade vernika sa ikonama u rukama prošlo je ulicama grada, a iz Sabornog hrama odjeknule su reči koje podsećaju da se vera ne brani samo istorijom, već pogledom na čoveka kao živu sliku Božju.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
Episkop valjevski je vernom narodu preneo priču o istorijskoj borbi za poštovanje ikona, naglašavajući da poštovanje ikona i danas ostaje ključ duhovnog života i očuvanja Božjeg obraza u svakom čoveku.
Zapise svetih otaca i staraca ne treba čitati kao "vremenske prognoze", već kao zapažanja koja povezuju moralno i duhovno stanje naroda sa istorijskim događajima.