SVAKI OD NJIH JE ŽELEO DA BUDE ŠTO PRE POGUBLJEN KAKO BI PRVI STIGAO PRED HRISTA: SPC obeležava Svetih deset mučenika na Kritu
Kada su njihove mošti premeštane, prisutni su videli da su ostale nepromenjene.
Saborom se njenim naziva ovo praznovanje zato, što se toga dana sabiraju svi verni, da proslave, Mater Bogorodicu, i što se toržestveno, saborno, služi u čast Njenu.
SPC danas slavi Sabor presvete Bogorodice, praznik koji se slavi drugog dana Božića. Posvećen je Presvetoj Bogorodici koja je rodila Isusa Hrista i zbog toga se i praznuje drugi dan po rođenju Hristovom.
Ovaj praznik ima korene u ranom hrišćanstvu, kada crkveni kalendar još uvek nije bio u potpunosti razvijen. Tada je praznovan jedinstveni praznik u čast Bogorodice i on se praznovao drugog dana Roždestva Hristova. Iako danas postoje mnogi praznici posvećeni Presvetoj Bogorodici, ovaj jedinstveni praznik se i danas zove danom Sabora (sabranja) Presvete Bogorodice.
Drugi dan Božića SPC odaje slavu i hvalu Presvetoj Bogomateri, koja rodi Gospoda i Boga i Spasa našega Isusa Hrista. Saborom se njenim naziva ovo praznovanje zato, što se toga dana sabiraju svi verni, da proslave nju, Mater Bogorodicu, i što se toržestveno, saborno, služi u čast Njenu.
"Danas, sva Crkva Hristova odaje slavu i hvalu Presvetoj Bogomateri, koja je rodila Gospoda i Boga i Spasa našega Isusa Hrista. Njenim Saborom se naziva ovaj praznik zato što se danas sabiraju svi verni, da proslave Nju, Mater Bogorodicu, i što se toržestveno, saborno, služi u Njenu čast".
Tropar (glas 4):Tvojim rođenjem Hriste Bože, zasija svetu svetlost bogopoznanja, jer se u toj svetlosti zvezdom učahu oni koji zvezdama služe, da se klanjaju Tebi, Suncu Pravde, i da poznaju Tebe sa visine Istoka, Gospode, slava Ti!
Kada su njihove mošti premeštane, prisutni su videli da su ostale nepromenjene.
Dušicu Petronijević, koja je dala saglasnost da se organi njenog sina doniraju, dugo je mučilo da li ga je na onaj svet ispratila kako treba.
Kada česnica bude pečena, iznosi se na sto gde je već postavljen Božićni ručak.
Badnji dan je dobio naziv po badnjaku koji se na taj dan seče i pali, a koji simboliše hrast koji su pastiri doneli u vitlejemsku pećinu gde je rođen Isus i koji je Josif, Isusov zemaljski otac, založio da ugreje hladnu pećinu. Varnice koje su poletele u nebo su najavile poseban događaj.
Kad je došla, dobila je svoju keliju u kojoj su bili samo krevet bez dušeka, peć i ćebe preko kreveta. To je simbol početka prilagođavanja asketskom životu.
Poštovati oca i majku znači poštovati dar života koji nam je Bog dao kroz njih.
Na današnji dan Hristos je uzviknuo: "Pustite decu k meni, i ne branite im, jer takvih je Carstvo Nebesko"!
Lazareva subota, poznata i kao Vrbica, slavi se uvek u subotu neposredno pre Cveti, što znači da datum varira iz godine u godinu, zavisno od datuma Vaskrsa.
Lazarovo vaskrsenje nosi duboko teološko značenje, kao predokus trijumfa života nad smrću, a Lazareva subota nas podseća na snagu Božje ljubavi i nade.
Lazareva subota, poznata i kao Vrbica, slavi se uvek u subotu neposredno pre Cveti, što znači da datum varira iz godine u godinu, zavisno od datuma Vaskrsa.
Došao je odnekud na Sinajsku goru kao šesnaestogodišnji dečko i tu ostao, najpre kao poslušnik, potom kao otšelnik i najzad kao sinajski iguman do svoje osamdesete godine, kada je i skončao oko 563. godine.
Njegova trpeljivost ostavila je ogroman utisak na građane, zbog čega su počeli da mu se dive i žale ga, i zbog čega su i spuštali cenu hrama skoro ni do čega, samo da bi on ostao u životu.
To je bilo prvi put da je pomerena od najmanje 1810. godine, kada su sprovedeni poslednji radovi zbog požara u bazilici, a možda i ranije, rekao je otac Samuel Aghojan iz Jermenske crkve.
Neki takođe veruju da su ovi tehnološki uređaji u njihovim životima "gubitak vremena."
Ekipa portala religija.rs posetila je crkvu Svetih apostola Petra i Pavla u rodnom mestu blaženopočivšeg patrijarha srpskog, koja je postala simbol vere, upornosti i ljubavi, dok mozaik sa njegovim likom podseća na svetlost koju je ovaj veliki duhovnik ostavio.
Ikona je postala neizostavan deo života hrišćana, našla je svoje mesto u svakom domu vernika.
Bez kapi viška ulja, a hrskav do savršenstva — ovo starinsko jelo sa manastirskih trpeza pokazuje da istinska čarolija dolazi iz jednostavnosti i vere u meru.
U svom delu „Misli za svaki dan u godini“, veliki svetitelj tumači događaj vaskrsenja Lazara kao poziv svakom čoveku da, kroz vrlinu i iskrenu molitvu, doživi ličnu duhovnu preobrazbu već ovde i sada.
U nadahnutom predavanju protojereja-stavrofora Gojka Perovića vernici su otkrili da Vaskršnji post nije samo uzdržanje od hrane, već duboka duhovna borba i putovanje ka Hristu, koje se u danima Strasne sedmice pretvara u tiho svedočenje pred licem Gospodnjim.