KAKO JE TURSKI PAŠA POSTAO PRAVOSLAVNI SVETAC: Potresna priča o čoveku koga je Bog proslavio kao monaha Nikolu
Život ovog vojskovođe popočinje da se menja sa ratom između Rusa i Turaka za Krim sredinom 19. veka.
Kada su njihove mošti premeštane, prisutni su videli da su ostale nepromenjene.
SPC danas obeležava praznik Svetih deset mučenika na Kritu.
Svi su postradali za za Hrista Gospoda u vreme gonjenja Dekijeva 250. godine.
Njihova su imena: Teodul, Saturnin, Evpor, Gelasije, Evnikijan, Zotik, Pompije, Avgatopus, Vasilid i Evarest.
Svi su bili ugledni i česni građani, najbolji među najboljim. Kada su ih izveli na gubilište, svi su bili radosni i preprirali su se ko će od njih prvi biti posečen, jer je svaki želeo prvi da pođe ka Hristu.
Potom su se pomolile: "Prosti, Gospode, slugama Tvojim, i primi izlivenu krv našu za nas, za srodnike naše i prijatelje i za sve otečestvo, da se svi oslobode od tame neznanja i Tebe poznadu, istinitu svetlost, o Care večni!“
Posle raznih mučenja su svima odsekli glave. Kada su dželati otišli, hrišćani su ih sahranili.
Kada je prestalo gonjenje hrišćana, Pavle, episkop grada Gortina, je doputovao sa Krita u Carigrad i dobio dozvolu da prenese tela mučenika iz mesta Alonijum, gde su bili sahranjeni, u Gortinu. Kada su njihove mošti premeštane, prisutni su videli da su ostale nepromenjene.
Život ovog vojskovođe popočinje da se menja sa ratom između Rusa i Turaka za Krim sredinom 19. veka.
Iako su naši praznici često obeleženi spoljnim svečanostima, važno je zapitati se koliko je ta spoljašnja svečanost uistinu ukorenjena u duhovnoj stvarnosti. Mnogi ljudi, kako Sveti Teofan primjećuje, ne razumeju pravu važnost praznika ili im se ta važnost čini zamagljenom. Samo retki, istinski posvećeni, mogu da dožive i osete duboko značenje tih dana. Pitanje koje Teofan postavlja jeste: koliko se od onoga što ulažemo u prazničnu spoljašnjost zapravo daje Gospodu i našim bližnjima? Prečesto sve nestaje u ličnim uživanjima i sujetama, dok je istinska duhovnost zanemarena. Gospod, u svojoj providnosti, vidi sve – On ne može biti prevaren.
Prema svetom Kirilu Aleksandrijskom Danilo i tri otroka doživeli su u Vavilonu duboku starost, ali su "mačem posečeni zbog vere prave".
Naime, iz našeg naroda se polako ovaj pozdrav izobičavao, a Srbi su prihvatili tuđe odnosno prevode tuđih pozdrava, pa smo došli do toga da nam je danas uobičajeno, da kada sretnemo nekoga kažemo "dobro jutro, dobar dan ili dobro veče", a on nam otpozdravi na isti način.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Prepodobni Josif je ispevao kanone i stihire mnogim svetiteljima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Istočni petak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Inocenta iz Tortone, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Danas praznujemo sećanje na obnovljenje hrama i izvora životvorne vode u Konstantinopolju, kroz koji je Presveta Bogorodica pokazala milost i moć prema nama grešnim.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetli četvrtak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Benedikta Žozefa Labra i Svete Bernadete Soubirous, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Blagodatni oganj prenet specijalnim letom u Beograd, vernici u molitvenoj tišini pale sveće, episkop toplički Petar služiće ponoćnu vaskršnju liturgiju u najvećem srpskom hramu.
Od dolaska svetinje iz manastira Vatoped do litije i poklonjenja u Hramu Svetog Save - poznat je raspored događaja, kao i način na koji će vernici moći da priđu i dobiju blagoslov tokom njenog višednevnog boravka u prestonici.
Sezonska biljka iz šumskih predela, cenjena u pravoslavnoj tradiciji zbog snažnog dejstva na imunitet i prirodnog balansa koji uspostavlja nakon bogate praznične ishrane.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak Svetle sedmice donosi tumačenje događaja u kojem Hristos, prema hrišćanskom predanju, silazi u ad i donosi preokret koji se odnosi na čitavo čovečanstvo.