SUTRA JE VELIKI PRAZNIK: Slavimo Sveta 33 mučenika u Melitini
Svi su bili izloženi jezivim mukama, ali niko nije hteo da se odrekne Hrista.
Njegove poslednje reči su bile "Slava Bogu za sve!"
Sutra, 26. novembra, SPC obeležava praznik posvećen Svetom Jovanu Zlatoustom, jednom od najčuvenijih propovednika i reformatora u istoriji hrišćanstva. Ovaj dan se u narodu slavi i kao krsna slava, a obeležen je crnim slovom u crkvenom kalendaru.
Sveti Jovan Zlatousni poznat je i kao najčuveniji propovednik u istoriji crkve. Bio omiljen među narodom kome se rado obraćao i tumačio Sveto pismo. Zlatousti se ubraja i u Sveta tri jerarha, koji se praznuju 30. januara prema crkvenom - julijanskom kalendaru.
Sveti Jovan Zlatousti Rođen u Antiohiji 354. od oca Sekunda vojvode i majke Antuse.
Učio je grčku filozofiju i, prozrevši grčko neznaboštvo, usvojio je hrišćansku veru. Krstio ga je antiohijski patrijarh Meletija, a malo iza toga i njegovi roditelji primiše krštenje.
Posle smrti roditelja zamonašio se i počeo se strogo podvizavati.
Napisao je knjigu "O sveštenstvu”, javiše mu se Sveti apostoli Jovan i Petar proričući mu veliku službu, veliku blagodat ali i veliko stradanje.
"Kada je trebao biti posvećen za sveštenika javi se angel Božji istovremeno i patrijarhu Flavijanu (naledio Meletija) i samom Jovanu. A kada ga patrijarh rukopolagaše, videše svi bela svetla goluba nad glavom Jovanovom", piše u žitijama.
Proslavljen zbog mudrosti, podviga i sile reči, Jovan je, po želji cara Arkadija, izabran za patrijarha Carigradskog. Šest godina je upravljao crkvom kao patrijarh sa revnošću i mudrošću.
"Posla misionare neznabožačkim Keltima i Skitima; suzbi simoniju u crkvi zbacivši mnoge episkope – simoniste; raširi milosrdnu delatnost crkve; napisa naročiti čin svete Liturgije; postidi jeretike; izobliči caricu Evdoksiju; rastumači Sveto Pismo svojim zlatnim umom i jezikom, i ostavi crkvi mnoge dragocene knjige svojih beseda".
Narod ga je proslavio, zavidljivci su ga mrzeli, a carica ga dva put poslala u izgnanstvo.
U izgnanstvu je proveo godine, i skonča na Krstov dan 27. septembra 407. god. u mestu Komanu u Jermeniji.
Prema predanju, pred smrt su mu se opet javili Sveti Apostoli Jovan i Petar, kao i Sveti Vasilisk, u čijoj crkvi je primio poslednje pričešće. Njegove poslednje reči su bile "Slava Bogu za sve!"
Od moštiju Zlatoustovih glava mu počiva u Uspenskom hramu u Moskvi, a telo u Vatikanu.
Svi su bili izloženi jezivim mukama, ali niko nije hteo da se odrekne Hrista. Svi su bili iz redova 70 apostola. On je po naređenju oca oslepljen, a po naređenju sina udavljen. Bio je uzor krotosti, milosrđa i čovekoljublja.
SUTRA JE VELIKI PRAZNIK: Slavimo Sveta 33 mučenika u Melitini
ONI SU BILI VERNI PRATIOCI APOSTOLA PETRA I PAVLA: Sutra su Sveti Olimp, Erast, Rodion i drugi s njima
SUTRA JE MRATINDAN I VELIKA SRPSKA SLAVA: Slavimo Svetog mučenika Stefana Dečanskog
SUTRA JE SLAVA I CRNO SLOVO U CRKVENOM KALENDARU: Obeležavamo Svetog Jovana Milostivog
Ovaj zajednički praznik ustanovljen je u XI veku, za vreme cara Aleksija Komnena.
Čak 49 vojnika, videvši Kalistratovu postojanost, prihvatilo je hrišćansku veru.
Njemu je Isus Hristos poverio brigu o Presvetoj Bogorodici.
Niko u manastiru nije znao njen pravi identitet.
Čak 49 vojnika, videvši Kalistratovu postojanost, prihvatilo je hrišćansku veru.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelista Jovana Bogoslova po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova Alfejevog. Katolička crkva obeležava Svetog Jovana Henrija Njumana i Svetog Dionisija sa drugovima, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Njemu je Isus Hristos poverio brigu o Presvetoj Bogorodici.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnu Efrosiniju po starom, a po novom kalendaru i Svetu Pelagiju. Katolička crkva obeležava Šimuna starca i Svetog Dimitrija Solunskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
U našoj krvi su nebrojeni preci, sa njima je i deo nas otišao Bogu, govorio je starac Visarion.
Ko zaboravi sopstveni put, lako može zaboraviti i šta ga je oblikovalo.
Niko u manastiru nije znao njen pravi identitet.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
U svetinji u Ilajnu, gde su ga dočekali monasi i brojni vernici, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Božjem promislu, duhovnim korenima Srba u Australiji i svetinjama koje čuvaju veru daleko od otadžbine.
U našoj krvi su nebrojeni preci, sa njima je i deo nas otišao Bogu, govorio je starac Visarion.
Ruski svetitelj objašnjava zašto se zablude ne prevazilaze podsmehom i osudom, već smirenjem, ljubavlju, trpljenjem i molitvom.