SUTRA JE VELIKI PRAZNIK! Slavimo Svete apostole Stahija, Amplija, Urvana i druge s njima
Osim 12 velikih apostola, Bog je izabrao još 70 drugih koji će širiti hrišćanstvo.
Svi su bili iz redova 70 apostola.
Srpska pravoslavna crkva sutra obeležava dan Svetih apostola Olimpa, Erasta, Rodiona i drugih s njima.
Svi su bili iz redova 70 apostola.
Apostol Olimp je bio jedan od sedamdeset Hristovih apostola. Apostol Pavle ga spominje u svojoj Poslanici Rimljanima (Rim 16,15).
Postradao je u Rimu zajedno sa apostolima Petrom i Pavlom. Po zapovesti Neronovoj bio je obezglavljen.
S njim je tada postradao i Sveti apostol Erast. I njega apostol Pavle spominje u svojoj Poslanici Rimljanima (Rim 16,23). Bio je blagajnik Crkve u Jerusalimu, a nakon toga episkop grada Paneade.
I Rodion je bio sledbenik apostola Petra i takođe je obezglavljen.
Na sutrašnji dan spominju su još Irodion, Sosipater, Kvart i Tercije.
Irodion je bio srodnik apostola Pavla. Pozdravite, piše Pavle Rimljanima, Irodiona rođaka mojega (16, 11). Mnogo je postradao od judejaca kao episkop neopatrski: bili su ga štapovima po glavi, kamenjem su ga udarali po ustima i boli ga noževima. I kada su ga ostavili da umre, ustao je i produžio služiti apostolima.
U Rimu je pomagao apostolu Petru, i posečen je sa mnogim drugim hrišćanima onoga istoga dana kada je i Petar raspet.
Sveti apostol Sosipater (Sosipatar) je, takođe, bio rođak apostola Pavla, rodom iz Ahaje. Služio je ranohrišćanskoj crkvi kao episkop Ikonije. Umro je na ostrvu Krf.
Apostol Tercije je bio jedan od sedamdeset Hristovih apostola i apostol Pavle ga pominje u Poslanici Rimljanima (Rim 16,22). On je bio i episkop u Ikonijumu i stradao je za hrišćansku veru.
Kvart bio episkop u Bejrutu. Mnogo je stradao no mnoge je i priveo veri Hristovoj.
Osim 12 velikih apostola, Bog je izabrao još 70 drugih koji će širiti hrišćanstvo.
I pre i posle smrti smatran je velikim čudotvorcem.
U vreme cara Teodosija 381. godine, njegove mošti prenesene su u Carigrad, a 1236. u Veneciju, gde se i sad nalaze.
Svi su bili izloženi jezivim mukama, ali niko nije hteo da se odrekne Hrista.
Ustanovljen je krajem četvrtog veka u Jerusalimu "za uspomenu na poslednji, carski i svečani ulazak Gospoda Isusa Hrista u sveti grad Jerusalim, jašući na magaretu, šest dana pre Pashe."
Žestoko mučen, pao je na zemlju, glasno zahvaljujući Bogu što ga uzima k sebi.
U Kopronimovo vreme, ikonoborci su ga primoravali da se odrekne molitvenog poštovanja svetih ikona, ali on je to kategorički odbio.
Nenaoružani monasi su odlučili da ne beže i u svom manastiru dočekaju do zuba naoružane Arape koji nisu imali milosti prema njima.
Rimski upravitelj Judeje, Pontije Pilat, u početku nije nalazio osnov da ga osudi, ali je pod pritiskom naroda i optužbi da se proglašava carem i time ugrožava vlast imperatora, na kraju popustio.
Od pranja nogu apostolima do ustanovljenja pričešća, ovaj dan nosi poruku smirenja i unutrašnjeg preobražaja, dok narodni običaji otkrivaju kako se vekovima pripremamo za najveći hrišćanski praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliki četvrtak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Marije Kleofine, dok Jevreji slave poslednji dan Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Veliki četvrtak obeležila su četiri velika događaja: sveto pranje nogu učenicima, tajna večera, čudesna Isusova molitva i na kraju njegovo izdajstvo i hapšenje.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
U besedi za četvrtak Strasne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički naglašava da svako odbijanje Spasiteljeve ruke vodi u duhovnu tamu, dok prihvatanje donosi svetlost, čistotu i besmrtnost.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliki četvrtak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Marije Kleofine, dok Jevreji slave poslednji dan Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Ruski svetitelj je objasnio kako mala slabost čoveka može koštati spasenja.