SUTRA JE VELIKI PRAZNIK! Slavimo Svete apostole Stahija, Amplija, Urvana i druge s njima
Osim 12 velikih apostola, Bog je izabrao još 70 drugih koji će širiti hrišćanstvo.
On je po naređenju oca oslepljen, a po naređenju sina udavljen.
SPC sutra proslavlja Svetog kralja Stefana Dečanskog, praznik koji u narodu još nazivaju i Mratintan. Posvećen je kralju Srbije iz porodice Nemanjića, sinu kralja Milutina i ocu cara Dušana Silnog.
U crkvenom kalendaru upisan je kao "Sveti kralj Stefan Dečanski - Mratindan".
Po naređenju neobaveštenog oca bio oslepljen, a po naređenju lakomislenog sina bio u starosti udavljen.
Od malena je bio posvećen veri, a kada je postao punoletan, oženili su ga kćerkom bugarskog vladara Marijom i time je dobio na upravu Zetu. Uživao je veliku ljubav i poštovanje naroda. Međutim, oklevetan je kod svog oca od strane maćehe kako sprema zaveru. Otac je naredio da mu u manastiru Svetog Nikolaja Čudotvorca u Ovče Polju izvade oba oka
Pošto je oslepljen, javio mu se Sveti Nikola u hramu na Ovčem polju, i pokazao mu njegove oči rekavši:
"Stefane, ne boj se, evo tvojih očiju na mome dlanu, u svoje vreme ja ću ti ih vratiti".
Pet godina proveo u Carigradu kao zatočenik u manastiru Svedržitelja (Pantokratora). Svojom mudrošću i podvigom, krotošću i blagočešćem, trpeljivošću i blagodušnošću prevashodio je Stefan ne samo sve monahe u manastiru, nego i sav Carigrad.
Kada se navršilo pet godina, javio mu se opet Sveti Nikola koji mu je rekao:
"Došao sam da ispunim svoje obećanje".
Prema predanju, slepog kralja je osenio krsnim znamenjem, i kralj je progledao.
Iz blagodarnosti Bogu sagradio je hram Dečanski (Visoke Dečane), jedno od retko divnih dela vizantijske umetnosti i jedan od najznamenitijih spomenika negdašnjeg srpskog blagočešća.
Sa Svetim Savom i knezom Lazarom, Sveti Stefan čini trojstvo najmudrijih, najpožrtvovanijih i najblagodarnijih ličnosti i svetitelja koje dao srpski narod.
Kao mučenik proživeo je svoj zemni vek, i kao mučenik skončao 1336. godine.
Osim 12 velikih apostola, Bog je izabrao još 70 drugih koji će širiti hrišćanstvo.
I pre i posle smrti smatran je velikim čudotvorcem.
U vreme cara Teodosija 381. godine, njegove mošti prenesene su u Carigrad, a 1236. u Veneciju, gde se i sad nalaze.
Svi su bili izloženi jezivim mukama, ali niko nije hteo da se odrekne Hrista.
Dok su se jedan period u isto vreme slavila oba svetitelja, kasnije se u crkvenom bogoslužbenom kalendaru zadržao samo Sveti Stefan Dečanski, ali je narodni naziv opstao.
Kada je oslepljen u hramu na Ovčem polju javio mu se Sveti Nikola, pokazao njegove oči i rekao: "Stefane, ne boj se, evo tvojih očiju na mome dlanu, u svoje vreme ja ću ti ih vratiti”.
Rimski upravitelj Judeje, Pontije Pilat, u početku nije nalazio osnov da ga osudi, ali je pod pritiskom naroda i optužbi da se proglašava carem i time ugrožava vlast imperatora, na kraju popustio.
Od pranja nogu apostolima do ustanovljenja pričešća, ovaj dan nosi poruku smirenja i unutrašnjeg preobražaja, dok narodni običaji otkrivaju kako se vekovima pripremamo za najveći hrišćanski praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliki četvrtak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Marije Kleofine, dok Jevreji slave poslednji dan Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Veliki četvrtak obeležila su četiri velika događaja: sveto pranje nogu učenicima, tajna večera, čudesna Isusova molitva i na kraju njegovo izdajstvo i hapšenje.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
U besedi za četvrtak Strasne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički naglašava da svako odbijanje Spasiteljeve ruke vodi u duhovnu tamu, dok prihvatanje donosi svetlost, čistotu i besmrtnost.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliki četvrtak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Marije Kleofine, dok Jevreji slave poslednji dan Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Ruski svetitelj je objasnio kako mala slabost čoveka može koštati spasenja.